Жидов

Prekrasne žive sliko iz biblije, raskošna atrakcija ljepote i zdravlja, ispunile su tisuće slušatelja udivljenjem, a birani muzikalni i deklamatomi program opet je dao prilike, da se 1 u židovskom milieuu može nešto veliko postići. Uz ovu vanrednu uspjelu proslavu imađe posveta novog židovskog hrama i svoje duboko unutarnje značenje. Sve neprilike ratnih i poratnih godina nijesu spriječili ovih 160 općinara vinkovačke židovske općine, da nasmopnu silna sredstva za tu bogomolju i upravo je dirljivo gledati nastojanje pojedinih obitelji, da njihovi prinosi budu što veći. Svakako je svaki pojedini vrlo mnogo dao vanjskih prinosa se hotice nije tražilo i već je dalnji plan, da se podigne novi stan rabinu. Požrtvovnost dakle nema granice, pa kako je predsjednik općine dr. Armin Lederer u svom spomen-slovu tako dirljivo Izveo, današnje pokoljenje je pokazalo, da je dostojno svojih predja, koji su u tom starom graničarskom gnijezdu pred pola stoljeća osnivali svoju općinu i taj rad biti će najbolje jamstvo za židovski duh pomladka. Židovska općina je u svojoj biti konzervativna ive samo po vjerskom osvjedočenju rabina dra. Mavre Frankfurtera, već u djelom bogoslužju. Zbor mladića uzveličuje hram svojim pjevanjem pa se time i u mladeži probudjuje znanje i razumijevanje za bogoslužje. Svijetao je dan za nas Zidove u cijeloj državi bilo slavlje u Vinkovcima i tek se može žaliti, da su ti pozivi došli u zadnji čas. Mi Židovi sjgumo ne želimo i ne tražimo nikakve svečane manifestacije, nikakvih svečanih parada ali neka prevelika plahost opet nije na mjestu. Kao što je začudno, da se naši rabini sastaju na svom zboru u privatnoj kući, izbjegavaju svaki doticaj s općinom u kojoj se sastaju, propuštaju čak svečanu službu božju, koja dosada kod nijednog židovskog kongresa nije uzmanjkala, tako nije trebao ovaj dan u Vinkovcima proći u krugu opčine i nas par Izaslanika iz Beograda, Zagreba, Osijeka, Vinkovaca i Rume. Ovakove zgode su rijetke i u našim redovima treba ponos dignuti. Nerazumijem nikada zašto kod nas Židova uvijek samo i isključivo domaći rabin obavlja funkcije zašto ne bi rabini iz daleka ili bliza sudjelovali, zašto se ne bi i kod nas u takvim zgodama i uopće -što češće čula riječ gosta. Zauzeo pojedinac ma kakvo političko stajalište, židovstvo kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je cjelina i zato bi morali k ovakovoj slavi biti pozvani izaslanici svih općina, sudjelovati Židovi iz bliza i daleka. Neka to ne bude omalovaženje tog zbilja prelijepog dana boli me tek srce, kad znadem, koliki dobri Židovi bi se sa mnom veselili, kad bi i oni mogli da učestvuju kod tako lijepe slave. Vinkovačka jevrejska općina koraca uspješno napred med prvima naše države opetujem riječi svog pozdravnog govora, da se na napredku židovstva zrcali i napredak dotičnog grada, a da bez blagostanja Židova ne može ni grad procvastl. Vinkovci, to kuHurno napredno i prometno središte zapadnog Srijema imade sjajnu veliku budućnost, a snjim i njegovi svljesni Židovi.

Dr. Lavoslav Sik.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta.

ŽENA U ŽIDOVSKOM POKRETU. Iz izvješća što ga izdalo udruženje židovskih žena za kulturni rad u Palestini, doznajemo za rad židovskih žena u službi židovskoga naroda. Svjetska organizacija cijonistićkih žena održala je ove godine u Karlovim Varyma svoju godišnju konferenciju. Uprava zainteresovala je velikom propagandom za rad žene u gotovo svim zemljama i tako dovela do ostvarenja jedan dio svojih zadataka. Uspjelo je urediti kuhinju za imigrante, koja je od najveće potrebe. Isto tako jc osnovana poljoprivredna jedna škola, nadalje zavod za skrb za dojenčad, kojom upravljaju kvalificirane sile. Nastojanje je, da se u Palestini stvori zdrav naraštaj, kojemu će biti Palestina ne samo zemlja nade, već i zemlja ostvarenja. Ovi instituti ujedno vrše odgojni utjecaj i na majke, koje većinom dolaze iz predjela, u kojima se manje pazi na higijenu. Uslijed djelovanja ovih institucija znatno se smanjio mortalitet djece. Osnutak ovog zavoda omogućile su židovske žene New Zelandije, koje će namaknuti i troškove uzdržavanja za tri daljnje godine. U Jeruzoltmu osnovane su slične institucije po Hadasi.’ U Jafi osnovana je klinika za dojenčad. Isto tako podignut je jedan hotel. Žene i djevojke, koje dolaze u zemlju nisu dovoljno upućene u praktični život, i dobivaju ovdje prilike da teoretski i praktički nauče sve radove za buduća zvanja. Nakon 10 satnog teškog rada imaju ugodan dom. Kuća omedjašena je velikim vrtom, u kojem se sadi povrće. Pred kućom je vrt za cvijeće, koje se prodaje u Jafi. Sad se započelo i peradarstvom kao i pčelarstvom. Naravno da se moraju namaknuti znatna sredstva za osiguranje opstanka tih institucija kao i za osnutak novih. Kuhinje, koje su osnovane, već se same uzdržavaju. Mnogi zajmovi koji su podijeljeni već se vraćaju, a kraj svega toga treba da se i bez obzira na praktički rezultat uvaži velika odgojna važnost tih institucija. I to je jedan od ciljeva, jer želimo preporod židovskog naroda, a ne galut. Tražimo njegov nutarnji preporod. To se može postići samo onda, ako se jedan dio naroda opet bavi prirodnim radom. Sva je izgradnja zemlje u pitanju, ako ne ćemo naš život promijeniti, ako se ne ćemo vezati uz zemlju. Vodstvo treba da spoznaje da je pored kulturnih pitanja najvažnije odgoj k radu. Za odgoj žene do sad je premalo uradjeno. Možda se u toj okolnosti ima tražiti razlog dosadašnjih deficita pojedinih farma. Žene mogu da vrše i kulturni rad, samo ih treba školovati. Izradjen je bogati radni program i ustanovljen budžet koji je razdijeljen na pojedine zemlje. Savez je u neprestanom kontaktu sa svojim članovima i razvija živu propagandu. Bilo bi poželjno, da se i židovske

žene Jugoslavije pridruže tome savezu 1 da 1 one svoje sile posvete obnovnome djelu. Doček dra. Weizmanna u New-Yoiku. Dr. Weizmann prispio je u pratnji dra. Ruppina »Aguitanijom« u New York, gdje mu )e bio « hici priredjen oduševljen doček. Nekolicina vidjenih cijonisia došlo mu je oficijelnim brodom gradonačelnika usurset. Akoprem jc dr. Weizmann odustao od svakog svečanog dočeka, pošlo je smatrao boljim, da se sile potrebne za doček upotrijebe za »Membership Campaign«, sakupilo se ipak mnoštvo levreja na peezu, da svome vodji kod iskrcanja prirede grandiozne ovacije. 9. decembra prisustvovao je dr. Weizmann zasijeđanje novoizabranog američkog Keren-Hajesod-Coimoilu, Odbor, koji se sastojao iz stotinu najprominentnijih američkih levreja, kao Louis Marschll, Oskar Shaus. Samuel lintermyer, judge Irvrng Lehmarm itd, aranžirao je u Astoria-holelu veliki banket. Dr. Weizmann skrenuo je u svom govoru pažnju na razvoj jevr. narodne domaje u Palestini, i naglasio je, da imade previše pe-. simista, koji vide samo poteškoće, dok ne zapažaju velike konstruktivna radove, koji se sada u Palestini obavljaju. Za narodni fond unišlo je dosada preko milijun funti. Porast darova, koji je uslijedio poslije preseljenja glavnog biroa u Jerusolim, održao se i u ljetnim Vnjesecimu. ii prvih devet mjeseci ove godine unišlo je L 108.700, odbiv prinos Keren Hajcsoda L 92.305. Spram odgovarajućeg vremena u prošloj go-. dini iskazuju ove svote znatan porast. Ukupna svota sabrana od osnutka KKL do danas iznaša L 1,001.500. Na pojedine zemlje otpadam slijedeće svote; Sjedinjene Države L 27.400, Engleska 10.503, CehosJovačka 7.235, Erec Izrael 6,220, Kanada 2.867, Argentmija 2.803, Indija 2.400, Poljska 2.085, Brazilija 1.870, Auslra-. lija 1801, Njemačka 1.642, Litavska 1590, Istočna Galicija 1.490, Alzacija i Lotaringija 1.132 Jugoslavija 1.121, Grčka 1.047, Holandija 1.027, Italija 904, Besarabija 845, Austrija: 823, Harbin 769, Svajcarska 685. Egipat 668. Straite Setlemervti 632, Letska 613, Belgija 593, Litva—Wihna 440, Nova Zelandija 417, Transilvanija 393, Bukovina 353, Zapadna Galicija 259, Čile 171, Francuska 192, Finska 100, ostale zemlje 540, ukupno L 92.395. Propagandna djelatnost; Direktor Van Vriestand poveo je na jednom dogovoru KKL povjerenika Holandije pregovore o osnutku holandijske kolonije. Direktor 1. Wilkanski poveo je u Litavskoj akciju za kupnju 500 dunama zemljišta, kako bi se osnovala nova kolonija. Posebni jedan »direktorij«, u kome su zastupane sve stranke, odredjen je, da ovu zadaću provede. Mevi Esrachi pohodio je nakon svog boravka u Bcsarabiji i Staru Rumunjsku, gdje je u mnogim gradovima Moklavski i u Bukureštu organizirao propagandu. U Sjevernoj Americi preuzeo je namjesto pokojnog B. Epsteina propagandni resor P. M. Raskin. Mrs. P e v s n e r zaključila je svoju turneju po jevrejskim kolonijama Australije i Nove Zelandije. Jevreji sviju političkih smjerova, pače i sami državni funkcionari, svagdje su je rado dočekali. Uspjelo joj je.

BROJ 52.

»ŽIDOV«

3