Жидов
Iz Saveza Žid. Oml. Udruž. kralj. SHS. (Ilica 31-III.)
Omladinski Savez nas moli da objelodanimo slijedeća obavještenja: Uputa za iskaznice i saveznu članarinu. 1. Iskaznice šalju se onim udruženjima i povjerenicima, koji su poslali ispunjene pristupnice. 2. Prva stranica sadrži saveznu iskaznicu, druga iskaznicu udruženja, treća članarinu udruženja {udruženja koja nemaju upisnine, trebaju tu rubriku pročitati), četvrta jc za potvrdu savezne članarine i šekela. 3. Blagajnik ima voditi popis članova sa brojem iskaznice. 4. Članarinu upisuje blagajnik u iskaznicu tek onda kad }« več njemu uplaćena. Rubrika za šekel ostaje prazna dok ne đocPe šelccl 5684. 5. Kad blagajnik šalje R, 0. saveznu članarinu ima navesti točno brojeve iskaznica onih za koje je članarina uplaćena. 6. Ako netko tokom godine promijeni svoje obitavalište i organizujc se u drugom saveznom udruženju, ima poslati R. 0. (org. rcf.) svoju iskaznicu, te će mu se preko udruženja dostaviti druga. SAZIV SAVEZNOG VIJEĆA. Radni Odbor sazivljc za 24, i 25. decembra 1923. izvanredno savezno vijeće u Brodu n/S. sg, ovim dnevnim redom: 34. poslije podne 1. Otvorenje i pozdrav predsjednika. 2. Izvještaji referenata sa diskusijom. a) tajništvo, b) organizacijom referat sa ref. za Vojvodinu, c) kulturni referat, đ), odgojni referat, e) financije, f) sportski referat, g} »Giđeon »Haaviv*. 3. Komisije. 25, prije podne 4. komisije. poslije podne 5, Izvještaji i prijedlozi. 6. Eventualije. Za Radni Odbor Oto Rechnitzer, v. r., predsjednik. Egoa Goldncr, v. r., tajnik. Udruženje Židovske omladine »DegeiJehuda« u Bjelovaru. Na 18. ovog mjeseca konstituisalo se ovo udruženje, koje se smatralo prekom potrebom za ovaj grad i tako brojnom omladinom. Pristupilo jc odmah oko 50 aktivnih članova, izuzevši / srednjoškolce, koji još za sada ne mogu biti aktivnim članovima, jer su vezani o Školske propise. Izabran je slijedeći upravni odbor:. Predsjednik; Hahn Montilja, potpredsjednik: Ivo Baut, tajnik I. Joze Wcber, tajnik 11. Bella Stem, blagajnik,! povjerenik Kcrcn Kajemcta Jos. Hctmann, kulturni referent: Ing, Zurel Spillcr, uzgojni: Zdenko Hirsch, športski; Dane ,Wciller, glazbeni: Oskar Hirschl, odbornicima: Milan Pollak, Dragutin Grilnhut i Irena Wclss. Društvena adresa jesti Bella Stem za Degcl-Jehuđa, Bjelovar, pa budući da
udruženje želi da stupi u što tjesniju vezu s ostalim, to moli da se svi dopisi šalju na ovaj naslov. J. W.
Umjetnost. WOLFSOHNOV KONCERAT.
Dajte nam hljeba u živa usta. Dajte nam pjesmu u živo srce. Prošlu subotu slavila je židovska pučka pjesma slavlje. Ona je progovorila u Zagrebu po prvi puta širokoj masi. u »zvaničnoj formi«. Recimo takc. Jer si mnogi jedva uzimlje toliko truda, da od sebe upozna ono, o čemu tek po pričanju nešto znade. Masa želi, da joj se sve donese gotovo, pripravljeno, a tek se onda u njoj budi interes. Tako su mnogi, koji su u subotu slušali židovsku pjesmu uvidjeli, da u židovskoj pjesmi leži neopisiva ljepota, dubina i vrijednost. Židovska je pučka pjesma dragocjenost, čiju vrijednost mi za sada niti procijeniti ne možemo; mi m tek ljubimo, štujemo i osjećamo, da nam je srcu prirasla da nam jc mila, kao što je dijete priraslo majčinom srcu. Naše je dijete lijepo, puno plemenitih svojstava i iskrenosti. Ono nas znade na čas razveseliti, onda nam opet uHjcva lugu i brigu u dušu, da nas čas kasnije opet ugrije svojim toplim zrakama. Može li majka gdje drugdje da izjada svoje bolno srce, nego kraj koljevkc ljubljenog djeteta? To su uspavanke nježne i poetične, kako ih može tek majčino srce da stvara. A ona vojnička pjesma o tegobama vojničkog života i svim njegovim strahotama, koje su se usjekle duboko u pamćenje naroda, zar ona ne dira svojim iskreno pročućenim jadom? U novijoj se pučkoj pjesmi ođrazuje čitav život židovskog naroda. Sva tuga njegove duše zbori iz tugaljivih tema njegovih pjesama. Ako se promisli, da ta pučka pjesma nastaje u sparnoj uskoj radionici, gdje manjka zrak i svjetlo, nadalje, da ove pjesme pjevaju najsiromašniji židovski slojevi, koji stradavaju ne samo pod zakonskim več i ekonomskim pritiskom, onda učimo razumjevati, odakle ta duboka bol u njima. Ako jc po Spencerovoj definiciji pjevanje idealt/.0-vani vani krik, onda jc židovska pjesma krik umorne, i mučene duše. Wolfsohnov konccrat donio nam je židovsku pučku pjesmu u novom, gradskom ruhu. Do sada slušali smo tek pjevanu pučku pjesmu, dočim jc Wolfsohn predavao svoje obradbe na klaviru. Prije muzikalnog dijela čitao je g. dr. Lujo W e i smann Wolfsobnovo predavanje. Predavač govori o tome, kako se kod svake nacijonalne muzike nailazi na elemente, koji karakterizuju bit ili jezik toga naroda. Kao primjere ilustrira njemačku, poljsku, rusku, madžarsku (itd.) muziku. Na sličan odnos nailazimo u židovskoj pučkoj pjesmi. Židovski narod, koji su kroz stoljeća mučili najrazličitijlm progonstvima, reagirao jc na sve to najčešće uzdasima, Ti uzdisaji, koji su takodjer veoma različiti, češće podaju karakter cijeloj pjesmi. Židov pjeva svoje pjesme »suzomi »jecanjem;, koje se kod uporabe odrazuje u t. zv. triljcima nad povećanom sekundom, , Pjeva Ii Židov svatovska pjesmu, tada započinje redovito pucketanjem jezika i katkada udaranjem dlana o dlan. Običaj
židovski, da besprimjerno maze djecu, njihova imena, čak i predmete, dolazi i u pjesmi do izražaja. Češće se čuje, da Židov nakon svršetka svih kitica pjesma nastavlja i ukrašuje jednostavnim slogovima, (Na pr, tidel-lidel-lidel-lci). Predavač nadalje navadja neke naglaske, koji su u pučkoj pjesmi karakteristični, a dolaze od stanovitih markantnih riječi. Konačno tumači predavač, da većina židovskih pučkih pjesama svršava na dominanti, dakle nesavršeno, u vječnom očekivanju nečega tajinstveno velikoga. U muzičkom dijelu te večeri odsvirao jc prol. V/olfsohn osam svojih parafraza starožidovskih pučkih pjesama i svoju Židovsku rapsodiju«, \Volfsohnove su parafraze briljantno sastavljene kompozicijo, koje obiluju svim sredstvima klavirskc umjetnosti. Možda je to ujedno manjak njihov. Pjesma traži pjevanje, glas, te gubi od svog čara, ako ju se prenaša na klavir. Time dakako nije rečeno, da se pjesma u toj formi ne bi mogla prikazati. Wolfsohnu uspjelo jc, da svoje prekrasne teme iznese plastično i prema karakteru teksta. Mjestimice je pianfsta Woifsohn nadjačao kompozitora Wolfsohna i tako se dogodilo, da u pojedinim mjestima izbija suviše želja, da se istakne pianistićka tehnika. No i to jc potrebno, -da u one tugaljive teme unidje po nešto života. Pa kako se ni najljepšoj ženi ne može da zamjeri, ako se redi, tako je i glasoviraču oprostivo, ako svoje teme iskićujc pianističkim manirama. U cjelosti odaju Wolfsohnovc obradbe inteligentnog muzičara. Već samo njegovo nastojanje, da stvori židovsku konccrtnu muziku, zaslužuje ne samo priznanje, već i hvalu i udivljenje. Wolfsobn jc do sada jedini, koji jc otvorio židovskoj pučkoj klavirnoj muzici put u koncertnu dvoranu. Parafraze tc imale su u svim gradovima uspjeb i naišle su na neograničeno priznanje. (Mi smo na ovom mjestu nedavno iznijeli nekoliko sudova o tim parafrazama.) I mi, koji smo imali prilike, da čujemo interpretaciju od samoga autora, divili smo se krasoti židovske pjesme, osjećali smo blaženo čuvstvo, da je toliko narodnog blaga naša svojina. Za Wolfsohna pak ćutimo duboko štovanje i hvalu, jer nam jc darovao veće, koje će nam ostati u neizbrisivoj uspomeni. Iz te večeri crpsti ćemo pouzdanje, da će židovskoj pučkoj pjesmi svanuti doskora bolji dani. Treba tek ,da radimo oko nje, kako jc Wolfsohn radio, a za ovo nam nc manjka ni snage, ni volje ni sposobnosti. Vanjski uspjeh koncerta bijaše velik. Napunjena velika i mala dvorana glazbenog zavoda odobravala je umjetnik« iskreno. »Makabi? predao je Wolfsohnu lovor cijenac. hh.
BROJ 49.
■2 1 D t> V'
7
INSTALACIONJ ZAVOD MILAN FREIBERGER BAKAČEVA ULICA BR. 5 ZAGREB broj «°«
UVADJANJE ELEKTR POGONA (CENTRALA), DVNAMO STROJEVA. ELEKTROMOTORA, ELEK. RASVJETE. KUĆNIH TELEFONA. PREUZIMA SVE POPRAVKE ISTE - - - - STRUKE. - - - -