Жидов

jiarod. Zato i jest pitanje Jewish Agencya * toliko pretresano ; do te je debate moralo doći. Uspjeh je u San Remu izveo veliko oduševljenje. Udaralo se u talambase, veselilo se, no jiije došlo do onoga zanosa, koji bi moiroa da nam zajamči uspjeh te pobjede. Jewish Agency je bila naša, no to nije dostajalo. Kongres doduše nije našao riješenje toga pitanja, nego je samo iznio sva mišljenja, i dao zaledje cionističkom vodstvu, da kod! pregovora s necijonistima pokaže na mišljenje cijonističke većine. Došlo je do promjene vlade u Engleskoj, izašla je bijela knjiga, koja je tumačila mandat drugačije nego bismo mi to htjeli, i suzila naše ideale. Jedina Labom - Party cijelo je vrijeme ostala na našoj strani i traži kurz Balfourove deklaracije. Arapska agitacija djeluje sve jače i nalazi sve više pristaša kod engleske štampe i u House of lords. A svaka vlada ovisi o masi i o narodu, pa su ti arapski uspjesi to opasniji. To su vanjski razlozi, koji su utjecali na tu debatu. A ne manji su unutarmji faktori. Kolonizacija nikako ne zadovoljava. Kad je Ruppin iznio 30.000, kao minimum imigracije, bilo je ljudi koji šu bili time vrlo nezadovoljni (Trietsch 100 hiljada!). A sada nije niti Ruppinov minimum postignut. Za nas bi bez sumnje bilo najidealnije, kad bi cijonistička organizacija ostala devvish Agency, jer bi tako najlakše mogli da očuvamo imigraciju od filan : . tropizma. No VVeizmann je bio prisiljen da traži način, kako da dodje-do novaca. A ne smijemo da pustimo s vida, da nijesu glavno omi što daju, nego oni što grade. I još nešto, da ne sihijemo, da za volju doktrina radimo protiv života. Prelazeći na pitanje svjetskoga kongresa, veli govornik, da će barem 20 do 40 godina potrajati dok židovstvo bude zrelo za svjetski kongres. Crta zatim neko od istaknutijih ličnosti i grupa na kongresu, te završava nagradjen burnim aplauzom.

ARNOLD TADANIER

U petak 14. o.mj. umro je tragičnim načinom u najljepšim godinama naš sumišljenik A. Tadanier. Glavni je uzrok njegove tragične ~mrti još doduše nepoznat, no stalno jest, da je žrtva teške životne borbe. Mimo i tiho je živio i snosiso gorku nuždu, i uvijek je bio spreman, ka dje trebalo pomoći kojem siromašnom Židovu. U ime njegovih prijatelja i sumišljenika oprostio se od njega na groblju dr. A. Rosenberg. Pokojnik ostavlja za sobom neopskrbljenu ženu i malo dijete. Ured za namještanje jevrejskih visokoškolaea kralj. SHS. Savez jevrejskih visokoškolaca kraljevine S.H.S. poziva ovim gg. advokate, poduzetnike, u industrijalnim, tekničkim i inim poduzećima širom države, da se u slučaju potrebe odnosnih sila izvole obratiti na ovaj savezni ured, naznačivši poželjnu kvalifikaciju, vrijeme nastupa službe, vrijeme rada, platu, mjesto rada i slično. Pozivaju se oni v’sokoškolci, koji reflektiraju na kakovo namještenje, da

se obrate na savez, priloživši mu ofertu, u kojoj imaju tačno označiti vrstu rada, poželjno mjesto, vrijeme, ouriculum vitae i ino. Svi dopisi se šalju na adresu sav. predsjednika, abs. iur. Josip Wessel, Sarajevo, Mustajbeg 2. Siivez Jevrejskih Visokoškolaca Kralj. S.H.S. Novisad. Konac židovske škole. Dugo se opirala židovska općina u Novomsadu protiv podržavljenja žid. pučke škole, no uzalud. Općina nije shvatila položaj, ostala kod svoga starog sistema i nije imala odvažnosti, da spasi židovsku školu, da traži ono što je mogla da dobije: židovsku narodnu državnu školu, kako je dlobio Veliki Bečkerek. Konac je bio, da su učitelji dijelom penzionirani, dijelom premješteni, a nove židovske sile ni jesu namještene. Možemo da razumijemo, aka vlada zatvara mađarske škole, jer ne će da forsira opoziciju. No mi tražimo židovske narodne škole na srpsko-hivatSkom jeziku, da možemo djeci dati mogućnosti,, da se odgoje u duhu židovstva, da nauče jevrejski, kako bi mogli bibliju čitati i crpiti iz nje snage i naredbe svijesti. Požega. U utorak 25. rujna slavi omladinsko udrženje »Hagibor svoju petogodišnjicu. Hagibor spada u ono nekoliko društava što su se osnovana koncem rata, do sada održala, preživjevši sve krize, što ih je poratna perioda sa sobom donijela. Nadamo se, da će Hagibor sadkad se u naša društva vraća aktivnost, još jačim silama poraditi na svom programu, te mu kod toga želimo mnogo sreće! Zagreb. Naši mladi umjetnici, gđa Herlinger-Schwarc, Adolf Weiller i Slavko Brill, otvorili su izložbu svojih radova u Bakačevoj ulici 5. 111. desno. Izložba je otvorena dnevno od 10-12 i od 14-17, a ulaz je slobodan. Ispravak. U posljedinjem je broju pomutnjom ispala u knjiž prilogu ime autora »Od.Jafe do Jerusolima«. Crticu je napisao Saloni Aš.

Književnost

Vilma von Vukelich: DIE HEIMATLOSEN. (Ein Roman. 1923. Deutschdsterreichischer Verlag. Wien —Leipzig.) Roman? Zar zbilja roman? Ili razmatranja u okviru pripovijesti. Ili samo povezani fejetoni? Ništa od svega toga jer je više od toga. Jer je sve zajedno. A ipak hoće da bude samo roman. »Ein Romđn aus der jiidischen Gesellschaft Budapests«. Pet prijatelja su glavna lica romana. I zato roman ima pet radnja. Jer svaki od te petorice živi drugim životom, u drugom krugu, dok se prije svršetka Danie’ i Alired ne slože. 1 kroz to je radnja malo rascijepana. To je najveća, možda jedina pogreška knjige. Ova je knjiga život. Katkada doduše malo odviše razmišljanja i »filozofiranja«. Ta to je samo roman! No kad svršiš, ne osjećaš, da je išta previše. Ti znaš samo jedno: to je sve proživljeno. To je zbilja.

Ta onaj malf crvenokosi Židov Nagy Lajos se zove u romanu koji se svim svojim žarom i spisateljskim talentom baca u vrtlog života za dobro Madžarske da na koncu bude popljuvan. I onaj moralno pali Tihamer što ipak, ili baš zato uspijeva. 1 nesreću! Tibor, koji traži nešto lijepo »nešto* i ne nalazi, pa odlazi kao dobrovoljac u rat. I Lidija, što hoće život, a na koncu se übija —sve to su naši tipovi, židovski tipovi. Galut. 1 Ciorgei Altred je galut. 1 mali. tihi Danici i njegova drugarica Hana. No rni su već našli cilj. 1 idu novim putem. Ne put galuta. Čijom Sve su to naši tipovi. 1 svaki ih dan susrećemo. Tek nijesmb kušali, da im zagledamo u oči. Da im provirimo u dušu. Pa da vidimo borbu. Istu borbu u Krausz Lydie, što se übija i u Hane, što se sprema, da podje u Krcc Jisrael. Zato treba pogled Vilme Vukelićeve. 1 povratka, koji je tako majstorski ocrtan u toj knjizi, u povratku Alfredovom. Jer se s njim i pisac vraća svom židovstvu. I možda jc baš zato toliko razmišljanja, jer je ta knjiga dnevnik njenoga povratka. I zato je to razmišljanje iskreno. 1 samo naoko suvišno. Riješenje nije novo. 1 način povratka nije nov. Već se mnogo ljudi ovako vratilo. l!i se možda samo ovako može vratiti. Osjetivši svu prazninu i ispraznost asimilacije. 1 neki zov. Najprije nepoznat. Nejasan. Onda odredjeniji. Stalniji. Jedan ton, iz kojega se kod muzika Alfrcda radjajn kompozicije, čežnje za Cijenom, kod pisca Vilme Vukelić ovaj roman. Znam, koliko krivo činim i romanu i gdji. Vukelić s ovako kratkom »ocjenom*. No možda ću drugi put bilo ovdje, bilo gdje drugdje- đa se malo dulje pozabavim tim djelom. Šalom Freiberger. »Gideon«. Izašao je 12. broj IV. go-' dine. s ovim sadržajem; c.: IV. slet. Izvještaj o IV. sletu. Sletske priredbe. J. Rosenberger: XIII. kongres. Referat o haluokom pokretu. Iz pokreta; J. Levi: Odlučno iznova! vijesti. Pretplata za V. godište iznosi 60 dinara. Nova Evropa. (Zagreb). Ova odlična revija, koja je ranije posvetila jedan dvobroj »Našim Jevrejhna«, donaša u broju od 21. o. mj. informativni članak dra. Aleksandra Liohta o »Jewish Agency« u povodu XIII. eijonističkoga kongresa, na koji skrećemo pažnju svojih čitalaca; preporučamo im podjedno, da pretplate ovaj doista otmjeni list.

BROJ 39.

2 I D () V*

5

ZaiUtit znak . EREHvF-D iflMfl francuska utnouica - najbolji kućni lijek za njtga ko«e, ud, zvba, proti reumatizmu Cijena male boce Din. 6 srednje „ ~ 16 n ii ii 32 Gener. zastopstva za Jugeslaiija DUGOPHftRmfICOfI D. D. (Diana-odio) Prilaz 12 - ZAGREB - Tel. 9 31 rnaiTiMl dobivaju zhlii popust, - Čuvajte se besrriJeauU palvu.rtu