Жидов

Hfiće londonskog budžeta u fiksnim kontinentima podijeljeno medju sve zemaljske i zasebne saveze. Na taj način riješila se egzekutiva nepriličnih briga nabavka materijalnih sredstava, te Joj je time omogućeno, da sve svoje sile stavi u službu velikih nacijonalnih zadaća. Da materijalno obezbijede organizacije, dužnost je cijonlsta sviju zemalja. Usporedimo li zahtijeve organizacije s troškovima palestinskog rada, vidjet ćemo, da su maleni. Sabrati se moraju, u prvom redu šekelom. Ozbiljnost situacije u Jevrejstvu prenaša sc na šekelsku propagandu. Mi Jevreji imamo danas samo jedan organ, koji nas u krugu kulturnih nacija zastupa, a to je cijonistička organizacija. Dužnost Je stoga svakog Jcvreja, koji pristaje uz ciionizam i narodnu renesansu, da uplati ovaj čedan doprinos organizacijonom etatu.

Uspješna akcija.

Piše

ing. Max Hecker, JerusoM«.

Tehnikum u Haifi bio je već pnje 10 godina pred otvorenjem, ali ga je početak rata prekinuo u razvoju i od onda sasvim je prestao djelovati. Narednog proljeća imao bi tehnikum da započne svoju djelatnost. Cionistička organizacrja, vlasnica zemljišta i zgrade, predala je zavod i njegovu upravu u ruke novoosnovanog društva »Haifa Technical Institute«. Ovo stoji čuvajući nacijonalrti karakter zavoda na neutralnom tlu i sjedinjuje cijonističke i necijonističke krugove na zajednički rad. Odlučna za izbor ove organizacione forme bila je misao, da se za ovakovu radnu zajednicu ne može naći podesila zadaća no riješenje konkretnog problema. da Zidove Palestine privede prođu ktrvnim tehničkim zvanjima. Novo društvo konstituirano je pred nekoliko tjedana u Londonu te sad razvija živu propagandu. U tom stadiju razvoja raspolaže društvo s neznatnim sredstvima, koja potječu iz cionističkih izvora. No okolnost, da se hoće započeti već u proljeću sa radom namiče baš sada velike financijalne obaveze. Početak uspješnoga rada zavisi o tome. da bude na raspoložbi velik materijal za nauku i uredbe, da bi obuka mogla biti zorna. Stvar liva oteščana i time, što je zavod prisiljen da sam provdde praktično školovanje učenika zadaća koja iziskuje skupocjeni uredjaj radionica i laboratorija. Kad sam prije nekoliko mjeseci od direktorija društva primio nalog, da namaknem prvi uredjaj za taj tehnički institut, bio sam u teškom položaju. S jedne strane spoznaja potrebe što bogatije i bolje uredbe, s druge strane minimum sredstava za nabavu. Pokušao sam da nadjem izlaz. Nastojao sam da onaj dio uredjaja, koji je još falio, nadopunim darovima i da na to sklonim židovske industrijske i trgovačke krugove. Bilo je vrlo teško da nadjem vezu s tim krugovima tim više što se u indusirijalnoj sferi nalazi malo Zidova a i ovima je palestinska misao tudja. Pored svih tih poteškoća ipak je velika ideja osnutka tehnikuma prodrla. Ona je pobudila ne samo interes i razumijevanje, već i 1 pripravnost za stvarnu saradinju i potporu i koja je našla izražaja u brojnim darovima. : Znatan dio uredjaja i velike količine materijala potrebitog za rad, kojim če se za du- 1 lje vrijeme snabdjvati radionice, dobio sam j na taj način od pojedinaca i hoću samo ne- c

u- ke od njih ovdje navesti. Taßo je vlasnik te jednog maširtskog koncerna u Berlinu dao se vdik dio strojeva za mehaničku radionicu, a- Slični dar primio sam od generalnog dircku- tora jednog čehoslovačkog poduzeća, koji e- ie osim ukupne potrebe na željezu za radio-10 miče dao mnogo strojeva. Upravitelj jednoga y- drugoga poduzeća dao je potrebu na bakru i- i mjedu kao i sav materija) za električni urei- djaj. Od drugih dobili smo motore, sisatjke i i- druge mašine kao i materijal za radionice, i. Vrlo obilni su darovi drva, koji stuže za ure;a djaj koji će se izraditi u dolarskoj radioniji d zavoda. Kraj toga ntje zanemarena ni s estetska strana darivanjem raznih slika i rie sarija te grafičkih reprodukcija. Kako god je bogat i velik rezultat pojechji nih darovanja, ipak ne bi bilo moguće da se i, na laj način sastavi potpuni uredjaj za zavod. Apstrahiramo li od toga da lakav postupak ne omogućuje sistematski rad, potječu mnoge stvari, koje su potrebne iz predjela gdje ih od Židova ne možemo dobiti. Odlučio sam se na još jedan pokušaj. Zamteresovao sam židovske grupe na raznim mjestima, da namaknem novčana sredstva, ko- ja su potrebna za nabavu potrebnog uredjaja. I tu je bilo mnogih poteškoća: S ofic cijclne strane nikakova potpora, obzir na in*i tenzivnu akciju za Keren Hajcsod, koja jc baš uslijedila zadnjih mjeseci konačno nei volja naročito u Njemačkoj, koja je rvepoi voljno djelovala na ovu akedju. No pored svega toga ipak je uspjelo da se predobru veliki židovski krugovi na saradnju. Tako su t prijatelji u ChemnHzu poklonili uredjaj za fizikalno obuku da time počaste uspomenu preminulog druga Apisđorfa. Drugi jedan i krug u Berlinu i Hamburgu dao je uredjaj za kemički labaratprij. Wolffsohnovo društvo i ijiidische Geselschaft* u Berlinu preuzeti su do namaknu sve strojeve za postolarsku radionicu. Sleska hoće da dade uredjaj za radionice metaiskih radnja, i iz drugih mjesta stavili su pojedinci na raspolaganje novčana sredstva za nabavu svih stvari što još fale. Od interesa je, da ne samo velik dao darova u naravi, već i mnogi prinosi u novcu potječu od necijorrisfa dokaz od kolikog 1 su utjecaja ovakove konkretne zadaće koje i će nam približili one krugove, koje još da- 1 nas stoje postrance. : Tako su mnoge sale doprinijeli lijepome 5 uspjehu. Dok se iz sredstava društva do po- 1 četka decembra potrošilo 8.000 zlatnih maraka, dobiveno je materijala u vrijednosti od l 65.000 zlatnih maraka. Pored toga rad još ni s iz daleka nije dovršen pa je za sad u glav- i nom bio ograničen na Njemačku. Ako pomislimo da je ovaj rezultat postignut u času p najveće gospodarske depresije, može se mir- v ne duše reći, da je njemačko židovstvo svo- s jom požrtvovnošću sebi postavilo trajan spomenik. U zadnje vrijeme dobivamo i darova iz Cehoslovaćke, Poljske i Engleske, a nada- c mo se da ćemo doskora našom akcijom mo- n ći zahvatili i Ameriku. 0i Dosadašnjim radom stvoren je lijepi te- ni metj za uredjaj i za zbirke tehničkoga instituta. Za daljnju izgradnju trebat će još mno- d( go rada. Cim će bih bolja oprema, to će za- ni vod moći bolje da udovolji svojim zadaćama. k< Naročito će trebati da se rad u radionicama kl i labarotorljama stavi u službu praktičkoga k( života. Tako bi radionice imale stajati na raspo- j z laganje i starijim obrtnicima i upoznati ih s modernim uredbama i radnim metodama, do se obrt, koji je još na vrlo primitivnom d l

nivou, uzdigne na viši stepen, Labaratorij, izgradjen prema tehničkoj strani, bit će pozvan da riješi konkretne zadaće iz prakse i da potakne poboljšanje i bolje iskorršćivanjc. Isto tako ima da se izgrade zbirke da postanu statue izložbe koje će interesovane krugove upoznati s napretkom modeme tehnike i industrije. S druge strane je takova uredba podesna da evropejskim dobavljačima daje mogućnosti da prikažu svoje proizvode. Ta otmjena forma uspješne propagande je bez sumnje i sad već odlučna kod mnogih darovatelja i dade se kod agitacije dobro »koristiti. Velike i bezbrojne su još mogućnosti, jer još nisu zahvaćeni svi krugovi, koje bi se moglo zainteresovati. Naročito pripadnici tehničkih zvanja trebah bi da učestvuju u tim akcijama. No i drugi morali bi i mogli bi pomoći. Pisac bio bi zahvalan za sve poticaje a doskora će izdati brošuru za informaciju židovske javnosti. Nije ovdje mjesto da pišem o velikom znamenovanju tehničkog instituta i njegovo djelovanje u odgojnom gospodarskom t političkom pogledu, bez sumnje je taj zavod važan dio našeg obnovnog djela te je zvan da unapređuje razvoj izgradnje Palestine U gospodarskom i kulturnom pogledu. Rad za ■ovaj tehnikum može svaki da podupire. Neka nitko se ne usteže u saradnji.

Slava u Vinkovcima.

Na blagdan Hanuka posvetila je židovi ska općina u Vinkovcima svoju novu sii nagogu. Usred grada, u Aleksandrovoj i ulj ci. Podignut je ovaj hram božji kao živ i dokaz samosvijesti, ponosa i snage Židova u tom najmladjem građu Slavonije. Vinkovačka slava nema tek lokalno znamenovanje to je afirmacija, da je svijesno, samostalno istaknuto židovstvo najbolje sredstvo opće sloge, jamstvo napredka i procvata ne samo same jevrejske općine, već i cijelog grada. Nijesu samo modrobijele dekoracije hrama dokazale duh, koji provejava vinkovaako židovstvo okolnost, da Židovi pored Hrvata i Srba čine u gradskom zastupstvu posebnu stranku, posvjedočava skroz samostalno opredijeljenje vinkovačkih Židova. Slava u Vinkovcima značila je ali valjanost i uspjeh tog smjera ovako zdušno sudjelovanje cijelog stanovništva bez razlike vjerozakona nijesam još doživio. Hrvatsko pjevačko društvo »Relkovićpjeva u novoj sinagogi uz zvukove hrvatske i srpske himne ozvanjaju i jevrejski zvukovi »H a t i k v e«. Srpsko-pravoslavna općina izašllje na tu slavu svoje izaslanstvo sa parohora i crkvenim predsjednikom te starim iskrenim prijateljem nas Židova iz mladih dana, narodnog poslanika kr. javnog bilježnika dr. Bogdana Milašinovića Drugi prokušani prijatelj Židova, gradonačelnik dr. Ojuro T o pa 1 o v i ć biranim riječima izjavljuje, da će grad Vinkovci uvijek smatrati tu sinagogu, čije on ključeve preuzima, svojom te svu zaštitu, koju god može, pružiti tom simbolu. Zabava u »Hrvatskom domu« bila je izrazito židovska, gospojinsko društvo, cijonistička organizacija i židovsko športsko društvo postigli su zbilja remek-uspjeh. 2

»ŽIDOV*

BROJ 52.