Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Izbori za bogoštovnu općinu.

Za malo vrijeme 1 zagrebački će Židovi biti pozvani da izaberu za ovdašnju bogoštovnu općinu novo zastupstvo po novom izbornom redu. Time dobiva taj izbor svoje posebno znamenovanje. Dok je dosadašnji kurijaini sistem po visini cenzusa favorizirao klasno grupiranje i izneo u općinsko zastupstvo osobe, novi izborni red statuira sveopće jednako pravo sa proporcom po sistemu listina, avorizira dakle Ideju, dub, koji se manifestuje u postavljanju kandidatskih listina. 1 dok je po kurijalnom sistemu još nazad tri godine bilo oko 600 izbornika sa 36 zastupnika, sada će njeko 1600 izbornika izaslati 45 zastupnika. I dok je kod posljednjih izbora vlrtuelro na 16 izbornika otpao jedan zastupnik, sada će virtuelno na jednog zastupnika kraj povećanoga broja zastupstva doći 35 izbornika. I prema tomu dobiva taj prvi, po novom izbornom redu provedeni izbor važnost, jer imade u jednu ruku dokumentovati intenzitet interesa naših općinara za židovsko-općinske poslove, a u drugu ruku, jer imade manifestovatl ideju, duh, koji naše općinarc vodi u židovskim pitanjima. Posve je pogrešno mišljenje, da je sistem listina za bogoštovnu općinu nepodesan, jer da za zastupstvo u općini dostaje selekcija ličnosti, a da je suvišno grupisanje i diferenciranje po naziranju na opće židovska pitanja. Ko hoće da saradjuje u javnim poslovima, a pogotovo, ko hoće da u javnim poslovima vodi upravu, treba da vodi računa o svim smjerovima, o svim strujama, što se pojavljuju unutar stanovite sfere, stanovitoga kruga, U svakoj široj zajednici imade diferenciranih i socijalnih i kulturnih manifestacija, a često i bitnih razlika u načelnom shvatanju novih pojava, novih pokreta. Zastupstvo dakle jedne šire zajednice treba da bude vjerna slika sviju onih smjerova, što su se u toj zajednici pojavili. Novi izborni red daje svakoj grupaciji mogućnost, da prema snazi svojoj udje u zastupstvo. Po mišljenju nekih involviše to borbu, a jer perhoresciraju borbu, voljeli bi izbor po ličnostima, a ne izbor po listinama. Borba o sebi nije nikakovo zlo; borba je znak energije i života. Vodi li se moralno, snagom argumenata, iz borbe će se iskristalizovati jasna slika cjeline prema čvrstim konturama pojedinih dijelova.

U sebi zdrava i moralna ideja ne treba demagogije, koja može da znači impulzivnost pojedinih lica, ali ne znači jakost neke ideje. Ne treba tajiti, da i unutar zagrebačkoga židovstva postoji dlametralna razlika u naziranju na temeljna židovska pitanja. Ali, jer židovska bogoštovna općina treba da bude afirmacija židovstva, logično je, jasno je i moralno nužno, da u zastupstvo židovske općine udju, i upravu vode lica, koja će to židovstvo afirmirati i zborom i tvorom, a po tome ga jačati i iznutra i naprama vani. Negativnim, to jest žldovsko-negativnim elementima ne smije se povjeriti općinska uprava. To bi bila rezignacija, koja vođi do uništenja. Materijalističko shvatanje zadatka jedne bogoštovne općine u njenom zastupstvu, u njenoj upravi nije potrebno. Ta bogoštovna je općina centar socijalnih i kulturnih interesa velike skupine ljudi, koji od općine traže i ištu realizovanje i takovih vrednota, što se tek oduševljenjem i idealizmom dadu postići. Za takav rad treba aktivne afirmacije i stoga će novi izbori morati iznijeti u zastupstvo samo takove općinare, kojima je u vidu: jedinstvo općine uz poštovanje ustaljenih različitih obreda i kultusnih pitanja, po tome da valja udovoljiti opravdanim potražbama pojedinačnih kultusnih udruženja; da valja ne samo uščuvati, nego izgraditi i unapredjivati socijalno karitativne institucije, štono jur postoje i štono će se ukazati po vremenu nužne; da treba izgraditi židovsku školu do jednog savršenog odgojnog instituta u obziru učiteljstva i u obziru pedagoških pomagala, a poglavito u obziru židovske ! j i da je zadatak općine moralno i materijalno podupirati razna židovska društva, u kojima se manifestuje židovski duh, potpomažući njihovo plemenito takmičenje u realizovanju viših ciljeva gajenjem druževnosti i podignućem jednog židovskog doma: da se naša općina ne smije odalečiti od inih družica u državi, nego da joj valja podržavati što tjesnije veze sa svim općinama l sa Savezom općina i da time jača smisao solidarnosti u dobrom i plemenitom; da je naša, ma 1 snažna općina tek neznatni dio svekolikoga židovstva, l da mora voditi računa o pitanjima, Što su zajednička cijelomu židovstvu znači, da je mjesta u općinskom zastupstvu satno onima, kojima je u vidu in-

teres židovstva u najvitalnijim njegovim pitanjima i koje čine raison d’etre same općine. Posmatrajući idući izbor sa ovoga objektivnoga, ali jedino ispravnoga gledišta, ne sumnjamo nimalo, da pri postavljanju kandidacijonih listina ne će odlučivati ni pojedinačna lična ambicija, ni pojedinačna lična simpatija, ni lični obziri. Nad osobnostima stoji ideja. Ova valja da u izboru iznese pobjedu. ft b. E.

Predavanja đra. Nahuma Goldmanna u Zagrebu.

U četvrtak, dne 3. ov. mjes. održao je g, dr. Nahum Goldmann iz Berlina predavanje o temi »Židov kao stvaratelja. U predavanju, koje je trajalo preko jednog sata, a koje možemo samo u glavnim crtama donijeti, razlagao je ovo: Ona osebita duševna struktura modernog židovstva ili pojedinog Židova, koju označujemo kao zadnji uzrok svih židovskih pitanja, vodi do problema stvaranja. S kojega god stajališta analizirali modernog Židova dolazimo do jedne tačke, gdje nailazimo na neke prepreke, koje mu onemogućuju, da postane stvaratelj. Nastaje pitanje, na čemu se temelji ta nesposobnost stvaranja i koji su putevi, da se te prepreke odstrane. Čovjek postaje stvaratelj iz osjećaja nezadovoljstva i posmatrajući čovječanstvo možemo razlikovati 2 tipa stvaratelja, Prvi je tip naivnoga, djetinjega čovje, ka, koji stupa punom vjerom u svijet i biva od njega razočaram, te ili propadne u pesimizmu ili nalazi snagu da bijegom iz realnosti sebi sagradi drugi svijet, transcendentalni. Stvaralački akt sastoji u stvararanju djela. Ovome tipu suprotstoji kritični, koji je s početka nezadovoljan, koji ne biva razočaran. Mogli bi ga nazvati i tipom optimista. Taj ne postaje tek stvaratelj, on je već od prvog časa stvaratelj. Prvi je korak u život pitanje, a drugi odgovor. Njegova stvaralačka aktivnost ograničuje se na ovaj svijet. Hoće đa popravlja zbilju. Stvaralački akt sastoji u stvaranju zbilje. Kriterij stvaralačkoga akta naivnoga karakterizira momenat izolacije. I kao što je stvaratelj izoliran tako je i djelo izolirano a i čas stvaranja. Za drugi tip karakterističan jc momenat vezanosti, totalitet kolektivnoga organizma. Ne stvara pojedinac već zajednica. Pojedinac može da nabaci problem, da stavi zadatak, da nađje put, ostvarenje samo zajednica. AH i objekat stvaranja, zbilja, je nešto totalnoga, ka« što i vrijeme ima za pretpostavku kontinuitet vremenskoga bivanja.

POŠTARINA FLACcNA U GOIOVC*!

GOO. VIU

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGRFB. 5. januara 1924. ~ 28. tevet 5684.

IZLAZI SVAKOO PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD, 60 D. POLUOOD. 30 Dl ČETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1-50 IX

BPOJ \