Жидов
9 hoće da u Jeruzoiimu osnuje arapsko sveli učilište. Pripravni tečajevi otvorit će se I već ove godine. Predavanja držat će se li na arapskom i engleskom jeziku. UpraviI lelj sveučilišta bit će Arapin. i KoostJtuanta Transjordanlje. (J. C. 8.) || hiiir A b d u 1 a postavio je komisiju, koja || treba, da izradi izborni zakon za konsti|| tunelu Transjordanije. toilr Falsul o Transjordaniji. (1. C. B.) [| Kod svečanog dočeka, koji je priredjen | bmim Paisulu kod njegova pohoda u | tman izjavio je isti. da je Transjordanija || mala zemlja koja ne može, da se dijeli od ■ ostalih arapskih zemalja. Sigurno Je, da | je sadašnje odcjepljenje samo kratkotraj| no-NJegov otac nastoji, da postigne taj | cilj, a i on sam kao i emir Abdula rade na | tome. Kralj Faisul je izjavio, da je pri| pravan odreći se prijestolja u korist na| roda. Željeznica Petah Tikva — Jala.. Kako | je poznato, sagradila je vlada željeznicu | Petah Tikva Jafa samo pod uvjetom. I da Petah Tikva namakne zajam na 20000 I funti i da namakne eventualne deficite. I Sada. godinu dana iza otvorenja, te pruge I pokazalo se, ne samo. da Petah Tikva ni| je trebala da namakne deficita, nego da je | aa nju otpalo 2.000 funti čistoga dobitka. Prema tome snižene su vozne cijene. Spomenik hraniteljima Petah Tikve. U prisustvu gotovo svih stanovnika Petah Tikve otkrit je ovih dana spomenik trojici branitelja, koji su prigodom sukoba 1-921. pali/ Trgovina u Palestini. Kako se iz Repo rt đ!"Palestine Admmistratton 1922. što ga je izdao Colonial Osice vi<fi. razvila se trgovina u posljednjih 4 godina vrlo jako. 1919- iznosio je import 3,126.464 funti, a eksport 853.141 funti; 1920. 5,409.987 funti, a eksport 1.318.620; 1921. 5,871.878 funti a eksnort 1,761.368 funti; a 1922. 5.581J32 funti, a eksport 1.353.388 funti, Import je u prošloj godini pao zbog smanjenja garnizone.
Iz Jugoslavije
Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je (kjbor u svojoj sjednici od 29. o. mi. rješavao ponajprije o nekim administrativnim stvarima naročito u pogledu jugoslavenske halučke kolonije u povodu toga, što je sa više strana apel za namicanje sredstava za niti naišao na slabo razumijevanje. I ovom prilikom istaknut je uzoran rad g. dra. Landlera u Bjelovaru, roji je, prožet potpunom sviješću dužnost doiako najviše doprinio svojom akcijom za tu svrhu, a ujedno se istakla sa osob!t : m Priznanjem velika požrtvovnost bjelovarskih Židova. Iza toga dr. Licht izvjesite o XIII. svjetskom cionističkom konKresu. Boravak u Karlovim Varyma iskoristio je u zajednici s drom. Benom
S t e i n o m da pregovara s predstavnicima Keren Kajemet Lejisrael dr. Z w e ig o m, ing. Ettingerom i drom. Q ran o v s k y e m o osnivanju jugoslavenske halučke farme. Sa spomenutom gospodom postignut je potpuni sporazum, koji je formuliran u opciji, što su je oni u ime KKL. dali SCJ. uz priđržaj odobrenja direktorija K. K. I- i S. C. J. Budući da se Radili Odbor uvjerio, da je tim prediiodnim utanačenjem obczbijedjeno načelo nacijonalne kolonizacije prema zasadama K. K. L„ a uz to, da je pitanje riješeno na vrlo jednostavan način, tako da se predhodno imamo starati za troškove instalacija, dok se protuvrijednost tla i melioracija ima namaknuti u toku od 3 godine izvjesnim postepenim povišavanjem sadašnjeg kontingenta općih sabirnih sredstava za K. K. L. u Jugoslaviji, prihvatio je sa svoje strane opciju. Zaključeno bi, da se ta opcija pripošalje predstavnicima naših halucim u Erec Jisrael na očitovanje, a podjedno da se razašaUe članovima Saveznog Odbora i mjesnim organizacijama. Dr. Licht nadalje izvješćuje o svojim pregovorima sa glavnim sekretarom Keren Hajesoda, Leonom Hermatiom radi provodjenja nove intenzivne akcije za Keren Hajesod. Za po g. Hennanu preporučenu ličnost g. dra. Adolfa F r i e d emanna, saradnika i biografa Teodora Herzla, stekao j*e dr. Licht uvjerenje, da bi uz dulji boravak u nekim dijelovima naše države bio veoma podesan za provodjenje akcije, koju je u Holandiji vrlo lijepim uspjehom provadjao. Zaključuje se, da tafnik dr. Singer izradi plan i da pozove mjerodavne ličnosti, da se stave na raspolaganje za tu akciju uz dra. Frieđemanna. Akcija imala hi da započne iza blagdana. NenacUonalni » nekonfesijonalni. Kao i lane, tako je i ljetos udruženje Narodni Rad« tik pred upis u školu razaslalo > roditeljima poziv, da ne upisuju djecu u židovsku konfesionalnu školu, pri čemu podcrtavaju riječ konfesionalnu. Kao lane tako se i ljetos smatralo u svome junaštvu taktički korisnim, da taj cirkular izadje u zadnji čas, kako bi njegov dojam ostao bez odgovora na vrijeme. Ovaj pamflet, u glavnome, jest opetovanje prošlogodišnjeg. »Ideologija« negacije ne obiluje idejama. Nama se čini. da ova ružama nevaijalština otpadnika, Židova po negaciji židovstva, sadrži u sebi svoju osudu, porazniju no što bi je pošteno ogorčenje nad ođnietništvom i dodvoravanjem moglo izreći. Što da se kaže o ljudima, koji su se udružili prema svojim pravilima na konfesijskoj bazi, a sad ni ime evropske kulture, znanja i etike« vojuju i protiv vjeroispovjedne škole? Što da-se kaže o individnima, koji evropsku etiku stavljaju u antitezu prema onoj židovskoj etici, za koju najviši umovi evropske kulture i etike priznavaju. da se na njoj osniva etika prosvjećenog čovječanstva? Negirati
židovsko nacijstvo, židovsku kulturu, židovsko znanje i židovsku etiku i na kraju krajeva i židovsku konfesiju »kao nesavremeni ostatak srednjega vijeka«, pa što onda još uopće ostaje od njihovog židovstva? Jedna ružna gmizava uametl/lva farsa! Ako ima roditelja koji će glas takovih ljudi poslušati, onda ni oni više tte spadaju ni u kome pogledu u židovstvo. Ovi Hrvati, Srbi i Slovenci (drugi put samo Hrvati, a treći put Hrvati odnosno Jugosloveni) jesu onaj tip židovskoga geta. koji bez ponosa i samosvijesti hoće da izbriše neizbrisive tragove svoje plemenske pripadnosti, a nema odvažnosti, da uzme onaj »biljet u evropsku kulturu«, o kome Heine govori, onaj Heine, koji je, pokršten, ostao židovskih nego što su oni, nekrštem. Braniti se od denundjatornih antisemitskih napadaja ove družbe »o našem tudjinstvu, o našem neprijateljstvu prema sugradjanfma drugih narodnosti i si.« značlk> bi iskazati im suviše časti. Ovo je nevaljalština i gađluk, koji jedva Lma premca u istori.fi asimilatorstva, toliko dalekoj i od židovske i evropske etike. Etika predpostavlja muževnost i karakter. Ovako bez »kakve svijesti moralne odgovornosti može da piše samo onaj, koji poput Kruševana, Stockera i sličnih hoće da djeluje na najniže instinkte mase. »Evropska kultura, znanje i etika« takovih ljudi istovetna je s onom Drumonta, Leona Daudeta, Pobjedonoščeva. Oni znaju, da su državne i općinske škole danas konfcsijfske bar u tolikoj mjeri kao židovska. dakle po njihovoj terminologiji srednjevijekovne. Koje H ironije u ostalom, da se protiv konfešijske škole bore danas, najureni Iz zagrebač. općine, oni isti ljudi, koji su je kroz decenije podržavali. Čini se, da je u njih srednji vrijek prestao a novi vijek počeo godine 1920.. kad ih je zagrebačko židovstvo svrgnulo sa sjedala predsjedništva općine. U ostalom se jedan »uvaženi odbornik »Nerodnog Rada« izjavio, da je borba protiv židovske škole u stvari borba protiv bogoštovnog prinosa. Etska načela na podlozi novčanoj. Njih smeta samo židovska konfesija. U svojoj muževnosti nikad se ne bi drznuli dići svoj glas, »glas srca i sa vješti » glas ljudi, koji živu u suvremenoj Evropi, protiv hrišćanskog konfesijonalstva. Dabome, otkuda im ufinjenost, te hi bili patili od konfesijskih protivština u općim školama? Ili su toliko omatorili, da su im se izbrisali dojmovi mladosti? Sve u svemu; nas je stid za židovstvo kad pomislimo, da narod sa najstarijom etikom i kulturom u Evropi sadrži u - obi tipove kakvih nema nijedan narod, pa ni onaj sa najnižom etikom i kulturom. Treba čuvati židovstvo od zaraze, koja se zove udruženje »Narodni Rad . Radi njegove etike. Slctski odbor Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja primio je sa Bleda na
QšPi 36.-
*3 I D O K *
5
Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća iste bez otkaza fICDJUNARObNA BANKA b. b. ZA QREB NIKOLIĆEVA 7 TERAZIJE 23 BEOCJRfID