Жидов

Ili će još i dalje poput noja svoje glave turati u pijesak? ♦ Englesko-židovska intervencija. Predsjednici Židovskoga Board oi Deputies i Anglo Jewish Association intervenirali su u engl. ministarstvu za spoljašnje poslove u stvari izgona Židova iz Bavarske i protužidovskih izgreda u Berlinu. Joint Forcign Committee poduzeo je već korake, da izradi direktnu intervenciju Engleske kod njemačke vlade. ♦ Komitej židovskih delegacija u Parizu uputio je Savezu naroda molbu, da u stvari bavarskih progona Židova intcrveniše na kompetentnom mjestu. ♦ Španjolski generalni konzul u Miinchenu, poduzeo je kao opunomoćeni zastupnik nekolicine evropejskih vlasti, koje nemaju svoga zastupnika u Miinchenu, korake u pitanju izgona Židova. Oveći broj Židova, izagnanih iz Bavarske, stigao je u G eno vu, gdje se namjeravaju ukrcati za prekomorske zemlje. * Poljska je vlada uputila bavarskoj vladi prosvjednu notu proti izgonu poljskih državljana iz Bavarske i izjavila, da će ne bude li odnosno naredjenje povučeno iz Poljske izagnati sve bavarske državljane. ♦ Miinchenski nadbiskup kardinal Taulhater upravio je rajhskaneleru na njegovo pismo odgovor u kojemu izmedju ostaloga veli: »Kako da svladamo tako silno poraslu gospodarsku bijedu i teške posljedice nezaposlenosti, koje će izbiti ove zime, ako se u pomaganju ne ujedine sve ćudoredne sile bez razlike konfesije i partija? Kako ćemo inače umanjiti mržnju, koja bjesomučno i slijepo lomi štap nad našim izraelitičkim sugradjanima ili nad drugim plemenskim grupama bez ikakova dokaza krivnje, ili potpiruje gradjanski rat, koji uzrokuje nova nedogledna razaranja i koji bi propast našega siromašnog naroda uslijed medjusobnog uništavanja uzrokovao- Židovi nisu bili solidarni sa b o 1 j še v i c i m a«. Ovako Kautsky. A ovako Milobar; »Jedino radi čega bi ovaj članak mogao biti »senzacionalan« i u mnogim američkim i engleskim novinama odštampan, jest upozorenje, da bi se na rudke Židove mogao oboriti bijes ruskog naroda radi boljševizma, jer je činjenica da u boljševizn u glavnu riječ vode Židovi i da Nti oni nekako i glava i hrptenjača njegova. I zato kad bi svi Židovi posloišali glas Kautsky-a, teško da bi boljševizam i tjedan dana izdržao«. Razlika je očita. (x. Milobar citira Kautsky-a, a iz njegovih tvrdnja hoće da čita protivno od onoga, što Kautsky kaže. To se u nas zove znanost. I to je štampa, ne možda u »Narodnoj politici« ili u »Domu« već u »Mjesečniku«, glasilu pravničkoga društva u Zagrebu, čiji je jedan urednik, istina, profesor crkvenoga prava, ali je drugi narodni socijalista ... Dr, A. L.

Iz cijonističkog svijeta.

Rezolucije akcionog komiteja. U prošlom broju donijeli srao u kratko sadržaj rezolucije, što ih je A, C, primio na svom zadnjem londonskom zasjedanju, a sada im donašamo točan tekst. 1. Politički položaj. Nakon što je saslušao izvještaj egzekutive o projektu osnutka Arab Agency, izjavljuje akcioni komitej cijonist. organizacije slijedeće: Uvažujući tendenciju engleske vlade, da u Palestini stvori odnošaj medjusobnog povjerenja

izmodju Arapa i Jevrcja, izjavljuje A. C„ da se prema njegovom uvjerenju ova politika može provesti samo na osnovi ostvarenja Balfourove deklaracije, kako je u mandatu medjunarodno priznata. Polazeći s tog stanovišta, smatra A. C. potrebnim da naglasi, da osnutak Arab Agency nije u skladu s duhom mandata, bez obzira na to, što su ovaj projekt već i sami Arapi zabacili. Mandat priznaje Jevvish Agency kao predstavnika cjelokupnog jevrejskog naroda i stavlja mu zadaću, da saradjujc s palestinskom vladom kod izgradnje »Jevvish National Home-a«. Arab Agency je dakle kao analogija Jewish Agency-u nemoguća. Iz tih razloga izjavljuje akcioni komitej, da ne može prihvatiti ovakav prijedlog, no da će u skladu sa svojim prijašnjima izjavama rado potpomoći svako nastojanje, koje ide za tim, da unapredi prijateljstvo izmedju sviju dijelova palestinskog pučanstva. 11. Jewish Agency. Prema §. 3. zaključaka kongresa glede Jewish Agency pozivlje A. C. egzekutivu, da što prije osnuje Conncil Jevvish Agencye. U tu svrhu treba da se poduzmu koraci u smislu principa, koje je u svojim debatama iznio A. C, 111. Palestinski budget . 1. A. C. ovlaštuje egzekutivu, da u sporazumu s financijalnim i gospodarskim odborom iz naknadnog budgeta, kako ga je kongres zaključio, prenese stavke 111., 2,5 i 6 te kredite za investicije u redovit budget. Ovo se čini stoga, da se üblaži nezaposlenost 2. Kod ove transakcije treba pripaziti, da se pokriće budžetnih stavaka za gospodarsku kolonizaciju ne skuči. 3. Da se osigura provedenje budgeta za Erec Israel, kako ga je ustanovio kongres, izrazuje A. C. želju, da se i u evropskim zemljama najintenzivnije provede akcija oko Keren Hajesoda. Ova akcija mora obezbijediti pokriće palestinskog budgeta barem za iduća tri mjeseca. U tu svrhu treba u svim zemljama Evrope mobilizirati sve sile, da se smjesta pristupi provedenju ove akcije. IV. Budget za izdatke van Palestine. a) Izdaci: 1. Budget za londonsku centralu ustanovljen je za god, 5684. sa L 20.070. 2. Izdaci organizacije van Londona ustanovljeni su s S 5.880 godišnje. 3. Da se aktiviše djelatnost Cijonističke Organizacije, doznačuje se za iduću godinu L 1800, da se time proširi biro londonske egzekutive. 4. Egzekutiva se pozivlje, da otplati zaostatke od prošlih godina u iznosu od L 5000. b) Primici: 1. Da se pokrije budget, treba da egzekutiva ustanovi visinu šekela u skladu sa zaključcima kongresa. 2. A. C. pozivlje egzekutivu, da za sve ze-

maljske organizacije i za zasebne saveze odredi prinose, koji bi imali služiti za pokriće organizacionog budgeta. Svaka zemaljska organizacija ili zasebni savez ima onaj dio ovog prinosa, koji ne će biti pokriven šakeliraa, nadopunit zasebnim sabirnim akcijama .Ove se svote imadu pravovremeno priposlati egzekutivi. Vijeće delegata austrijskih cijonista. Dne 11. i 12. ovog mjeseca održana je u Beču godišnja konferencija austrijskih cijonista. Ovoj. je konferenciji pribivalo 140 delegata, zatim zastupnici čehoslovačke, njemačke i bugarske cijonističke organizacije. Egzekutivu zastupao je njezin palestinski član dr. Artur Ruppin. Zasjedanje je dostojno proteklo. Završeno je u ponedjeljak kasno u noći. Za izbora predsjedništva desio se incidens 42 delegata, udruženih u cijonističkom bloku zahljevalo je iza podnešenog izbornog predloga da se prekine sjednica, da uzmognu sastaviti samostalnu listinu za izbor predsjedništva. Kad je ovaj predlog sa 87 protiv 42 glasa odbijen, izašla je ova manjina iz dvorane. Ostala je doduše u zgradi i jedan dio opozicije povratio se opet tokom dana k normalnim vijećanjima. U provedenim izborima izabrana je slijedeća uprava austr. cijon. organizacije: Gradjevni nadsavjelnik Ing. Robert Stric k e r, predsjednik, nadrabin dr. H. Chaj e s, predsjednik komisije za Keren Hajesod, Interesantni referat dra. R u pp i na donijet ćemo u narednom broju. Keren Hajesod u Americi. Prema vijestima američkog K, H. nastavlja se rad u Americi energično. Organizacioni aparat se izgradjuje. Prema rezolucijama kongresa übiru se supskripcijc odsele samo na jednu godinu, Keren Hajesod u Beču. Austrijski K. H. priređjuje veliku propagandnu akciju za Beč. Sve sile cijonist. organizacije stavile su se na raspolaganje za ovu akciju. Akcija započinje uz saradnju dra. Nahuna Goldmanna i više prominentnih ličnosti Beča. Nekoliko poznatih spisatelja obećali su suradnju. Kod ove akcije saradjivati će i dr. Ruppin. Keren Hajesod u Saarskom području. Na poziv njemačkog K, H. proveo je dr. Heffmann veliku akciju u Saarbriickenu. Rezultat je ove akcije frs 64.000 na supskripcijama i frs 43000 u gotovom. Ako uzmemo u obzir malen broj jevrejskog pučanstva u Saarbriickenu, ovo je jedan od najboljih rezultata u centralnoj Evropi, Treba napomenuti poprečnu visinu svake supskripcijc, koja premašuje 10 funti. Ova akcija u Saarbriickenu daje najbolji dokaz, koliko svaki Jevrejin intenzivnim radom može učiniti za Palestinu. Braziljski predsjednik naglašuje svoje prijateljstvo za cijonizam. Delegat Keren Hajesoda g, L Jaffe, pohodio je prije svog odlaska iz Brazilije predsjednika brazilske republike, da mu ispred Jevreja izrazi zahvalnost, što je Brazilija

ZAŠTO SAM CIJONISTA? IZGRADNJA PALESTINE - DUŽNOST SVAKOG ŽIDOVA.

Piše

Sir Alfrcd Mond, London.

Zašto sam interesovan za Palestinu? Ovo sam pitame često postavio sam, a postavili su mi ga i drugi. Uistinu vjerujem, da svaki Jevrej, pa makar on i pobijao cijonizam, u sebi osjeća za Palestinu. Više put sam opazio, da anticijonisti u kakvom kritičkom momentu ne samo da nisu smetali, već su, što više, i pomogli. Nikad nisam našao ncžidova, koji ne bi bio začudjen, kad bi opazio, da koji Jevrejin nastoji omesti rad oko Palestine. Sjećam se, da su neki prominentni engleski Jevreji prigodom doručka kod Lloyd Georgea nastojali da Lloyd Georga odvrate od cijonizma. Ovaj je pokušaj Lloyd Georga kasnije karakterizirao kao odvratno pomanjkanje jevrejske lojalnosti. Palestina nije utopija nekolicine Jevreja, niti san nekolicine fantasta. Svaki Jevrejin, bio on iz ma kojeg kraja svijeta, kad dodje u Palestinu, ćuti nešto, što u drugim zemljama nikada ne će osjećati: ćuti se kod kuće. I ako bi se Balfourova deklaracija opozvala, nijedna vlada ne bi Jevrejiraa mogla uskratiti- Palestinu. Nema vlasti, koja bi mogla zapriječiti ostvarenje ovog ideala. Kad sam prije nekoliko godina bio u Palestini sreo sam Jcvrcje iz Rumunjske, iz Afrike

iz Poljske, iz Rusije kraj sviju razlika u jeziku i podrijetlu ipak smo se sporazumjeli. Isto bilo je i s Arapima. Zato kolonizacija Palestine nije stvar, koja se samo nas Jevreja tiče, ta mi ćemo biti prva veza izraedju Orijenta i Okcidenta, te obratno, U skoro vrijeme bit će Palestina centar kulture, koji će imati veliki moralni i kulturni utjecaj u razvitku svijeta. Sama činjenica da je Jevrejstvo rašireno preko cijelog svijeta, i da će svaki novi izum, svaka nova ideja, svaki tehnički napredak najprije doći u Palestinu od velike je važnosti. Vrijedi i obratno; Svaka nova ideja, svaka nova knjiga brzo će naći put iz Palestine u široki svijet. Vjerujem u budućnost Palestine. Vjerujem, da će jevrejska inteligencija, jevrejski duh i jevrejska energija iz Palestine stvoriti cvatuću zemlju. Osebujan položaj, što ga Palestina geografski zauzimlje, predestiniran je za važan trgovinski centar. Kad se Carigrad, željeznicom spoji s Palestinom, kad će biti izgradjene luke u Haifi i Jaffi, veliki će dio prometa za Tursku, Mezopotamiju i Perziju poći Palestinom. Kad bi 10000 američkih Jevreja pošlo u Palestinu, značilo bi to čitav preokret, jer Palestini ponajviše trebaju ljudi svojstava američkih Jevreja. Da dodje do uspjeha, ne treba Palestina samo veliki broj Jevreja, već novi tip kolonista. Američki Jevreji uvest će američke metode, a njihovo obilje energije, inicijative i organizatornc sposobnosti, brzo bi izrajenilo položaj u Palestini,

BROJ 47.

>2 1 D O V«

3