Жидов
tičkog oslobodilačkoga djela uslijed svog životnog naziranja dovoljnu pažnju na nužne socijalne i tehničke preduvjete. Pored sve njihove ljubavi prema »Kelal Jisrael«, nije se u njihovim srcima razvio istinski religiozni osjećaj »Kelal židovstva«, a nepotpuna individualna religioznost koja danas prevladjuje u životu diaspore židovskoga naroda, još je uvijek isključivo mjerilo svih njihovih čina. No, obzirom na odnošaj izmedju cijonističke organizacije i agude osobito bih istakao momenat, koji po našem mnjenju znači dobar izgled u budućnost. Protivštine izmedju cijonizma i agude mogu da budu bile kako mu drago velike i crtali ih mi u javnosti, skupštinama i štampi kakomu drago oštro, jedno je stalno: cionistička organizacija nije od svoga postanka susrela protivnike, koji bi bili tako potpuno prožeti svojim principima, i za njih se s toliko dobre vjere borili, kao aguda. Organizacija je agude, kako nam se čini, ipak prirodna i zdrava pojava židovskoga narodnog života i sadašnjega stadija njegova razvitka, koja po svojim konačnim djelovanjima ne može i ne će škoditi cionističkoj organizaciji. U jednu ruku, velimo riječima nekoga slavnog državnika: za početak je m ož d a dobro, a u druga ruku vidimo uz protivštine vanjskoga karaktera, duševnu i istorijsku zajednicu. Ta zajednica može da ako se prizna barem donekle i ako se ne rasprši u partijsko? borbi, znači za nastajnu židovsku povijest mnogo. Obadva pokreta priznavaju svojom bazom židovsku povjest i njene istine, hoće da prinesu velike žrtve kako bi kontinuitet židovskoga narodnoga života u svim granama održali, obadva su pokreta prožeta sviješću, da je srce židovskoga naroda vezano o grudu Erec Jisraela, i da samo Erec Jisrael može da bude zemaljsko odjelo duše židovskoga naroda. David Lloyd George razložio je prije kratkoga vremena u jednoj duhovitoj raspravi, koje velike štete i pogreške mogu da nastanu, ako se kod političkih i socijalnih pitanja jednoga naroda ne uvaže njegove duševne sile. U tom smislu držimo, da će narodne snage agudinih krugova u službi cijonske ideje vršiti to veće službe, što će više idejna zajednica u istorijskom i duševnom smislu izmedju cionističke organizacije i agude doći do izričaja. A taj razvitak ne može da izostane. Dublji promatrač može da je već u njenim začecima vidi, te je to samo pitanje vremena. Što se tiče židovsko-istorijskoga gledišta, htio bih da pod konac još naglasim: u vrijeme kad je židovski narod živio u svojoj zemlji u snazi i slobodi po zakonu su tore »Meleh« i »Kohen« bile dvije posve odjeljene časti. Već kod Mojsije i Arona nalazimo tako zvanu državnu formu ili državni razvitak na taj načini. Ona se gradi na zakonima i duševnom razvitku židovskoga naroda. A sada, u koliko to današnje stanje židovskoga pitanja omogućuje, i ako s Božjom pomoću veliko cijonsko djelo što je započeto u našim danima, prodje svoj razvitak kako ga mi svi želimo, mislim da možemo u cijonističkoj organizaciji ugledati formu naše narodne »meluhe«, a u Knesiji gedoli konture naše narodne »kehune«, koji će »beahrit hajamim« kod budućeg stvaranja
židovske povijesti biti dva stupa židovskoga naroda i njegova narodna života, i koji će se upotpunjivati povezani vjernim bratstvom.
Konferencija Keren Kajemet Lejisrael
Prvoga i drugoga augusta održana je u Karlovim Varima druga konferenca Keren Kajemeta, Osim članova direktorija i glavnoga ureda prisustvovalo je konferenci i mnogo zastupnika zemaljskih povjereništava K. K, L-a iz Evrope i Amerike. M. U s i šk i n, kao predsjednik odbora palestinskih direktora, pozdravlja jevrejski konferencu i spominje se umrlih saradnika K, K. L-a. Nakon toga drži referat o zadaćama K. K. L-a, i naglašuje, da Geulat Haarec akcija mora da dade temelj za izgradnju Erec Jisraela, Glavno je kupnja zemljišta za gospodarstvo, dok je tek u drugom redu znatno zemljište u gradovima. Karakteristiku zemlji daje seljački narod. Na referat se nadovezala odulja debata, u kojoj se osobito naglašavao nedostatan uspjeh. Dr. E, Z w e i g, upravitelj departmana za organizaciju i propagandu, zalaže se održanje autonomije unutar cijonističke organizacije. Govori zatim o načinu propagande za K. K. L-a kako ne bi kolidirala s onom za Keren Hajesod, Vijećanja su drugi dan započela s referatom agronoma ing. J, Ettingera kao upravitelja- zemljišnog departementa u glavnom birou. Glavna je ideja zemljišne politike, da se ravna po potrebama kolonizacije, Zato treba nastojati dobiti što veće jedinstvene komplekse. I kod toga rada treba da stojimo u najužem kontaktu s Keren Hajesodom. Nakon diskusije govorio je dr. A, Granovsky, upravitelj financijalnog i ekonomskog departementa, 0 konkretiziranju rada K. K. L-a. Izvodi, da su se dosadašnji pokušaji kolonizacije s kolonijama pojedinih zemalja na zemljištu K. K. L-a potpuno uspjeli. Taj način bi se mogao prenijeti i na naselja u predgradjima, Židovi iz krajeva s dobrom valutom morali bi preuzeti patronat nad tim radom. Poslije podne izvjestile su komisije o svome radu i predložile slijedeće rezolucije: Rezolucija komisije za organizaciju i propagandu. 1. Umoljava se kongres, da potvrdi odluke stvorene po cijonističkom centralnom savezu u prošloj godini, po kojoj su zemaljske i posebne organizacije dužne, da na svaki način promiču rad K, K. L-a 1 da su odgovorne za njegov uspjeh, 2, Umoljava se Akcijoni Komitej, da potvrdi ustav Keren Kajemeta. 3. U financijalnom i gospodarskom savjetu neka K, K. L, poput ostalih cionističkih financijalnih institucija ima svoga zastupnika, 4, Autonomna propaganda K. K, L-a mora da se sustavno nastavi po centralnom birou u Jeruzolimu, uz iskorišćenje svih mogućnosti, danih baš sjedištem u Palestini.
5, Uvažuje se potreba, da se propaganda cijonističkih financijalnih instituta koordinira, pa treba da se ugovorima i zajedničkim programom urede granice radnoga područja. Ti ugovori treba da se izgrade, a njihovo održavanje da se osigura po odobrenju cijonističkoga kongresa. 13. Konkretizacija rada K. K. L-a odredjuje se kao glavni princip. Propaganda u zemlji treba da se koncentrira na jedno znatnije poduzeće u Erec Jisraelu. 14. Pozdravlja se započeto podjeljivanje do sada darovanih drva u zemaljske šume. 15. Glavni se biro K. K. L-a pozivlje, da uspostavi življi i jači kontakt sa zemaljskim povjereništvima, pa da njihov rad, naročito izašiljanjem emisara intenzivira. Rezolucija palestinske komisije. 1. Glavna baza za izgradnju E rec Jisraela je zemlja. K. K, L. je iz principijelnih i praktičnih razloga najznatnija židovska institucija za iskupljenje zemlje. Stoga moraju cijonisti, da svoj interes i energiju posvete K. K. L., te bi ga ojačali. 2. Glavna je zadaća K, K, L-a iskupljenje zemlje. K. K. L, mora da na seoskim zemljištima provede amelioracije bez kojih je gospodarska kolonizacija nemoguća, dok drugi kolonizacijom instituti, kao Keren Hajesod, agrarna banka i kolonizacijom fond ne uzmognu preuzeti radove amelioracije. 3. K. K. L. mora da intenzivira radove oko pošumljivanja isključivo iz novca darovanih za drva, principijelno u vezi sa već postojećim i naseljima, što će da se još osnuju, 4. Znatna je zadaća K. K. L-a kupnja prikladnik zemljišta u blizini gradova za ostvarenje poluseoskih i polugradskih naselja. 5. Put k novoj kolonizaciji treba da se utre zadrugarskim naseobenim radom na zemljištu K. K. L-a, po društvima, koja se sastoje od imućnih nastajanih naseljenika, što zasada ostaju još izvan Palestine i po društvima što sastoje od haluca, kao kandidata za naseljenje, 6. Dosadašnji pokušaji s kolonizacijom po zemaljskim organizacijama dokazuju, da je ta forma zvana, da probudi nove židovske energije za naseljivanjc Erec Jisraela, 7. Ideja naseljivanja po zemaljskim organizacijama treba da se proširi i na polugradske i na poluseoske naseobine. Zbog materijalne i moralne pomoći treba da se pobudi za to interes kod većih židovskih radničkih udruženja u galutu. 8. Da se privuku Židovi što žive u zemljama s dobrom valutom (Amerika, Južna Afrika, Engleska i t. d.) treba da se stvori specijalna veza sa Židovima u zemljama iz kojih su došli (istočna i srednja Evropa), zbog naseljenja u Erec Jisraelu, Zato je spretna forma patronata, da jedna zemlja preuzme patronat nad jednom takovom cijelom kolonijom u Erec Jisraelu, pa da sredstva za to namakne podjelivši ih na pojedine distrikte i gradove zemlje, 9. Konkretne akcije treba da se provedu sporazumno s Keren Hajesodom. 10. Židovska pomoćna društva stvorena u vrijeme rata i iza njega, koja su u svojoj organizaciji poprimili forme zemaljskih
2
»ŽIDOV«
BROJ 36.