Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Iza kongresa

Piše dr.

Aleksandar Licht.

IV, Krajnju opoziciju vodjstvu kao takovu, a i njegovu stajalištu u pitanju »Jevvish Agency« zauzimala je t. zv. grupa »c i j onističkc demokratije«, nastala na .kongresu, u kojoj je naistaknutija ličnost bio poslanik poljskog sejma Jichak Ortinbaum. U ostalom, ta je grupa okupljala još u toku kongresa razne nezadovoljnike, koji su joj pridolazili u zadnji čas kongresa (tako na pr. članovi cijonjstičke egzekutive dr. Liclitheim i dr. Sofovejčik i dva člana austrijske delegacije). Ova je grupa narasla na kraju na 26 delegata. Ako je po broju bila mala. ona je ipak vještom taktikom i istaknutom ulogom, što ju je Griinbaum zauzimao u poljskom cijonizmu, naročito skrenula pažnju na se, u toliko više, što je znala iskorišćivati parlamentarno' manevrisanje, da. stvara zabune u kongresu i u glavnome odboru. Griinbaum je govorio s velikim patosom i valja utvrditi, da su krilatice, koje naliče na ton pučkih skupština, često nadomještale stvarne argumente, pa da je, kad se mirno prosudi, taj govor dobrano razočarao. Griinbaum je vodjstvu podmitao tendencije, koje ne postoje. Ustvrdio je dalje, e je stajalište vodjstva to, da samo jedan odbor može stvarati u Palestini, koji nema posla s našim pokretom masa i ne stoji pod uticajem izabranih zastupnika te da vodjstvo zabacuje načelo odgovornosti. Upada u oči, da su to tvrdnje, koje se ne mogu činjenicama potkrijepiti, ier prosto ne srtoje, svakako ne u pretjeranoj formulaciji, koju je Griinbaum iznio. Što dakle treba da bude? Po mišljenju Griinbaumovu stvorio bi sd kaos, kad bi jedan dio »Jewish Agency« bio odgovoran cijonističkoj organizaciji, drugi drugoj, treći trećoj. Osnovno načelo za sastav >Jewish Agency ; treba da bude: zajednička solidarna odgovornost jednoj korporaciji. Neuposlenost od nekoliko tisuća haluca ne smije da izazove paniku. Mi treba da ostanemo sebi vjerni, onda eeino predobiti narod. Ne smijemo da se iznevjerimo načelima pokreta masa i ( stakli principa narodnih pokreta, inače će eijbnistička organizacija postati puko ,kolohizacijono preduzeće i ide putem k likvidaciji narodnog pokreta. »Jewish 'Vgencv« mora da ostane odgovorna na"ia, (t. j. djonističkom kongresu). Put, kojim treba da idemo, jest budjenje i orguhizovanje naroda u cilju samopomoći i samoorganizacije.

Sa svim jasno nije, što Orunbaum hoće. Po njegovu govoru cijonistička organizacija ima sama da ostane Jevvish Agency, no po rezoluciji njegove grupe traži se saziv židovskog svjetskog kongresa, na koji će se prenijeti skupnost prava i dužnosti koje je mandat za Palestinu dao cijonističkoj organizaciji. Do sastanka toga židovskoga kongresa ima se Jewish Agency proširiti na taj način, da u nju udju izabrani zastupnici onih židovskih slojeva koji hoće da saradjuju na obnovi narodne domaje u Palestini. Po izboru tih zastupnika oni će se sastati s akcijonim odborom cijonističke organizacije u konferenciji, koja će se konstituirati u Council (vijeće) JewiSh Agency-a te će birati izvršni organ ove potonje, a taj izvršni organ bit će solidarno odgovoran Councilu. U čemu je, konačno, stvarna razlika izmedju ovoga i Weizmannpva stajališta? Ompa cijonističke dehmkratije u svome prijedlogu, što se tiče Jevvish Agency, teoretski dovodi do onoga,, što Orunbaum naziva likvidacijom cijonističke organizacije. Teoretski, kako će se vidjeti, zaključak, što ga je kongres prihvatio, a Weizmann iako nerado usvojio, izlaze na isto. U jednome i drugome prijedlogu osnovni je zahtjev sazov svjetskog židovskog kongresa. Razlika je samo u pogledu onoga, što ima da bude u medjuvrijeme do saziva toga kongresa. Po prijedlogu cijonističke demokratije" ima da se u to medjuvrijeme-Jewish Agency proširi izborom zastupnika u pojedinim zemljama, a po prijedlogu Weizmannovu p r edstavnicima velikih židovskih organizacija' i Židova u pojedinim zemljama, dakle bez izbora. Ima tu protuslovlja i uejasnosti. Po čemu će se izbori za svjetski židovski kongres razlikovati od izbora u Council? Kako će se izbori za Council moći ograničiti na način, da će birati doista samo oni, koji hoće da učestvuju u obnavljanju židovske narodne domaje? No o tome kašnje. Ekstremnije, ali dosljednije i potpuno nedvoumno je stajalište Usiškinovo. Po njemu je jedini zadatak -Jewish Agency-a politička reprezentacija prema engleskoj vladi. Ona nije institucija za ekonomski rad. Ta dva zadatka ne smiju se'spojiti. Oni. koji su već mnogo učinili za Erec Jisrael, i ne će da udju u Jewish Agency. Ona ima da ostane čisto cijonistička. Treba se sazvati vijeće zastupnika grupa, koje hoće, da rade u Palestini, a to će viječe sardjivati s cijonističkom organizacijom: ali samo na

ekonomskom području. Politički mi se ne možemo složiti s drugima, s onima, koji su kroz godine pobijali naše narodne težnje. Usiškin s toga smatra, da se XII). kongres imao ograničiti na to da odluči samo u ujedinjavanju s drugima na ekonomskoj osnovci, to će reći izvan Jewish Agency-a: u Keren liajesodu i drugim financijskim institucijama cijonističke organizacije. Zaključiti ujedinjenje u političkom pogledu (to će reći u Jewish Agency) bio bi skok u neizvjesnost, koji ne možemo riskirati, jer niti smo toliko jaki te bismo mogli preživjeti neuspjeh takova skoka, niti toliko slabi, te ne bismo imali što da izgubimo. Ćijonistički. ovo je stajalište zacijelomajčišće i najizrazitijc. U tome se zrcali uvjerenje muža, u kome je oličen primat i beskompromisnost cijonističkih i nacijskih postulata.

Hapoel Hacair

Ideja. 11. Radeći na tlu Palestine jevrejski je radnik stvorio institucije po uzoru evropskom. Tome je pridodao svoju vlastitu individualnu* crtu. Rad na uzajamnosti jest ono, što je jevrejsikom radniku progonstva u tolikoj meri manjkalo, a što će on sada da nadoknadi. Dve su vrste uzajamnosti: Jedna znači pomoć u opasnosti, a druga zajedništvo u svim granama života našega društva. U uzajamnoj pomoći i medjusobnoj nadopuni zemljodjelstva, industrije, obrta i intelektualnih sila društva sadržavao je osnov velike čovečanske zajednice. Prva je vrsta uzajamnosti čin, koji sleduje iz časornićne pogibelji u borbi za život, jer mu uzajamnost nije najglavnije sredstvo vaskrsnuća pravde u čovečanskom društvu. Njemu je glavni način borba, često samo dogmatska, moguće tek demagoška. A kad ta ne uspeva. onda se laća uzajamnosti. Uzajamnost jest za borbeni stav sitan način rešavanja socijalne nevolje, a za graditelje velike radne zajednice uzajamnost je bitna. Njom se nadomeštava sila, pa bila ona proleterska ili protivnička. Izgradnjom zajednice rada otpada veliko centralno značenje državnog ustrojstva, ikoje je narodima i njihovim društvenim slojevima nametnuto. Razvitkom radnih zajednica postaju suvišne državne fonne, jer postaju telo, koje nije organičke vezano s društvom, jer ne doprinaša njegovom razvitku, sem da se i opet radi o sili. U srednjem veku, kad je u većini zemalja Evropskog Zapada i sredine konti-

POŠTARINA li GO:CV2i.

GOP. VH

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 28 septembra 1923. - 18. tišri 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. CETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 40