Жидов

Keren Hajesod

Uspjesi propagande sir Alireda Monda u Americi. Jevrejska štampa u Americi donaša opširne izvještaje o skupštinama, koje su priredjene u ćast dr, A. Monda. Na ovim je skupštinama održao Mond niz uspjelih propagandnih govora, za Keren Hajesod. U svojim govorima istaknuo je Mond, da Palestina nije samo cijonlstičko, već i opće jevrejsko pitanje, pošto uspjeh toga pitanja svijet smatra dokazom konstruktivnih sposobnosti Jevreja. Ujedno je Mond odbio sve nepravedne kritike protiv cijpnistićkog vodstva. Da su kritičari znali, kako je oijonizam stajao blizu političkog neuspjeha, ne bi govorili, da je uspjeh na političkom polju tako neznatan. Sada je politička opasnost doduše prošla, no sve što slijedi, zavisi o Jevrejima. Često je raspravljao s Herbertom Samuelom o uspjehu naseljivanja. Samuel je ustvrdio, da je najbolji put do uspjeha taj, ako se prema ekonomskom kapacitetu zemlje useli maksimum kolonista. Što se tiče Jewish Agency, suvišna je svaka bojazan pred novim ljudima, jer će i ovi postati cijonisti, čim se samo late posla, a to potvrdjuju i njegova iskustva, što ih je stekao u Economic Councilu. Sir Alfrcd Mond, koje je ovo svoje privatno putovanje iskoristio za propagandu u korist Keren Hajesoda, ovih se dana povratio u London. Povratak dra. Weizmanna u London. Dr. Weizmann, koji je iz zdravstvenih razloga boravio u Meranu povratio se u L,ondon. Uz put održao je u Milanu i Parizu nekoliko konferencija u stvarima izgradnje Palestine. Koncem novembra otputovat će dr. Weizmann u Ameriku, da nastavi akciju za Keren Hajesod. Oscar Straus o izgradnji Palestine. I reformirani Jevreji žele sudjelovati. M. Oscar S. Straus, poznati američki državnik, bivši član kabineta i poslanik u Turskoj, upravio je na američke Jevreja apel, u kojem zagovara »izgradnju narodne domaje Jevreja«, te nazivlje ovu zadaću »svetom zgodom, koja je došla nakon dvije tisuće godina molitve«. Mr. Straus je ovaj apel priložio pismu, kojeg je upravio g. Salzstcinu, vodji mihvankeeske »50.000 dolara« kampanje za Keren Hajesod. I Samuel Untermayer kaže u svom pismu na Mr. Salzsteina da »misao izgradnje Palestine u sve većoj • mjeri obuzima jevrejske glave i srca 1 bez razlike socijalne klase i vjerskih nazora«. Bivši rabin Emanuel-hrama, dr. Silverman, izražava u jednom pismu na gosp. Salzsteina svoje zadovoljstvo, što i reformirani Jevreji sudjeluju kod Keren Hajesod kampanje. Nopominje, da namjerava poduzeti putovanje u Palestinu, da tako američku javnost uzmogne izvjestiti. Uspjesi Keren Hajesoda u Austriji Kako ceAtrala austrijskog Keren Hajesoda javlja, uplatili su austrijski supskribenti Keren Hajesoda tijekom ove godine svotu, koja je u oktobru već prešla jednu milijardu. I ako ova svota premašuje lanjski iznos od 3000 funti, još uvijek nije iscrpljena platežna snaga austrijskih Jevreja. Za mjesece novembar i decembar, sprema se nova, velika akcija, da se uzmogne ovu kvotu što znatnije povisiti. Iz židovskog svijeta

AMERIKANSKO-JEVREJSKI KONGRES. Kako J. C. B. iz New-Yorka javlja, na 15. o. mj. otvoren je Amerikansko-jevrejaki kongres. Predsjednik Ujedinjenili Država Sjeverne Amerike Coolidge pismeno je pozdravio kongres. U tom pozdravu izrazuje amerikanskim Jevrejima svoje simpatije. Nadalje se izražava, da amerikanski Jevreji pravo čine u svom nastojanju đsigurati prava svoje braće u svim onim zemljama u kojima su ta prava u opasnosti. Osobiti interes pokazuje predsjednik za nastojanja amerikanskih Jevreja da Palestinu pod engl. mandatom izgrade, kako bi se tamo jevrejskom

narodu njegova stara domaja opet uspostavila. Na tvrdnje, da se ograničenje useljavanja u Američke Države sa osobitom strogošću primjenjuje na Jevreje i da ame■ rikanska konzuli često nepravedno postupaju sa jevrejskim imigrantima, odgovorio je predsjednik, da ne će njegova vlada ni u buduće trpjeti nikakove protujevrejske tendence u pitanju imigracije, i da takove tendence ne će nikada ni u kojim drugim pitanjima ni sanktionirati ni trpjeti. Predsjednik je uvjeren, da će tačni izvidi i istrage (ako su takove potrebne) dokazati, kako ti navodni slučajevi ne odgovaraju faktima. Poslije otvorenja kongresa držao je Israel Zangvvill svoj najavljeni govor, u kojem izjavljuje, da ne može razumjeti, kako oni, koji su akceptovali englesku bi jelu knjigu, mogu da se još danas nazivaju cijonisti, u koliko nijesu već otišli u Palestinu i priključili se tamošnjem jevrejskom žiteljstvu. Patriotizam apstinencije nije osobita vrlina. Jedina mogućnost cijonist biti je; u Cijonu biti. Izgraditi narodnu domaju jevrejskoga naroda mogu samo individualni imigranti, koji će nastojati u narodnoj domaji jevrejskoga naroda i živjeti. Veoma je nepraktično podržavati veru, kao da će Keren Hajesod stvoriti financijalni temelj narodne domaje. Veće svote mogu se stvoriti samo putem financijalnih poduzeća, kakova je svojevremeno Herzl predlagao Herzl, koji se je pretstavio kao glava cijonističkog pokreta, a nikada kao »kralj prosjaka« i koji je u sebi nosio plan, da jednome suverenu u zamjenu za zemlju dadne životnu snagu jevrejskoga naroda, čiji će kapital biti osiguran zemljom, koja će se razviti jevrejskim radom. Po tome planu nije bilo nužno, da kapital bude jevrejski; Herzl nije htio niti da taj kapital na sebi nosi biljeg filantropije. U naše je vrijeme narodni zajam najbolji temelj jednog nacionalnog gospodarstva. Politički cijonizam razrušen je i u Palestini, da Weizmann-Samuelova politika neprestanih koncesija ojačava arapsku poziciju. Jevrejska država bila je u ono vrijeme moguća, kada su Arapi bili potučeni i onda bi bili sretni svaki politički teret na se primiti. Ali čas udesa je prošao i veliki momenat zatekao je malenu generaciju. »Svijet udara židovstvu žig Sherloka na čelo u času, gdje je sav svijet zaposlen reparacijom. Narodi ne će mir, jer ne će da plate cijenu za nj. Jedina je nada za Židove diaspore je provedenje odredaba o zaštiti narodnih manjina po Ligi Naroda«. Kongres prfhvatio je medju ostalim ove rezolucije: Traži se saziv svjetskog židovskog kongresa, koji se ima u prvome redu da bavi pitanjem izgradnje Palestine. Nalaže se egzekutivi amerikansko židovskog kongresa da stupi u vezu sa svim drugim židovskim organizacijama, da se što prije omogući sastanak kongresa. Amerikansko židovski kongres proglašuje se permanentnom institucijom. U pitanju imigracije stvoren je zaključak. da se od vlade Sjedinjenih Država traži ukidanje svih ograničenja za emigraciju. U jednoj rezoluciji traži kongres, da se Židovima, koji su uslijed promjene državnih granica izgubili svoja državljanska prava dade dozvola da se u dotičnoj državi tako dugo borave, dok se ne riješi pitanje njihove pripadnosti. Konačno je kongres zaključio, da brzojavno pozdravi dra. Hajima VVeizmanna i da mu izrazi priznanje za njegove zasluge za osiguranje palestinskog mandata. Burni prosvjedi protiv govora Zangwilla. Govor Israela Zangwilla izazvao je buru ogorčenja i prosvjeda. Rabi dr. Stephan S. Wise izjavio je, da kongres nije odgovoran za ono, što je žangwill govorio. Ništa ne može, da uskoleba vjerji amerikanskih Židova u ostvarenje cijonističkog iedala. Nije cijonizam zatajio, naprotiv: ostvarenje židovske domaje u Palestini uslijedit će naskoro. Amerikanski Židovi vjeruju u dobru volju engleskoga naroda. Nathan Strauss nazvao je govor Zangwillov sjajnom ilustracijom neznanja. Izbori u Austriji. Kao što je poznato, obavljeni su dne 21. oktobra izbori za austrijsko narodno vijeće i gradsko zastupstvo za grad Beč. Za uspješno provedenje izbora stvorena je židovska izborna zajednica od svih židovskih stranaka. Prvi je to puta. da je uspjelo naći platformu za sve židovske stranke u političkome istupu. Bečko židovstvo moglo se je nadati uspjehu, i ako je izborni red bio takav, da je pogodovao samo velikim strankama. Rezultat izbora pokazao je znatan porast židovskih glasova i ako nije uspjelo dobiti za nar. vijeće mandat. Što više, uslijed umanjivanja broja mandata, mogli su da sebi u gradskom zastupstvu izvojšte tek jedan mandat, dok su prije imali tri. Njihova borba bila je teška, jer ih je gradjansko novinstvo po staroj svojoj taktici negiralo, a s druge strane služila se socijalno-demokratska stranka u ovoj borbi često nelojalnim sredstvima i preotela im mnoge glasove. Ali nas ipak zadovoljstvom ispunjava ovaj istup, jer u njemu vidimo prvi uspjeh židovskog odgojnog rada, koji će dovesti do raliiranja austrijskoga židovstva i s vremenom stvoriti zastupstvo austrijskog židovstva, koje će znati muževno ustati na obranu židovskih prava i židovske časti. Pored toga će ovaj pokušaj zajedničkoga istupa sigurno biti od utjecaja i na rad na ostalim područjima židovskoga djelovanja. Ova koncentracija, ojačat će austrijsko židovstvo i dat će mu mogućnosti za složan istup. Školstvo narodnih manjina u Poljskoj. Iz Varšave javljaju: Po nalogu židovskoga kluba podnio je zastupnik Jichak Oriinbaum zakonski projekat o organizovanju školstva narodnih manjina. Projekat traži da općine moraju otvoriti javne škole na materinskom jeziku dotičnih narodnih manjina, ako 30% djece pripada narodnim manjinama. Sve javne škole narodnih manjina podvrgnute su državnome nadzoru. Obuka u poljskoga jezika je obligatoma, ali se u nastavnom programu imadu uvažiti specifične potrebe dotičnih narodnih manjina. Država ima iz svojih sredstava da dotira sve škole narodnih manjina. O nastavnom jeziku škola narodnih manjina

4

»ŽIDOV«

BROJ 44.