Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Politika, financije i organizacija

U posljednja tri mjeseca Palestina, je bila predmetom živih diskusija na pozornici internacijonalne politike. Mandatarna komisija Saveza Naroda primila je izvještaje mandalamih vlasti, vijećala o njima i predala onda vrhovnoj instanci intcrnacijonalc država. Vijeću Saveza Naroda svoj izvještaj. Naravno, da je anticijonistička fronta upotrijebila ovu ©godu, da započne žilavim jurišanjem na ovaj minimum prava, koja su teškim političkim radom izvojštili naši vodje. Nama po rasi i vjeri srodni Arapi Palestine složili su »c sa našim najvećim neprijateljem, rimskim klcrusom i žilavim rovarenjem ovaj su puta postigli uspjeha. Vijeće Saveza Naroda primilo je za nas dosta nepovoljan izvještaj »\oje komisije do znanja, memorandumom •*aše egzekutive uopće nije se bavilo, a memorandum arapskog kongresa, pun laži i klcvela, ipak je došao do izražaja. Sva sreća, da je zastupnik Engleske kova Chamberlama, koji je znao da odgovori i dolično ustane na branik engleskih i naših interesa. Ovaj je slučaj za nas dobra lekcija. On ■am je jasan dokaz, kako smo mladi na polju svjetske intcmaci.jonalne politike, dokaz nam je da u tom pogledu moramo učiti još dugo praktičnu političku školu po kuloarima svjetskih konferencija i parlamenata i po predsobljima velikih i malih državnika. Kako je ispravno rekao nedavno var savski senator Pingl, da proti jedinstvenoga fronta naših neprijatelja moramo postaviti dobru ©branu, moramo u svakoj i najmanjoj zemlji predobivati simpatije kod državnika i državnih foruma. Naš predsjednik Wcizmarm, bez sumnje čovjek rijetko široke koncepcije i čovjek, koji je stekao glasa i Kojemu su otvorena vrata u najvišim političkim krugovima, mora da apsorbira svoje snage za sabiranje sredstava. Pa slično i drugi naši vodje. U ovoj grozničavoj brizi, kako đa se namaknu potrebna nam sredstva, u ovoj bojazni da će na nama samima zapeti izgradnja Palestine, mi smo svi od Weizmarma počevši, pa do najmiadjeg nam omladinca-radnika previše jednostrani, politika bila nam je pastorče, a budžet naše Ijubimčc. No majka treba da jednako hrani i njeguje oba djeteta, kc<ja su u ovome shičaju zaista siameškt blizanci. Jer umre li jedno i drugo ne može da živi. Moramo nanovo osvajati pozicije. ♦ * ♦ Crtamo redovite mjesečne izvještaje o p ‘ micima i izdacima Keren Hajesoda i Keren Kajerreta. Čitamo mnogo teoretskih rasprava o metodama financiranja izgradnje. Čitamo rzvještaje o novoosnovanim društvima. o novim tvornicama u Palestini j imamo dojam, da je ona dugotrajno kriza prošla’ i da je cšnaš rad došao u jednu stalnu kolotečinu.

Doista! Imigracija posljednjih mjeseci zadovoljava nas pošlo smo prije loga doživjeli perijodu u kojoj je em igraći; a iz zemlje bila gotovo jednaka imigraciji. Cement, svila, neke tkanine, šibice, špirit i duhan oisclc će se producirati u samoj zemlji, trgovačka bilanca Palestine u buduće ćc pokazati nešto manji iznos importa a možda nešto veći iznos eKsporta, što ije svakako vrlo dobro. Stvoreno je nekoliko stotina novih egzistencijav sagradjeno je mnogo stotina novih kuća i kolonije su dobile već. dio najnužnijih potreba, ttoluci ne gladuju kao prije, a učitelji i činovnici rede vito dobivaju svoje plaće. Posljednji izvještaj centrale Keren Hajesoda pokazuje nam koliko ic velik štab radnika i u ko!;ko se zemalja povela ovogodišnja kampanja. Imamo dakle garanciju, da će se kontigent odnosno palestinski budžet namaknuto i ove godine, a možda i više. Ceulat Haarec akcija, koju je poveo Uskišktn u gotovo cijeloj Evropi već sada nosi lijepe plodove, imamo dakle sigurnosti, da ćemo mo6 opet iskupiti lijepi komples zemljišta. Time bi biti- ispunjeni preduvjeti m osnutak jednog većeg broja novih kolonije u slijedećoj godini. Tim više što se palestinski gradovi sada rapidno šire i izgradjuju I postaju dobri trgogovi za produkte kolonija. badave one beskrajno dugačke prepirke u redovima stručnjaka i nestručnjaka o tome. ie li važnija poljoprivreda ili. industrija i trgovina. Mi trebamo jedno i drugo. -Gradovi, koji se razvijaju u omjeru s induslrijom i trgovinom čije pučanstvo logično rasle upravo u omjeru s brojem industrijskih, obrtnih i trgovačkih poduzeća nemaju velike vrijednosti ■bez zaledja u kolomjskom seljačkom staležu, a kolonije bile bi osudjene na puko i besmisleno vegetiranje, kad se ne bi razvijali gradovi, konzumenti njihovih produkata. To je stara I poznata istina narodnog gospodarstva. Navadjam je, jer smo tek sada došli u ugodni položaj, da smijemo ustvrditi, da se ovom primarnom zahtjevu ekonomskog razvitka sada udovoljava i u Palestini. To je bez sumnje veliki napredak, i ako ćc financijalni rad i nadalje imati bar dosadašnje rezultate, ima izgleda za imigraciju od 20.000 Zidova u jednoj godini, za osnutak od 2—3 kolonije godišnje, za čedno potpomaganje industrije i obrta i vršenje dosadašnjeg uspješnog kulturnog i higijenskog rada. No fo je premalo i za najčeđnijeg minimalistu. Mi trebamo najmanje 30.000 imigranata, barem 100.000 dunuma, barem 5 novih, ovećih i dobro fundiranih kolonija iz sredstva Keren Hajesoda i Keren Kajemeta godišnje. Pokraj toga treba znatno proširiti rad pojedinih financiijailnijh instituta, da se bržim tempom razviju gradovi. Ovim našim pototočkjn i fmanoijakn'm zahtjevima ima da »e udovolji na dva načina: prvo je proširenjem fevriah Agcncv, čime će

nam priteći znatna fmamci jalna sredstva, a drugo je reorganizacija samog našeg pokreta. ♦ ♦ * Možda je karakteristično za cijonizam u Njemačkoj, da su gedišnje konferencije tamošnje zemaljske organizacije uvijek od osobite važnosti po cijeli naš pokret. Ovih se dana u W;iesbadenu održaje opet takova konferencija, kojoj će prisustvovali i predsjednik We izmamm, a Na hum Gol cimanu držat će referat o reformama naše svjetske organizacije. Tema referata sama nam kazuje, da se u vodećim krugovima i centrima našeg pokreta • osjeća potreba reforme. Naše su forme za. star jele pa treba stvoriti nove. Goktmannov* prijedlozi traže u glavnome, da se jasno odredi kategorije pripadnosti organizaciji, oijonisti treba da budu više nego potpisaooi hazelskog programa i platioci šekela. Organizacija mora da okupi samo one ljude, koji hoće da se posvema podaju ideji i pokretu i koji ćc uvi i jek zastupati specifično cionističke interese kod izgradnje Palestine, fer mnogo ima Zidova koji su spremni da rade za Palestinu, a nisu cijonisti. Za njih će bitlr stvorena Jewisch Agency. U drugom pravcu morat će se popraviti velika pogriješka naše organizacije. Mi imamo preveliki broj stranaka * frakcija, a nemamo jednu pravu i zdravu većinu, kojoj bi nasuprot stajala isto iako dobra opozicija. Gubimo se u sitnoj frakcionarnoj borbi pa postoji opasnost, da ni u Jewish Agcncv nebi dobili homogeno čvrsto oijonističko zastupstvo. Poznavaj ući Na h uma Goldmanna ka* protivnika proširenja Jevrish Agcncv, razumijemo njegovu bojazan. No njegove su tvrdnje velikim dijelom ispravne. Reorganizacija je potrebna. Treba odijeliti cijondzam od općežidovskog podupiranja izgradnje Palestine. Trebamo idejno jaku cijonističku organizaciju, koja će hiti stup Jewish Agcncv, koja će redove židovskog naroda neprestano oduševljavati i biti jaka i sigurna straža da Jcwish Agcncv nebi skrenula s označenog puka. 1 trebamo financijaluo jaku Jewish Agcncv, koja ćc hiljade Židova otpremiti u Palestinu;, kupovati zemlje, dizati gradove i koloni je koja će brzo izgradiiti Palestinu. i. a-

U našim danima

Piše

Abraham Golđberg,

New-York.

Na početku, kad su cijoniste počeli da razviju cijonističku misao i stvarali pokret za izgradnju židovske domovine, bili su sebi svijesni, da njihova ideja nije stvar sadašnjosti, već daleke budućnosti, pa ako i oni sami ne će da vide ostvarenje cilja, moći će to možda postići njihovi praunuci. Ali to ih nije smetalo, da s ve-

GOD. IX.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 81. ID. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 2. januara 1924 - 6. teveta 5685.

IZLAZI SVAKOO PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUOOD. 30 D. CETVRIOOD. 96 D. POJEDINI BROJ 2 D

BROj 1.