Жидов

Apstrahirajući od svih uredba u Interesu imigracije, trebalo bi istraživati, da li su ispravni temelji naše kolonizacijone politike. Danas bazira naša kolonizacijona politika na poljodjelstvu i to samo na poljodjelstvu. Nikome nije dopušteno da dira u taj princip. Ali nije sasvim sigurno, da li su interesi naših agronoma u istinu identični s interesima židovskoga naroda. Neka brojke govore: prema zadnjim službenim podacima stoji kolonizacija jedne obitelji u poljoprivredi samo 1100 funti (ovo »samo« doista je opravdano, jer u Kanadi ili Australiji stoji više«. Dakle 100 obitelji stoje 110.000 funti t. j.. gotovo cijeli naš poljoprivredni godišnji budžet. Pri tome sasvim sigurno ne dostaje svota od 1100 funti. Ne bih htio pobuditi dojam, da sam protiv poljoprivredne kolonizacije, ali hoću da pokažem, da ona nije put, koji će omogućiti kolonizaciju masa. Ne ulazim ni u to, da Ii se poljoprivreda, naročito žitarstvo. u Palestini rentira. Jasno je, da moramo kolonizirati seljake i namaknuti što više zemljišta, ali bi trebali znati, da je to posao, čiji će se plodovi vidjeti tek u dalekoj budućnosti, a da problemi sadašnjosti traže brzo rijeŠenje. l’seljivanje ' masa i kolonizacija masa moguća je samo stvaranjem industrije. Dugo je vrijeme bila moda u cijonističkoj literaturi, da se ističu poteškoće, koje su na putu stvaranju industrije, kao da poljoprivredna kolonizacija nije mnogo teža. Ako ne ćemo moći svladati i velike poteškoće, tad ne ćemo moći izgraditi zemlju. Sve te poteškoće nisu nesavladive. Ako proučimo dosadašnje neuspjehe na području industrije, naći ćemo, da su većinom subjektivni razlozi skrivili propast, jer ili su rdjavo vodjeni ili rdjavo započeti ili oboje zajedno. Pomoć i savjet nije poduzetnik našao ni kod vlade ni kod cijonističke organizacije, pa je übrzo izgubio strpljivost. Pored toga većina je industrijalaca stanovala u inozemstvu i nije mogla nadzirati svoje preduzeće. Ovakovi neuspjesi nisu još uvijek dokaz protiv mogućnosti industrije u Palestini. U zadnje vrijeme osnovana su mnoga poduzeća, koja izbjegavaju prijašnje pogrješke. Cijonistička organizacija nije još ništa učinila da olakša i da podupire osnutak industrije. Naročito ističem, da ne smatram zadaćom organizacije, da ona učestvuje u industrijalnim poduzećima. Što više, to bi bilo rdjavo. Naša su sredstva tako ograničena, da ne možemo ispuniti niti one zadaće, koje ne će preuzeti privatnici, naime sva ona djela, koja ne odbacuju nikakav ili vrlo malen materijalni dobitak, su poljoprivreda, saniranje zemlje, školstvo itd. Industrija može da se rentira i naći će se privatnici, »koji će je ostvariti, jer imade dosta židovskih tvorničara u cijelome svijetu. Zadaće, koje pri tome imade cijonistička organizacija dosta su znatne. To se ne smije vršiti neistinitim izvještajima, da se stvara raspoloženje, već stvarnim i istinitim prikazom pa .stinske zbilje, koja nije danas nepoV u j- >ro P a^an da treba prije svega da po u j interes. Zatim treba da se stvori valjana informacija. Najmanje, što možemo tražiti od cijonističke organizacije jest, da uredi čestitu informacijonu službu. aravno, da u tom smjeru moraju raditi * P°o°Privređne pokusne stanice, da pri-

prave nužna istraživanja i analize itd. To je tim važnije, jer će u najbližoj budućnosti, biti najvažnije poljoprivredne industrije Broj mogućih industrija u Palestini ograničen je, pa je stoga moguće, da se materijal pravovremeno spremi. Na žalost nema naše »vodstvo« niti trunka inicijative, pa uvijek mora da dobije poticaja iz vana. I na poljoprivrednom području ne bi stvar bila drugačija da nema radničkih organizacija! Bilo bi nužno da se redovito izdavaju bilteni za trgovinu i industriju kao što to čini vlada i privatnici Nadalje bi bila zadaća cijonističke organizacije, da pomno prati carinsku i trgovačku politiku vlade, i da po potrebi izvrši pritisak na njih. Mogućnosti za to imade, ali mi se više bavimo političkim pitanjima 5 zanemarujemo gospodarstvo. Sve što je do sada uradjeno u prilog industrijalnom razvoju na zakonskom području, uslijedilo je na temelju inicijative pojedinaca. Jasno je, da je u industrijalnim krugovima mišljenje, da je cijonistička egzekutiva neprijateljski raspoložena prema industrijalnom razvitku, lako tome nije tako, ne može se osporavati, da je industrijsko područje sasvim zanemareno. Treba samo usporediti razvoj Keren Kajemcta sa upravo jadnim položajem, što ga zauzima Jewish Colonial Trust. Jedna od najprečih potreba je izgradnja cijonističkih banaka. Židovi stvorili su i doveli su do cvata industrije u najružnijim zemljama. Bilo bi veoma čudno, da to baš u Palestini ne bi bili kadri. U sve židovske krugove mora prodrijeti spoznaja o bezuvjetnoj potrebi i mogućnosti stvaranja industrije u Palestini i da se industrijski departement cijonistićke organizacije mora tako urediti, da bude u stanju uspješno saradjivati.

Otvorenje instituta za žid. znanost u ]erusalimu

Svečanim zborom otvoren je na prvi dan Hanuke institut za židovske znanosti, drugi odjel hebrejskog universiteta.' Vrhovni komesar i mnogi visoiki vladini činovnici, zatim načelnik Jerusolima i Tel Aviva, profesori raznih sveučilišta, kao i ugledni učenjaci svih krugova i vjera pribivali su ovom svečanom otvorenju. U svom pozdravnom govoru sjetio se predsjedatelj dr. J. L. M a g n e s dra. Weizmanna i cijonističke organizacije, kojima se ima zahvaliti otvorenje ovoga velikoga preduzeća. Duboko žali, da duševni vodja sveučilišnoga pokreta Ahad Haam, uslijed svoje bolesti ne može pribivati ovome zboru, pa čita njegov srdačni pozdrav, u kojem se medju ostalim veli: »Nikad nas nije napustila nada na ispunjenje«, da će nauk opet dolaziti iz Cijona«. Došao je dan, gdje je ovo obećanje postalo zbiljom, kad je naša nada prestala biti snom. Ovim znanstvenim institutom polažemo temelj, na ikojem će naš narod za vječna vremena sazidati hram svoje kulture. Sretan, koji je pomogao i još pomaže, da se skupi gradjevno kamenje za taj hram. Ja sam, koji spadam generaciji, koja odlazi, šaljem svoj blagoslov budućoj generaciji, koja će poći iz te zgrade oboružana naukom i znanjem. Nastavite

ovo narodno djelo; predajte dostojno povećanu taštinu vašim nasljednicima! Vama će put biti još dosta težak, ali u časovima klonulosti sjetite se nas, pokoljenja »jafanske škole«. Srdačno pozdravljam novo pokoljenje neka nikad ne zdvaja i ne sumnja. Hoćemo da ustrajemo u vjeri, a pobjeda će konačno biti naša. Ahad Haam«. Dr. Magnes zatim zahvaljuje štabu universiteta: prof. Margolisu od Dropsije universiteta u Filadelfiji, koji će pod asistencijom rabina Ldwa, Seged, dr. 1. E. Epsteina, Berlin i Hairna Bialika, voditi odjel »filologije«; prof. Guttmanu od rabinskog seminara u Breslavi, koji preuzima vodstvo odjela »talmud«, prof. Kleinu jz Nove Zamky, koji preuzima odjel »istraživanje Palestine«: prof. Fodoru, za bio-kemijski odjel; tajniku Seligu Weizmannu, arh. Kornbergu i građjevnim radnicima. Institut za židovske znanosti bit će provizorno smješten u prostorijama mikrobiološkog instituta; stalno će poslije biti smješten u »David Wolfsohn< biblioteci. Pošto Narodna biblioteka sačinjava organski dio sveučilišta, to je institutu osigurana sarađnja dra. Bergmanna. Konačno sjetio se je i velikoga borca, Eliezera ben Jehude, koji taj dan nije više doživio, i zahvalio Davidu ,1 e 11 i n u za njegov neumorni rad. Na institutu upisano je 110 slušatelja. Ne plaća se nikakove pristojbe i universa će, ma da će biti hebrejski nastavni jezik, primati slušatelje svih rasa i vjera. Dr. Magnes zatim razvija osnovne ideje novoga instituta. U tom zavodu studirat će se židovska znanost u svim njezinim fazama, a podjedno s interesom pratiti sve ono, što pokreće čovječanstvo i modernu civilizaciju. Jer samo tako zauzet će židovstvo stajalište prema svim pitanjima sadašnjosti, nezaslijepljeno od mehaničke civilizacije, koja nas okružuje i odgovoriti na sva ta pitanja iz naše židovske sopstvenosti. Židovstvo kao sluga na svjetlu bit će onda u stanju da dade čovječanstvu nešto od svoje duše i da pruža izmučenom svijetu svoju pomoć. Na 25. kislev je prema predaji Mojsije podigao zavjetni šator. I mi hoćemo danas ako i ne dovršiti, a ono barem započeti postavljanjem novog zavjetnog šatora«. Vrhovni komesar sir Herbert Samuel, dao je izražaja svome veselju, da su priprave za osnutak hebrejskog sveučilišta već tako daleko napredovale, da je pored biokemijskoga instituta osnovan i odjel za židovske znanosti. Institutu jte uspjelo, da predobije profesore svjetskoga glasa i da privuče znatan broj učenika. Vjerojatno će doskora uspjeti pridružiti postojećim odjelima još i odjel za arapsku kulturu. Želi novom institutu plodan i uspješan rad. Pozdravne govore držali su još: prof. F o d o r, u ime biokemijskog instituta, Mr. C r a w f o r d, prof. za bibliju i etiku amerikanskog sveučilišta u Bayrutu, prof. A 1 b r i g t h, od amćrikanske škole za istraživanje Orijenta i prof. Herzberg, od njemačkog arheološkog instituta u Jerusolimu. M. U s i š k i n pozdravio je institut u ime Židovskog Narodnog Fonda na čijem je zemljištu podignut universitet. »Zem-

BPOJ 1

»ŽIDOV*

5