Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Nova parola.

Piše

Adolf Bdhm.

Ruppin je u svome referatu na kongresu proračunao, da je za produktiviranje od 30.000 useljenika potreban iznos od 1,500.000 funti godišnje. Od toga bi prema njegovu računu otpalo 200.000 funti na Židovski Narodni Fond i 1,300.000 funti na Keren Hajesod. Da se postigne taj cilj treba dakle samo prihode, koji su iznašali u prošloj godini 500.000 funti, potrostručiti. K tome valja i uvažiti, da pored Keren Hajesoda pritječu za gradnju, kredite i t. đ. novci i 12 drugih izvora. Ako bi se kroz 10 godina vazda uselilo godišnje 30.000 duša ~ ili kako Ruppin veli, 7500 obitelji sa 4 glave po obitelji, tad bi razvoj zemlje tako brzo napredovao, da bi i uslijed privatnih poduzeća našlo mnogo tisuća Židova egzistenciju u zemlji. Nakon deset godina bilo bi znatno više no pol milijuna Židova naseljeno u Palestini. Drugim riječima: Nakon svih dugogodišnjih rasprava o tempu i mogućnostima stvaranja židovske kolonizacije u Palestini je Ruppin na temelju iskustava (uostalom je on već i prije tih iskustava govorio o godišnjoj .kolonizaciji od 20 do 30.000 ljudi i na XII. kongresu tražio za Keren Hajesod 1,500.000 funti) jasan pro gram: 30.000 useljenika godišnje, to su 1,500.600 funti za Keren Hajesod i Židovski Narodni Fond. Nadalje u toku od 10 godina najmanje pol milijuna Židova u Palestini! Time je zadaća cijonističke organizacije glede praktičnih ciljeva svedena na jednostavnu formulu. Nema surrmje, da je to od velike važnosti za rad za Koren Hajesođ. Svaki će Židov uvidjeti ispravnost ovoga mišljenja. Druga je važna konzekvendja, koja slijedi iz nazora Ruppina, tehničko svladanje financijskog pitanja po Keren Hajesodu. Kako je poznato, postoje o tome dva mišljenja; 1. Namaknuće dioničke glavnice za L zv. H o 1 d i n g C o m pa n y, koja bi imala da osniva razne financijalne institucije u Palestini i da kod njih učestvuje s 50%. (Plan izgradnje Kolonijalne banke ili stvaranje Židovskog kolonizatomog društva prema Ruppinovoj knjizi o izgradnji Palestine.) Time se postizava jedinstvena organizacija, narodna kontrola, potpunost svih institucija za zasebnim svrhama. 2. Namaknuće sredstava za iste svrhe narodnim zajmom. Taj je plan u novije doba u detalje izradio i dobro motivi-

rao dr. Arlosorov u svojoj knjizi: »Financije Jevvish Agencya za kolonizaciju«. Oba plana tako su konstruirana, da nabavljaju pored općili fondova i privatni kapital za financijalnc institute. Njihovo provođenje iziskivalo bi dugotrajne priprave. Ruppin je glede financijsko-tehničkog pitanja pošao sad od onoga, što postoji, od Keren Hajesoda. Keren Hajesod je svojim učestvovanjem stvorio klice financijskih institucija. Kad su jednom već utemeljene, mogu postići mnogo veći kapital no onaj, kojim su utemeljeni, bilo obligacijama, bilo, kao kod liipotekarne banke, da izdaju zadužnice ili da izdaju nove akcije. Keren Hajesod već učestvuje kod Palestina Land Developement Company, hipotekarne banke, čiji je osnutak on samostalno proveo, nadalje su po njemu, po njegovom industrijskom fondu i podupiranjem kolonizacije stvoreni industrijska banka i poljoprivredna banka, a naročito je veliko učestvovanje cijonističke organizacije kod radničke banke. Za svaki slučaj, i onda, kad bi se mogli provesti planovi sub 1. i 2., stvara za njih bazu Keren Hajesod. On ne radi samo za svrhe, koje se stvaraju iz općih sredstava, već ujedno vrši i pijonirski rad za riješenje financijsko tehničkog problema. U njemu obezbjedjeni su gore spomenuti postulati nacijonahie kontrole itd. Da je Keren Hajesod pored svega toga što su mu sredstva relativno malena ipak utirao put za velika poduzeća, pokazuje nam osnutak Ruthenbergovog društva. Keren Hajesod financirao je predradnje i time omogućio ishodjenje koncesije i osnutak društva, u kojem i financljalno učestvuje. Tako dakle vidimo, da je uloga Keren Hajesoda u djelu izgradnje u svakom pogledu od najveće važnosti. Potrebno je samo pojačani intenzitet propagandnog rađa, da se provedu velike i jasne odredjene zadaće.

Ideja i šekel.

Cijonizam je Jedini odgovor jevrejskog naroda na jevrejsko pitanje, jedino zbiljsko riješenje ovog najvećeg problema kulturnog čovječanstva. Cljonizam je danas aktuelan, no ne samo zbog toga, što je Savez Naroda mandatom dao pravno priznanje jevrejske narodne domaje u Palestini, već obzirom na brutalno zaoštrenje jevrejskog pitanja u mnoghn zemljama, na očigled antisemitskog vala, koji prijeti, da će podrovati sve brane kulture i civilizacije. Ovaj val nije moguće zaustaviti, osim ako se svi ogranci jerrejskoga naroda

konsolidiraju i normalno uvrste u krug naroda svijeta na osnovu obnove svog na* cijonalnog centra. Ideja cijonizma, čiju su logičnu ispravnost priznali državnici i političari sviju velikih zemalja, postala je program jednog moćnog narodnog pokreta. Realizacija ove ideje uživa internacijonalnu simpatiju. No same ideje, spoznaje i logički zaključci ne će nikada jedan narod maknuti iz svakidašnjosti, niti ga dovesti do onog oduševljenja, koje je potrebno za borbu i žrtve. Sam nagon mora da dodje iz dubine osjećaja, narodnog života, vjere i strasti. Baš u tome karaiktcrisan je cijonizarn kao pravi narodni pokret. Kad su se cijoniste po prvi puta formirali, probudila je Dreyfusova afera i ruski progoni u jevrejskoj duši ogorčenje i bol. Danas tisuće i tisuće Jevreja iz sviju zemalja rado poprimaju cijonističke ideje kao svoje misli i htijenje. Danas ih je lako predobiti za cijonistički pokret, jer uvidjaju, da se svi ispadi uslijed rata demoraliziranih naroda konzekventno, upravljaju protiv Jevreja i to zbog toga, što Jevreji kao narodna manjina bez zemlje, ne mogu da stave potrebiti otpor. Nevolja ovog gorkog vremena sjedinjuje danas Jevreje u znaku cijonističke misli, narodne samopomoći i izgradnje narodne domaje, u kojoj bi jevrejski narod mogao da nesmetano živi svojim narodnim životom. Cijonistički će pokret, još više nego pred 25 godina, bez obzira na partijsko opredjelenje postati nosiocem sviju narodnih očekivanja. Šta više i oni, koji su siti, te su se dosad rugali »utopiji« i »nepoznavanju svijeta«, promijenili su svoje milšjenje, što i otvoreno priznaju. Bit će, da tome razlog leži u tome, što je njihova sigurnost i sitost postala problematičnija nego ikada. Cijonistička ideja dominira danas na najširoj osnovi cijelim jevrejskim životom. Ovdje jedan razmišlja o svom preseljenju u Palestinu, tamo se jedan riješava svojih antipatija spram istočnih Jevreja, tamo pako jedan uči jevrejski, ili se sprema za poljodjeljstvo ili kakav zanat. Osnova je misao svemu: Jevreji smo, naša je domovina u Palestini, u povratku u nju leži spas iz dileme antisemitizma, jevrejskih pitanja, i kaotičnih prilika. A ovoj istoj svrsi upravljeno je sve moje nastojanje kao i ovi reci. Pokret jevrejskih masa, koje se zbog rušenja sviju iluzija, zbog prijeteće nevolje i progonstva, ponovno kupe pred paladijem prastarog jevrejskog narodnog osjećanja, potvrdjuje jevrejskim vodjama ispravnost onoga, za što su se oni već kroz godine borili, a nažalost prečesto uz prosvijed tromih i sitih, oportunista i onih, koji su vazda za kompromis. Ovaj im i«

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO.*

GOD. VII

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. IH. KAT

ZAGREB, 8 decembra 1923. - 30. kislev 5684

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 30 a CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ IJO D.

BROJ 50