Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Iza kongresa

Piše dr.

Aleksandar Licht.

y. Po sredini između ovih stajališta i zvaničnog stajališta u pitanju Jewish Age.ncy jesu stajališta ljevice. Poale Cijon (Kaplansky) smatra da cijonistička organizacija može mirne duše surađivati s necijonistama samo na osnovi svesvijetske židovske demokratije. Dok se ne sazove demokratski svjetski kongres, valja putem Kerep Hajesoda pritegnuti necijonističko židovstvo na saradnju u Jewish-Ageincy. Isto tako smatra i »Ceire Cijon« (Mereminski) židovski kongres onom židovskom »konstituantom«, koja će sav židovksi narod ujediniti u radu i odlučiti o sastavu »Jewish-Agency«. Prethodno, do sazova toga kongresa, imadu cijonistička organizacija i Keren Hajesod zajedno da izgrađuju Palestinu. Hitahdut napokon zastupa stajalište. da skupnost prava i dužnosti, koja je po Mandatu nad Palestinom podijeljen Jewish-Agencyji mora da ostane pridržana cijonističkoj organizaciji dotle, dok svjetski židovski kongres, koji se ima sazvati, ne izgradi Jewish-Agency u zastupstvo svih dijelova židovskoga naroda. U međuvrijeme ovlašćuje se Egzekutiva da stupi u pregovore onih krugova koji stoje na tlu palestinskog mandata, ali ne pripadaju cijenističkoj organizaciji, te da u sporazumu s Akcijonim Odborom ustanovi oblik i uslove njihove saradnje u jednome savjetodavnome tijelu Jewish Agency-je. Između rezolucija Poale Cijona, Ceire Cijona i Hitahduta razlike su u ovome: Sve tri grupe afirmiraju demokratski princip svjetskog židovskoga kongresa, koji se ima sazvati da odluči o Jewish Agency. Ali dok Hitahdut daje tome kongresu zadatak da Jcvvish Agency izgradi u zastupstvo svih dijelova židovskoga naroda, dotle po prijedlozima Poale Cijona i Ceire Cijona daje cijonistički kongres tome budućem kongresu ovlast, da ovaj potonji preuzme od cijonističke organizacije njezina prava koja ima kao Jevvish Agency. Drugim riječima: Po prijedlozima Poale Cijona i Ceire Cijona cijonistička se organizacija lišava u korist svjetskoga kongresa svojih prava kao Jewish Agenoy prenašajući ih na svjetski židovski kongres a po prijedlogu Hitahduta iako ne posve jasnome u tome pogledu —djonistička organizacija imala bi da ostane integralna sasto-

jina Jewish Agency koja bi tek imala da se izgradi po općem svjetskome židovskom kongresu, dakle proširi učešćem predstavnika židovstva. Fo prijedlogu Hitahduta u međuvrijeme jedini je nosilac Jew'sh Agency-je cijonistička organizacija; Jewish Agency nema da se proširi, već da joj se pridade savjetodavno vijeće, u kome bi bili zastupljeni predstavnici »krugova« (ovo je elastično i daje Egzekutivi slobodu) koji, iako necijoniste, priznavaju načela mandata nad Palestinom. Po prijedlogu Poale Cijona i Ceire Cijona ima da se proširi, i u međuvrijeme, Jewish Agency i to: po prijedlogu Ceire Cijona sa izabranim zastupnicima prinosnika za Keren Hajesod, a po prijedlogu Poale Cijona osim toga sa zastupnicima Yaad Leumi-a i demokratski izabranim zastupstvima židovskog pučanstva raznih zemalja. Preostaje da iznesemo stajalište desnoga krila kongresa: Mizrahija, Već u tome, što su govornici Mizrahija najviše prekoravali Egzekutivu, što nije izvršila predradnje za sazriv općeg svjetskog židovskog kongresa, očituje se da je sve težište Mizrahija na tome kongresu. Njegov zadatak ima da bude da bira Jewish Agency. na koju ima da se prenese skupnost prava cijonističke organizacije, što ih ona prema članu 4. Palestinskog Mandata ima kao Jewi.sh Agency. Za saziv toga kongresa predviđa se rok od dvije godine. Što ima da bude u međuvrijeme, od toga Mizrahi ne pravi pitanje. Od presudne je važnosti, prema Mizrahiju, jedino pitanje svjetskog židovskog kongresa. Mala skupina »Dror« (tri delegata) jedina izrijekom, za sad, otklanja saziv svjetskog židovskog kongresa kao irealne stvari. Ona je sporazumna, s obzirom na teški položaj, sa sazivom jedne propalestinske konferencije, u kojoj učestvuju organizovane židovske mase. Dotle otklanja svaki provizorij, jer smućuje put demokratskoga cijonizma. U svome programnome govoru Weizmann se još jednom osvrnuo i na pitanje Jewish Agency. Rekapituliravši svoje stajalište što ga je iznio u generalnoj debati, Weizmann izražava svoju »simpatiju i interes« za židovski svjetski kongres. Ali do toga još je dalek put I da se do njega dođe, bitno je, da se pitanje proširenja Jewish Agency tretira kao bezuslovno nužna stvar koja ima da se izvrši bez odlaganja. Weizmann ne pravi pitanje iz forme; traži tek elastičnost i takovu stilizaciju koja

će očitovati pouzdanje u one, koje hoćemo da pritegnemo na suradnju. Nakon što su tako, ukratko, izložena stajališta pojedinih grupa, bit će lakše da svedemo na pravu mjeru protivštine, što su izbile, i da dademo sebi odgovor na pitanja: u koliko su načela, koja bi se imala da održe u sastavu Jewish Agency, bitno presudna kako su prikazana i jesu li sukobi do kojih je ovo do umora tretirano pitanje ovaj clou kongresa, kako ga je .nazvao jedan govornik dovelo, bili osnovani uistinu u stvarnosti problema, ili je ono, možda i nehote, iz uzroka, koji leže izvan toga pitanja, suviše zaoštreno i zapremalo nesrazmjerno prevelik prostor. Možda ćemo doći do uvjerenja, da je umni naš Sokolov imao pravo: da razlikosti mišljenja nemaju svoj uzrok u pitanju samome, nego u mitologiji koja se obrazovala oko ovoga pitanja.

Hapoel Hacair. III.

Ideja.

Čemu naglašavanja ideje o zajednici, kad jevrejske naseobine Palestine sačinajavaju i onako idejnu celinu? Da, sigurno su ove stanice jevrejskoga pijonirskog rada proizašle iz ideje narodnog preporoda, one su što više svaka za sebe jedan socijalan eksperimenat, nepoznat u galutskoj historiji. Jedna nevidljiva, nacijonaina veza okuplja ih sve u faktor, koji se naziva Novim Jišuvom. Kad bi se tim faktom moglo da označi čitavu Palestinu kao narodnu domaju jevrejskog naroda, onda zaista ne bi već bilo problema za osvojenje zemlje. Ali tome nije tako. Promotrimo Ii trezno prilike, predočiće nam se slika, kojoj se jevrejski narod ne će moći da obraduje. Ako se pomisli, da se od jedne stotine hiljada Jevreja bavi obrađivanjem palestinskog tla samo četiri hiljade duša, onda će slikovita iluzija naskoro da nestane. Mora da se zapitamo, gdje je toj nerazmernosti razlog. Mnogi napominju kao uzročnike tom stanju: pomanjkanje sredstava, nesposobnost Jevreja, da se trajno pozabave 7<emljodjelstvom, nestašica unutarnje discipline u pijonirskim redovima, koja se očituje u ceplenju sila, stvarajući neprestano nove stranke i strančice, te konačno vanjsko političke momente, kao zabranu imigracije i slično. Biće da svi ti razlozi nešto važe, važe kao zapreke, koje su zato postavljene, da ih se mimoiđe. Glavni je momenat ne-

POŠTARINA PLAĆENA U OOTOVOtt

GOD. VII

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB. 6 oktobra 1923. ~ 26. tišri 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUOOD. 30 D. CETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 41