Жидов

o napredovanju rada u zemlji, I da o tome obavijesti cijoniste Južne Afrike. Svoje proputovanje kroz Egipat iskoristio je dr. Goldstein, da ondje priredi veliku kampanju u korist K. H. Direktorij K. H. očekuje, da će ova nova kampanja u Južnoj Africi donijeti zamašan rezultat, te da će time biti omogućeno pokriće palestinskog budžeta, kako ga je primio XIH. cijonistički kongres. Sokolov, koji je takodjer namjeravao, da sredinom januara otputuje u Južnu Afriku, odgodio je svoje putovanje obzirom na pretstojeću izmijenu vlade u Engleskoj. Keren Hajesod u Besarabiji. Kako nam iz Kišineva javljaju, povećao se opseg K. H. rada u velike. U provinciji se provadja energično kampanja. Dr. Sapir, odgovorni vodja rada, pohodio je s većim brojem dobrovoljnih suradnika sve veće gradove Besarabije, da utjera zaostatke i primi prinose za novu godinu. Do sada obradieno je 17 gradova, a u gotovo svima premašile su utjerano svote lanjske prinose gotovo za dvostruko. . . .. Keren Hajesod u Palestini. Dne 29. novembra održan je u biroir-Vaad Leumija Isjodnica egzekutive Hajesoda. Tom prilikom dan je izvještaj 0 radu odbora u mjesecima oktobar--no-1 vembar. Ukupno je unlšlo LE 650. Ženska Koren tlajesod-Liga u Americi. Ženske K. H. Lige u Americi poradile su, kako da pribave rublja za halucim, a osim novca i moderne Kuhinjske uredjaje za kvucot Liga će već početkom januara otposlat svoju prvu pošiljku u Palestinu. Komparativna statistika dohodaka Keren Hajesoda. Iznos, koji otpada na pojedine Jevreje odnosne jevr. obitelji u pojedinim zemljama. Namjeravamo, da u buduće kraj mjesečnih i četvrtgodišnjih statistika o dohocima Keren Hajesoda obje-

lodanimo i komparativne statistike. Dok su dosađanji izvještaji davali sliku samo o apsolutnim dohocima, to će nove komparativne statistike prikazati, u kojem oduošaju stoji broj Jevreja u pojedinim zemljama spram dohodaka K. H. iz tc zemlje. Daljnje će tabele prikazati brojčani odnošaj izrnedju širenja cijonizma 1 K. H. uplata. Kod ovih statistika rabit ćemo podatke o broju jevrejskog pučanstva, kako se nalaze u statistikama narodnog fonda, da tako omogućimo uporedjenje dohodaka K. H. i dohodaka narodnog fonda. U obzir ćemo uzeti samo one zemlje, u kojima jevrejsko pučanstvo premašuje 10.000, jer u zemljama s manjim jevr.

pučanstvom veći darovi previše uplivišu na kvotu. Ove izvještaje otvaramo statističkim pregledom o dosadanjim dohocima Keren Hajesoda od njegovog osnutka do 30. septembra 1923. Iz ove statistike razabire se koji iznos otpada na pojedino jevr. lice, odnosno obiteij, ako se obitelj kao obično uzme s pet člana. Pošto kao plaćaoci K. H. dolaze poglavito u obzir glave obitelji, to će dotična kvota dati ispravniju sliku. Kraj broja Jevreja u pojedinim zemljama stavili smo i broj plaćaoca šekela te zemlje, da se vidi relacija izmedju organ izovanih cijonista i dohodaka Keren Hajesoda u pojedinim zemljama.

Dohoci Keren Hajesoda do 30. septembra 1923.

K ovoj tabeli moramo joi pripomenuti, da brojevi kod nekolicine zemalja znače bruto dohotke, od kojih još treba odbiti troškove. Medju dohotke Keren Hajesoda unišlihiz Palestine übrojeni su i prinosi Keren Hageula. Nadalje, da broj Jevreja u Jagosiav ji iznaša samo 64000 Jevreja i da se prema tome postotak znamo poboljšava.

Iz židovskog svijeta.

jevrejski život u slobodnoj državi Danclg. Cijonistlčki rad. Veliki rat stvorio je kraj mnogih drugih izmjena geografske karte i t. zv. »poljski koridor« To je komad zemlje izrezan iz Njemačke, i predan Poljskoj, da joj se tako omogući pristup k moru. Ovaj koridor završava Slobodna država Danzig«, koja obuhvaća luku Danzig i njenu okolicu. Interesuju nas ekonomske prilike u toj novoj državi, jer su za nas Jevreje od osobito važnosti. U Danzigu koncetrisan je brodski promet svih onih zemalja, u čijem je interesu, da se klone njemačkog područja. Kako su ove grupe momentano jake, narasao je i promet u velikoj mjeri. Razvijen gospodarski život privukao je ekonomski aktivne elemente, a medju njima i mnogobrojne Jevreje. U Zoppotu, mjestu, koje pripada državi Danzig, stanuje oko 500 jevrejskih obitelji, poglavito zbog toga, što je stanbena mizera u samom Danzigu velika. Cijonlstički pokret pod vodstvom dra. Pandana imade tamo mnogobrojne prilike rada, a ove se i marljivo iskorišćuju. Tako je đr. šmarjahu L e w i n pred brojnim općinstvom držao predavanje o osno-

vama cijonizma, te je tom prilikom sabrao za London 250 funti. Kako Danzig spada u valutamo jake zemlje (25 đanciških forinti I funti), to ovi prinosi mnogo znače. Razumljivo je, da se ni kulturni rad ne zanemaruje. Na inicijativu Tarbuta započelo se u Zoppotu osnivanjem jevrejske gimnazije, a jevrejski dječji vrt, jevreiska čitaonica i klub već su otvoreni. Kao dokaz, da je jevrejski pokret u Danzigu vrlo živ, služi nam omladina. Ova je organlzovana u Hašomer hacairu i blau-\veissu. Boravak medju ovom omladinom prava je radost, samo se kraj jevrejskog i njemačkog mora razumjevati i ruski. Plan jevrejske svjetske izložbe. Još nije osiguran jevr. svjetski kongres, a već se pojavljuju razni planovi o priredbama kod ovog kongresa. Poznati stručnjak za izložbe, dr. Bruno Kisch n e r, lansirao je vijest o jevr. svjetskoj izložbi. Dr. Kirschner zamišlja si ovu izložbu sastavljenu prema historijskim osnovama te predlaže tri glavne grupe i to: 1. jevrejski narod u prošlosti; 2, svakiđanji život jcvreiskog naroda; 3. Palestina.

U prvu bi grupu došle: iskopine u Palestini, slike iz povijesti u dijaspori, križarski ratovi, pogromi, život u getu, jevrejska knjiga i razvitak jevrejskog pisma. Umjetni obrt, gradnje, sinagoge u srednjem vijeku. Jevrejin u umjetnosti i karikaturi, portreti i autografi glasovitih Jevreja, a u treću sve, što znamo o Palestini. Poljska vlada i iseljivanje u Palestinu. Kako nam iz Varšave javljaju, krati se iseljenički ured ministarstva unutarnjih djela, da na preporuku varšavskog palestinskog ureda izdaje viza za Palestinu. Bivši ministar unutarnjih djela dr. Kiornik, nije htio da legalizira statute palestinskog ureda, pa stoga nova vlada ne 6e da priznaje preporuke ovog ureda. Prema najnovijim informacijama novi će ministar unutarnjih djela doskora legalizirati statute palestinskog ureda, te će tako sve poteškoće biti otstranjene. Masarykovo akademic prace i jevrejska gradska kolonizaci'a. Odjele nje za izgradnju gradova Masarykovc akademije zamolilo je od cijonističke organizacije u Pragu za informacije, planove i karte u svrhu, da prouči opseg i način gradske

BROJ 2.

»ŽIDOV«

3

% Zeml i a Imj Ure) n rod. 5E33 Iznos u To osobi roobttiUt .lovrea uplaćenih šeksia faniaiua u {modnu 1. Južna Afrika 50 000 11,025 38,115. 1. 2. 182,9 914,5 2. Kanada 120.000 11,000 64,337 3 10. 128,7 643,5 3. Skandinavija 12.000 319 4,576. 6. 7. 81,5 457,5 4. Južna Amerika (Argentina, Brazlllja, Čile) 139.000 8,227 31,841.17 7. 55,0 275 5 Sjedinjene Države 3.400.000 : 0,971 680,063. 3. 2. 48,7 243,5 6. Nizozemska !20.000 2,986 20,824. 7. 1. 41,6 208 7. Bugarska 52.000 5,213 6,342.18.-. 29,3 146,5 8. Belgija 58.000 1,356 4,954.12. 7. 20.5 102,5 9. Engleska 310.003 14,064 25,674.11. 5. 19,8 99,5 10. Poljske zemlje (Istlanđlja Fmlahdija, Letlandaja) 114.503 0,740 8,090.17. 8 16,9 84,5 11. Čeho-SIovačka 350.000 8.998 24,9 5. 8. 5. 16,6 93 12. Šv aj carska 22.000 896 1,451. 9. 6. 15,8 79 13 Litavska 2C0.0;0 14,500 1 ,747. 4. 7. 12,9 64.5 ]4. Danzig 30000 1,206 1,602.12. 9. 12,8 64 15. Mezopotamija 80000 1,000 3,312.15.10. 9,9 49,5 16« Italija 51.000 1,073 1,871.13.10. 8,8 44 17. Patesflsa 100.000 8,715 3,668.17. 8. 8,8 44 18. Stara Rumunjki™ 300.003 15,033 11,' 16.16. 7. 8,8 44 19. Bcsarabija 280000 5,246 9,433.14 5. 3,1 40,5 20. Francuska 136.000 1,348 • 4,252. 2 IO. 7,5 37,5 21. Tunis — . 65.000 5,935 1,989. 9. 5. 7,4 r .*-» 22 Jugoslavija 140.000 4,745 -3,965.11. 8. 33 23. Grčka 102.(00 7,981 2,258. 4. 5. 5,3 26,5 24. Bukovina nooo* '• 35,535 u. 4.2 n 25. Austrija 250003 211,916 3,603 8.11. 3,5 17,5 26. Poljska sa Zap. Galicijom 2,930.000 30,333.1911 2,5 12,5 27. Maroko 200 030 55,539 1,967 5.-. 2,36 !L8 28. Ist Galicija 770. J00 10,179 3,521 6.7. 1,1 29. Transilvanija 230X00 275.19. 5. 0,29 1,45 30. Ostale zemlje 5,268500 87,963 59,221.18. 4. 2,9 14,5 16,000.000 569,779 1,076,062.18. I. 2,9 14,5