Жидов

poolu govorio je VVeizmann na jednoj skupštini. U Glasgowu, Edinburglm i Londonu govorio je N. Sokolov. Ova kampanja pojačana i« Mossinaohnom 1 drom. 01swangerom, koji se vratio iz Južne Afrike. Dr. VVeizmann I Sokolov otputovalivali su u druge evropske zemlje. U Parizu sastat će se dr. VVeizmann sa Colonel Kishom i sudjelovat će jednom banketu, koji će stajati pod predsjedništvom Leona Bluma, poznatim vođom francuskih socijalista. Svršetkom decembra bit će dr. VVeizmann i dr. Feiwel na godišnjoj cionističkoj konferenciji u Njemačkoj, na koju se nadoveauje konferencija Keren Hajesoda. Poslije toga imat će dr. VVeizmann da riješi jedan težak program. Najprije poći će u Beč, gdje rad za Keren Majesod vodi dr. Martin Rosenbliith, zatim u Prag i Brao I opet natrag u Njemačku. Svagdje će biti Keren Hajcsod konferencije, javne skupštine. U Berlinu će biti naročiti sastanci Keren Hajesoda, pa će prisustvovati sve uvažene židovske ličnosti naročito pod vodstvom prof. Einsteina i dr. Wassermanna. Poslije jednog posjeta u Kolnu dr. VVeizmann putuje u Englesku i koncem januara u Ameriku. Col. Kish putuje Iz Pariza direktno u U. S. A. da sa tamošnjom organizacijom pripravi teren za rad dra. VVeizmanna. Q. Sokolov očekuje se 10. decembra u Bukareštu da sudjeluje na kampanji koju vodi dr. Wilensky. Odatle putuje Sokolov u Jassy i Oalatz, iza toga valjda u Kišinev i onda u Cemovic. Tu je pred kratko vrijeme radio dr. Hantke, koji je ujedno posjetio Ist. Galiciju. Onda se g. Sokolov vraća u Englesku pa će sudjelovati u februarskom programu KH. U drugim zemljama Evfope je rad za Keren Hajesod po lokalnim odborima I djelomično s pomoću delegata, u Poljskoj gosp. Leib Jaffe, u baltijskim zemljama g. Deschalit, u Švicarskoj g. dr. Lfiwenstein, u Jugoslaviji g. Pazi Goldmann. U Južnu Ameriku ići će g. dr. Benslon Mossinsohn, pa se tamo nadaju dobrome uspjehu. U Siev. Africi nastavlja kampanju g. Halpem. Dr. J. Buchmil započeo je radom u Egiptu. Keren Hajesod u Americi 7. decembra bila je uz prisustvovanje velikog broda delegata druga konferencija National Councila Keren Hajesoda u Americi. Q. Louis Marshal referirao je u svom govoru o Palestine Economic Corporation i izjavio, da pregovori, koji se sada vode o stvaranju jednog amerikanskog odjela Jewish Agency, a koje je započeo lani dr. VVeizmann, obećavaju dobre rezultate. Odgovornost za Izgradnju Palestine mora da nosi cijeli židovski narod. Primljena je rezolucija, prema kojoj KH mora u ovoj godini u Americi namaćl dvostruko kao Jani t. j. 4 milijuna dolara. Keren Hajesod n Engleskoj. U Londonu bila je fl. decembra velika KH demonstradjona skupština kojoj je prisustvovalo preko 4000 ljudi. Glavni govornici su bEI g. Sokolov i dr. A. Goldstein. Rezolucija, koju je predložio predsjednik engleske cijonistićke federacije g. Filip Guedalla, jednoglasno je primljena. U Llverpoolu održana je skupština pod predsjedanjem ćlana Donje Kuće Sir Scotta, na kojem je govorio i dr. VVefzmann. Dr. Wifensky kod rumunjskog ministra vanjskih poslova. U petak 12. decembra bio je ođas’anik Keren Hajesoda u Rumunjskoj primljen u auđienciju kod ministra Duce. Ovaj se interesirao za tok rada Keren Hajesoda u zemlji i razvitak Palestine. Dr. Wi!ensky se zahvalio za potporu, koju mu je dao u prošloj godini ministar. Pošto ***** UCa povol^ rlo riiešio neke molbe dra. ilenskog, izjavio je, da će I nadalje potpomagati njegov rad.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Nahum Sokolov kod rumunjskog krala. Predsjednik cijonističke egzekutive g. Nahum Sokov. primljen je u audienciju kod rumunjskog kra,a - iednosatnom razgovoru opisao je g. Sokoov p° |c> ža j Zidova i stanje izgradnje Palestine. • , le ° sobit o srdačnog tona audiencije pozvao je kralj Sokolova na doručak. Gourtay Schemtov a Basrl umro. Brzojavno je fovljeno iz Bagdada, da je u Basrl umro Qourgay Schemtov. koji je postao poznat velikim legatom za Keren Hajesod. Prigodom posjeta dra. Bensiona pro§le godine u Iraku uspjelo mu je, da predobije Schemtova, da cijeli svoj imetak ostavi testamentalno Keren Hajesodu. Predvidjen je po-

sebnl Board of Trustees koji će upravljati Jednim dijelom imetka. U ovaj odbor imenovani su dr. Bension, David Jellin i Chiefrabi od Jafe, Usiel. Prihodi imetka imaju se prema želji testatora upotrijebiti za židovske škole 1 bolnice, medju ostalim i za hebrejsku univerzu. Nešto Iz statistike imigracije u Palestinu godine 5684. U godipi 5684. došlo je u Palestinu svega 14.119 židovskih imigranata. Dok je početkom godine dolazilo mjesečno oko 600 imigranata, a taj broj u drugom kvartalu pao na nešta preko 400, u trećem kvartalu narasao je broj na preko 900, u četvrtom na preko 2000 mjesečno. Tako u zadnjem mjesecu Imamo broj od 2750 imigranata. Svega je došlo 5793 muškaraca, 3813 žena i 3622 djece. Oženjenih muškaraca je bilo 1162. Porodica bilo je 2468 sa 8516 članova. Reforma monopolnih koncesija u Poljsko). Poljski ministarski Savjet je zaključio u svojoj zadnjoj sjednici, da revidira sve koncesije za prodavanje monopolnih artikla (spirituoze, duhan i dr.l U toku od 2 naredne godine imaju se ove koncesije bez ikakove odštete oduzeti dosadašnjim trgovcima i podijeliti invalidima, ratnim udovicama i siročadi, kao i onima, koji su se u svjetskome ratu borili za slobodu Poljske, zatim komunalnim činovnicima, zadrugama I društvenim institucijama. Ova naredba ne će doći uSe jm, pa će je vlada provesti na temelju Izvanrednih punomoći. U zadnjoj sjednici Scima uzeo je riječ predsjednik židovskog kluba dr. Leon Reich i pročitao izjavu svog kluba, u kojoj se ustanovljuje, da vlada ne će da računa s najelementarnijiin potrebama židovskog pučanstva. No neprestane nepravde, koje se nanašaju Židovima, nadmašene su ovim zaključkom ministarskog savjeta. Ovaj zaključak, koji se ne temelji na nikakvom zakonu, oduzimlje jedino vrelo prihoda 32.000 židovskim porodicama s preko 100.000 duša. Tako nešto ne smije se dogoditi u jedne* ctvilizovanoj državi. Podižu svoj glas protiv toga, da Ih čuje cijeli Sejm i svi Židovi svijeta. Na koncu ovog govora svi su židovski poslanici u znak protesta ostavili dvoranu. U odsustvu židovskih poslanika raspravljalo se onda o votaciji za židovsko školstvo. Predležao je predlog Schreibera, da se votira 1,500.000 zlotia. Predlog je jednoglasno odbijen. Izgredi u Miskolczu. 18. decembra u noći »budeći« su po uilcama sistematski napadali židovske prolaznike. Tek kad se kod policije prijavilo preko 20 teško ranjenih žrtava, izaslane su pojačane straže, koje naravno nisu ništa našle. 21. o. mj. ponovljeni su ovi izgredi, no stupila je u akciju demokratska gradjanska i radnička garda i na dva mjesta dobro istukla »budeće«. Antlsemiski izgredi u Cluju. 10. o. mj. bili su u Cluju veliki antisemitski izgredi studenata. Na glavnom trgu sakupilo se ako 500 studenata 1 započelo inzultirati židovske prolaznike i studente. Razbili su prozore jedne velike kavane i velikih dućana. Jedna Lnfanterijska kompanija opkolila je izgrednike i kod toga je došlo do tučnjave između studenata i vojnika. 40 studenata je uapšeno. Protiv ovih bit će upotrebljena nova naredba ministra Angelescu. Huškanje >Tlmesa«. »Times« objelodanila je seriju članaka o »potudjivanju Londona« u kojem jedan »specijalni saradnik« pokušava praviti štimung protiv imigracije Židova. Po nalogu Boarda of Deputies upravio je njegov potpredsjednik lord Rotschild otvoreno pismo na »Times« iz kojega donašamo slijedeće: » . Vaš saradnik smatra tuđincima sve naturalizovane Zidove, pače i one, koji su u Engleskoj rođeni, u koliko žive i stanuju u istočnom Londonu. On pravi razliku izmedju ovih 1 onih Židova, koji su se preselili iz East Enda. Ja ali imam osjećaj, da svaki, bio on britski podanik po porodu ili naturalizovani, ima jednaka prava i dužnosti. Razlike, kakve navadja Vaš saradnik protive se narodnom interesu. Moram izjaviti, da se naturalizovani Zidovi kao i u Engleskoj rodjena djeca useljenih Zidova u ničem ne razlikuju u patriotizmu i vrijednosti za narod od ma kojeg drugog sloja britskog pučanstva. U ratu bilo je više od 12.000 Zidova upisano u listu dobrovo T Ijaca. Više od 50.000 Židova služilo je u brdskoj vojsci, a od ovih je palo i ranjeno 9000. Više od polovine ovog broja pripadalo je onom sloju Židova, koje Vaš saradnik naziva »tuđincima«. Vaš saradruk nastavlja lord Rothschild sam da Židovi, koji su se uselili od god.

1881. nisu potisnuli britskog radnika i da su vršili vrijednu djelatnost u trgovini. Prešutio je) ali činjenicu, da su ovi elementi pridonijeli vrlo mnogo razvitku bitske svjetske trgovine i otvorili mnogo novih tržišta u inozemstvu. Prenapučenost svakako ]e loša, no istočni kotarevi Londona za to nisu osobiti primjer. Ako tražimo socijalne nepogodnosti, imamo mnogo drugih primjera. Nije ispravno, da Se dizenterija, tifus i malarija raširena po Židovima istočnog Londona; naprotiv su ov« bolesti raširili britski vojnici, ikad su se vratili iz rata u prekomorskim zemljama. Poznam istočni London bliže već 4 godine i moram reći, da je neispravna tvrdnja, da tamošnji Židovi imaju manje potrebe čistoće i da su na nižem stepenu morala, već drugi slojevi iste društvene klase u dragim dijelovima Londona. Nema dokaza za to, da Zidovi, koji su se doselili iz Ist. Evrope, nisu sposobni preuzeti tm'llske tradicije. 43 godine Je prošlo, od kad su progonjeni Židovi počeli seliti se ii Rusije u Englesiku. Vagnu bse pogodnosti 1®«pogodnosti, koje jeoditoga liltnaila Engleska, vfldjtet 6e se, da pogodnosti, kud i kamo prevagu)«. Luclen WoHI i grof ApponyL Prije kratko vrijeme izvijestili smo, da je predsjednik Anglo Jewish Association Luclen Wolff razgovarao u Ženevi sa madjarskim delegatom u Savezu Naroda grofom Albertom Apponyem o numerus claususn u Madjarskoj. Grof Apponyi pokazao je za izvode g. Wolffa mnogo interesa, pa je ovaj imao dojam, da će Apcxnnyi nakon svog povratka u Madjarsku djelovati na vladu u smislu memoranduma, koji je bio upravljen madjarskoj vladi protiv numerus claususa. List madjarsklh asimilanata »Bgyenlčseg« obratio se na grofa Apponya za informacije u toj stvari. On je poslao slijedeći odgovor; »U Vašem dopisu spomenuti razgovor nije imao nikakovih važnih momenata, koji bi ml do danas ostali u sjećanju i za koje šira javnost imala interesa. Imam običaj, da se prema inozemcima o internim stvarima naše domovine naročito o onima, koje ne mogu da odobrim, izjavljujem samo suzdržljfvo«. Progon! cljonlsta u Rusiji. Prema najnovijim vijestima iz Rusije, ruska politička policija počela je sada da koncentrira zatvorene oijoniste u tamnicama, odakle će biti deportirani u Sibirlju. Poznato je, da je jednome dijelu uapšenlh bilo dozvoljeno, da se isele u Palestinu ali u odredjenom roku. 30 članova Hitahduta, koji nisu mogli otputovati pravovremeno, deportirani su početkom decembra u Sibiriju. Parnica poslanika Griinbauma. Konačno je održana rasprava u parnici židovskoga poslanika u poljslkome Sejmu Griinbauma, koji je neko nacijonalno-demokratske novinare tužio, da su ga objedili, štajc svoje putovanje u inozemstvu, naročito svoje posjete u Parizu 1 Londonu u g<xV 1920. kao i svoje inozemne veze upotrijebio n* štetu poljske države. Pošto pozvani svjedoci Sir Alfred Mond, Stuard Samuel, Nahum Sokolov, Leo Motzkin I dr. nisu pristupili brišu se sa liste svjedoka. Zastupnik Griinbauma, poslanik Hartglas izjavljuje đa smije da odustane od tužbe, ako novinari povuku uvrede s izrazom žaljenja. Optuženi izjavljuju, da su radili po najboljem uvjerenju, na što se započinje rasprava. Grunbaum izvađja, da su objede protiv nieg« imalle svrhu, da ga kompromituju kao političkog vodju i da Židove predstave kao neprijatelje Poljske. Optuženi se ne osjećaju krivima, jer su mislili služiti poljskcij stvari Kao prvi svjedok iskazao je advokat Norbert Pincus, vodeći asimilanta, da poznaje Griinbauma još iz mladosti i da je prema Poljskoj uvijek bio lojalan. Dr. Jazkan izjavio je da je putovanje Griinbauma 1920. u inozemstvo bilo samo u cijonističkim i socijalnim svrhama. Na cijonističkoj konferenciji u Londonu 1920. nije se Poljska ni spomenula. Pročitane su pismene izjave nekih svjedoka sve u korist Griinbauma. Antisemitski svećenik Wirembowsky rekao Je, da je Griinbanm poznat, kao židovski borac. U svojim govorima u Sejmu bičevao je poljsku politiku na nedopušten način. Cesto on zastupa kao zastupnik svih narodnih manjina. Prepametan J«, da bi priznao da hoće iz Poljske đa napravi židovsku Poljsku. Doista Zidovi u Poljskoj posjeduju više samostalnosti i autonomnih prava nego katolička crkva. Pukovnik Malachowski, bivši vojni ataše u Kopenhagenu Izjavio je, đa on nlj*

°ROJ 1.

7

7