Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Weizmannov govor u Beču

FVedsjcdnSk svjetske cjonističke organizacije, đr. ttačn Weiimann, stigao te dne 2. januara 1925. u Beč, gdje je u užem krugu dao razjašnjenje o položaju u cionističkom pokretu i Erec Jisraelu, a zatin primio bečke novinare, te im raziagao stanje obnovnoga rađa u Erec Jisraclu. U subotu na večer držao je govor u Konzerthausu, te taj govor donašamo u cijelosti. Prije govora dra Weizmanna pozdravio je predsjednik austrijske cjonist:čke orga«wzacije. đ!r. E h r 1 i c h, dra VVclžmanna, zastupnika mtoJstaretva inostranih djela, engleskog poslanika, zastupnika po jskog poslanstva i bečke bogoslovne opčine. Iza toga raziagao je dr. Abeits b t cijonizma, a zattm je . burno pozdravljen govorio dr. Wcizmann. Pokušat ću da Vam ti jednostavnom i kratkom govoru prikaženv, što je sadržaj i bit onoga, Ste se danas nazivlje djonističkim pokretom i izgradnjom Palestine, činit ću to i na opasnost, da je to već jednom rečeno; ali konačno tc je i ograničena tema. Imam da držim samo jedan jedini govor i taj držim u cijelome svijetu. Radi se samo o jednom objektu, o političkoj esnovci, na koju se oslanja gradnja modeme židovske Pa'esline. G. predsjedatelj već je spomenuo Balfourovu deklaraciju, mandat i mandatarsku silu. Balfourova deklaracija je temeljni dokument, koji proklamira pravo židovskoga naroda da izgradi svoju domovinu u Palestini. To je sadržaj toga dokumenta, koji je postao predmetom tolikih diskusija i vijećanja unutar i izvan židovstva. Taj je dokumenat našao izražaja i komentar u mandatu, koji je potvrdjen po Ligi Naroda, po svim civiiizovanim narodima svijeta, a u njemu imade izvjesnih odredaba, prema kojima se ima izvršiti ta izgradnja, osnutak domovine. Mandat predvidja. da će bi imigracije Zidova u Palestini, k°ia se ima regulirati po mandatskoj vlasti u zajednici s jecbvom židovskom korporacijom. Ova židovska korporacija nosi odgovornost, da će ta imigracija biti produktivna i zemlji korisna, da će služiti svrsi, kojoj je namijenjena, naime izgradnji domovine. Ima K>S i drugih detailnih pitanja u tom mandatu, s kojima se danas ne ću baviti. To su u kratko političke glavne linije, na kojima se upire nas rad u Palestini. Hoću odmah, da istak- 1 nem, da u židovstvu i izvan židovstva još uvijek kolaju, sumnje, komentari, kritike i rai zjašnjenja. Kao sto se to često kod Židova ldogad;a. Naučiti smo se iz vremena naše b-to kazuistike da pišemo komentare kopnodanma, dok se od samih komentara više i ne vidi sam mandat. Imamo uvijek pametnh i ne. oznih ljudi i vazda se pita: hoće li se doista izvršiti mandat. Postajemo nervozni kod svake promjene vlade u Engleskoj. Jučer bi.a je radnička vlada, danas su konzerva•ci na kormilu, sutra bit će možda druga

vlada. Hoću sve to da unapred kažem i da prema iskustvima našega rada dajem ovu ■jednostavnu izjavu; Mandat možda sadržaje mnogo, možda malo on je osnovica a držim, da se ta baza za našu rcgencraciju može smatrati neomienljivom i nepokolebivom. Treba da se jednom zauvijek oslobodimo nervoze i htio bih u prisutnosti zastupnika engdeske vlade reći: Cim je jedna vlada jača, čim te veći opseg njezine moći, tim manje može da mijenja svoje obveze. Obveza engleske vlade je klisura, na kojoj možemo graditi. (Burno odobravanje). Da li je to mnogo ili malo, o tome se dade dugo govor uli. Držim da sa sigurnošću smijem na temelju svoga iskustva tvrditi, da se pravi komentar mandatu ne daje u novinskim člancima, niti u govorima, pa ni u najboljim govorima najboljih vodi a. Komentar mandatu i sadržaj mandata piše se u riječima od kamena na brežuljcima i u dolinama Palestine, u močvarama, u gradovima, u tvornicama, na cestama, u kratko u radu, što ga danas vrši židovstvo u Palestini. (Burno odobravanje). Kakvo je to djelovanje, u čemu sastoji, što je njegova budućnost, i kamo ono može da vodi? Jasno je; za gradnju domovine treba prije svega dva elementa; fizičko mjesto, kamo ljudi mogu poći i ljudi, koji će zauzeli to mjesto. Palestina nije velika i nije bogala zemlja. Nema mineralnoga blaga, niti velikih rijeka. Ona je zemlja, ni bolja ni gorja, poput mnogih drugih, koje se grupiraju oko tog dijela obale Sredozemnoga mora. Mogli biste mi spočitnuli, da pretjeravam kad bih pokušao, da Vam prikažem Palestinu u crnim bojama, ali ona je naša Palestina, išlo tako kao što su Zidovi narod, koji možda imadje brežuljaka, dolina, klisura i kamenja, a nije sličan Dancu ili Nijemcu ili Englezu. Ali oni su naši Židovi i s njima imademo da radimo. Ne korisli, da se tješimo krilaticama. Palestina je, ako smijem tako da se izrazim, teška zemlja. Zidovi, su težak narod i vrijeme u kojemu živimo, je teško, ono vrijeme, u kojem čovječanstvo leži u razvalinama, te se još nije oporavilo od teških udaraca, što je zadobilo ratom. Pod tim ouspicijama; teška zemlja, težak narod, teško vrijeme započinjemo naš rad. Pored svega tega može se reći i ponosom možemo to kazati; ako s otvorenim očima dolazimo u zemlju a držim da će mi to morati potvrditi svaki posmatrdlac, bio on Židov ili nežidov, cijonista, neoljonista ili antici jonista ako proputujemo Palestinu i sve te okolnosti uvažimo, tad možemo reći: obnovno djelo, koje se danas vrši židovskim rukama u Palestini, može da se usporedi s obnovnim djelom, što ga danas vrše druge države u svojoj vlastitoj zemlji.

Austrija, Franccska, Italija, Njemačka, bave se izgradnjom. Pod kojim okolnostima primjerice izgradjuje Franccska svoje razorene provincije. One su 50—60 kilometara udaljene od Pariza. U Parizu je sva francuska inteligencija, cijeli administrativni aparat, ondje je koncentrovano sve znanje i iskustva i tradicije jednoga naroda, koji živi na svojoj grudi, ima svoju kulturu i govori svojim jezikom. Sve simpatije svijeta, koncentrirale su se na tu izgradnju; da nc govorim o novcu. Mi upravljamo izgradnjom jedne zemlje, koja -je na hiljade kilometara udaljena od naroda, koji ima da vrši tu izgradnju, a taj narod sam razasm je po cijelom svijetu. Dvije trećine toga naroda leže u potocima krvi, gotovo sasvim poništene. A ipak očekujemo od židovstva, od židovskih općina u Teksasu, u San Francisku, Newyonku, Beču. Varšavi, Lavova, od svake židovske slanice, na- kojem god mjestu zemaljske kuglje, da doprinašaju ljude i novaca za izgradnju jedne zemlje, koju nisu vidjeli. Tražimo to cd ljudi, koji -nemaju odgovarajuću tradiciju i koji su bili zbijeni u zatvoru geta. Tražimo od| njih novaca. Držim, premda se tužimo na nedostatak novca, da možemo reći, da nije ni jednom narodu svijeta uspjelo, da na bazi svojevoljnog rada iz godine u godinu donosi u zemlju milijone, koje potječu od siromašnog razasutog naroda, jer najbogatiji i najjači -toga naroda nisu se priključili tome pokretu, već su protiv jega radili. Pod tim teškim okolnostima vrši se naš rad i sad neka kritičaru kažu: Vi niste dovoljno radili! Sigurno, ali ja osporavam kritičarima pravo da nam to vele u lice. Gradi se, opisivalo se zemlju i mogu reći, a da ne iznašam pojedinosti i brojke; Prema podacima, koji su kontrolirani, imade u današnjoj Palestini u granicama, koje je mandat ustanovio, dosta mjesta da se u zemlju dovedu još 1 i poj do 2 milijuna ljudi, a da se ne oštećuju interesi pučanstva, koje već stanuje u zemlji. Ako se pita, a to je naravno pitanje: je li je zemlja podesna, da bude pretvorena u područje, na kojem če židovski ljudi moći provoditi naravan, uspravan, i čist život, tad se može reći a da se ne upuštamo u proročanstva, i opet na temelju iskustava; mi ne koloniziramo od jučer u Palestini, već od dviju generacija, oci 50 godina. Naši pretšasnici su započeli, a mi nastaivljamo. Danas ćete moći ustanoviti, i tu se mogu pozvati na nepristrane posmatraoce, da je židovskim radom ova pjeskovita i zapuštena zemlja u pogledu agrikulture ravna svakoj evropejskoj ili amerikanskoj poljoprivredi. Već danas imade duž obale odj }ate do Hajte na sjeveru i jugu mjesta, gdje na 2 kvadratna kilometra stanuju 1000 ljudi i žive ođ rada svojih ruku. Sto je uradjeno u Petah Tikvi, u Rišonu, Heđeri, itd., to se može 50 ili 60 puta

GOD. IX.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. HL KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZACRFB 9. januara 1924 - 13. tevcta 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUGOD. 50 DCETVRIGOD. 36 D. POJEDINI BROJ 2D-

BROI 2.