Жидов

prilike i mogućnosti opskrbe vodom. Bit će izradjen detajliranl projekt, kako da se isuše močvare u okolici. Nakon što će mjesto biti sanirano, stvorit će se ovdje važna kolonija, koja će potrebitu vodu dobivati iz rijeke Kišona. Proizvodnja listovnih omota u Palestini. Kako industrijalni i trgovinski departman cijonističke organizacije u Palestini javlja; nedavno je g. Leo Scheiner iz Berlina pohodio Palestinu, da ispita mogućnost osnutka jedne tvornice kuverata. Q. Scheiner odlučio je, da ovaj projekt što prije realizira. Tvornica bit će sagradjena u Bet Oallnu kraj Haife. Jedan dio strojeva ukrcan je već u Njemačkoj. Kao što i Scheinerova tvornica u Njemačkoj, proizvadjat će i ona u Palestini sve vrste kuverata od najjeftinijih do najskupljih. 30 tona papira prispjet će doskora u Hajfu. Poduzeće računa na veliki eksport. Brojne narudžbe iz Sirije i Egipta već predlože. Iz Jugoslavije

Iz Sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na sjednici od 9. o. mj. riješio tekuće ageude, a zatim saslušao referat o izvješću Egzekutive glede istupa dra. Solovejčika iz vodstva. Zatim je pročelnik haluč.ke stanice g. dr. Rosenberg izvjestioo radu te stanice. Iza toga primio je Radni Odbor do znanja izvještaj upravitelja Koren Kajcmeta o sabirnome radu u prošloj godini, koji je prošlogodišnji dvaput nadmašio, te da je prestignut po direktoriju propisani kontingent za Jugoslaviju. Konačno raspravljao je Radni Odbor o akciji za halučku farmu i primio do znanja izvješća iz Karlovca, Sente, Bijeliinc i Splita. ŽIDOVSKIM GRADJANIMA JUGOSLAVIJE. Svima će bit poznale teške gospodarske prilike u Njemačkoj, koje pogadjaju i židovske študente iz Jugoslavije, što zbog študija mora da ostaju ovdje. Goleme skupoća i izvanredne takse otešćuju i često onemogućuju nastavak študija. Zato je Grupa židovskih Studenata iz Jugoslavije u Berlinu prisiljena, da u židovskog gradjanstva Jugoslavije zamoli potporu, kako bi oskudnim članovima omogućila.

- da preture moraentane poteškoće i da zbog njih ne prekinu študij. Nadamo se, da će židovski gradjani držeći u vidu stanje ovdašnjih židovskih studenata iz Jugoslavije rado potpomoći naše nastojanje, pa nam doznačiti novčanu potporu po »Židovskome Akademskom • Potpornom Društvu« u Zagrebu (ček. račun br. 34.578; tekući račun; Centralna i Eakomptna i Mjenj, Banka Zagreb) i da će nam izravno na adresu Ernst Schaffer boi Zerning, Berlin-Charlottenburg, Luaresstr. 31 slati nepokvarivih i sadržajnih životnih namirnica, koje treba deklarirati kao Liebesgaben fiir Studenten«, da budu brže otpravljani i dostavljeni. Za Grupu židovskih Studenata iz Jugoslavije u Berlinu Ernst Schaffer. Cvi Rothmiiller. Novosadska bogoštovna općina i Keren Hajesod. Predstojništvo novosadske bogoštovne općine je u spoznaji potrebe izgradnje židovske Palestine pri sastavljanju budžeta za godinu 1924. votiralo jednoglasno iznos od 10.000 dinara. Financijalni referent istakao je, da općina nije u stanju za narednu godinu votirati veću svotu, ali ta svota ima da bude dokaz, da su ne samo pojedinci, već i općina, društva i sve židovske organizacije dužne, da podupiru djelo obnove. Pozivlje sve bogoštovne općine kraljevstva da slijede primjer novosadske općine i da u svome budžetu votiraju jednu svotu za Keren Hajesod. Izbori za bogoštovnu općinu u Vršcu. Iz Vršca nam javljaju, da je dne 23. decembra prigodom izbora za bogoštovnu općinu u Vršcu izabran naš sumišljenik g. Samuel Berg, pročelnik Keren Kajemet odbora u Vršcu, predsjednikom bogoštovne općine, dok je g. Mavro G y 6 r i, pročelnik Keren Hajesodske komisije, izabran za staratelja. Svečana služba božja povodom rodjendana Njezinog Veličanstva kraljice. U srijedu dne 9. o. mj. održana je u zagrebačkoj sinagozi svečana služba božja, kojoj su pribivali izaslanici vojnih i civilnih oblasti. Svečana služba božja započela je s »Ma tovu« koji je pjevao g. kantor Josip V\ ei smann, a iza toga pjevao se »Seii šearim- uz solo g. kantora Wein-

trauba. Nakon toga je gosp. rabin dr. Oavro S c li w a r z u oduljem govoru razložio znamenovanje dana i završio usrdnom molitvom za kralja i kraljevski dom. Pjevanjem himne završena je služba božja. Čajanke Židovskog nacijonalnog društva u Zagrebu. Židovsko nacijonalno društvo počelo je opet, da radi. Iza vrlo uspjeloga predavanja dra, Goldmanna priredjene su radi zbliženja članova čajanke, koje su bile vrlo animirane. Odbor pobrinut će se, da te čajanke koje se redovito održavaju svake nedjelje poslije podne u restauraciji »Nove pivane«, budu što uspjelije, a na nekojima izvadjat će se i program. Cista dobit tih čajanka namijenjena je Narodnome Fondu. Kako saznajemo sprema se društvo već sad za priređivanje purimske zabave. Nastavak redovitog vježbanja u »Makablju«. Izvješćuje se cjelokupno članstvo i roditejli podmlatka »Makabija* u Zagrebu, da su u srijedu dne 9. januara o .g. opet započele redovite vježbe za sve kategorije članstva, naraštaja i podmlatka. Red vježbovnih sati ostao je isti kao do sada te se prigodom vježbanja primaju upisi novih članova. inkaso članarine »Makabija« u Zagrebu, Društveni upravni odbor 'Makabija« u Zagrebu umoljava ovime svoje članstvo i roditelje naraštaja i podmlatka, da prigodom übiranja članarine uplati istu barem na 6 mjeseci, no najmanje za 3 mjeseca, čime će inkasantu, koji obavlja za društvo i druge nužne poslove, a i upravi znatno olakšati posao. Stallum agendi. Naš smišljenik g. dr. Ignjat R o s n e r imenovan je po ministru pravde advokatom za Tuzlu, te je tamo otvorio svoju odvjetničku kancelariju. ZAHVALA. Odja. D. Romano u Zagrebu poklonila je našem društvu dva odijela za najoskudnije naše kolege i bačvu pekmeza za našu menzu. Ugodna nam je dužnost, da joj ovim putem izrazimo našu najtopliju hvalu na njenom plemenitom daru. Židovsko Akademsko Potporno Društvo.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

Iskaz darova broj 29. od 27. do 31. decembra 1923.

Ne želimo da umanjujemo postignuti uspjeh koji je nadmašio za 100 po sto prošlogodišnji. S veseljem vidimo, da je porasao broj mjesta, koja su postigla i prestigla njihov kontingent (22 prema 7 a prošloj godini) ili mu se bar znatno približila. AH se ipak moramo pitati, koji je razlog, da ostala mjesta nisu postigla kontingent, na čemu je, da sabirni rad znatno varira u nekim mjestima? Van svake je sumnje, da se nema tražiti uzrok u previsoko odmjerenome kontingentu, jer jekontingent tako odmjeren, da ga svako mjesto može namaknuti. Sve zavisi o komesaru i sistematskom radu u pojedinom mjestu. Da je ovo naziranje opravdano pokazuje iskustvo, Imademo mjesta, gdje ne-

K godišnjoj statistici. Pred nama je rezultat jednogodišnjeg sabirnoga rada i u brojkama se najbolje očituje, koliko smo napredovali, koliko smo ispunili od onoga, što smo sebi, na konferenciji povjerenika u Novome. Sadu, stavili u zadatak. U te brojke valja da se malo ozbiljnije zamislimo i da se ne zadovoljavamo s općenitom konstalacijom, da smo napredovali, što više ne smijemo se zadovoljiti niti time, da kažemo, postigli smo prvi put po direktoriju propisani nam kontingent za 5683, jer nismo postigli po nama samima povišeni kontingent. ma cijonističke organizacije, a ipak su prestigla kontingent kao n. pr. Ogulin, Ima nadale mjesta, gdje doduše postoji organizacija, ali komesar Narodnog Fonda nije u odboru društva, nego sam, stojeći izvan odbora i bez njegove potpore, postizava namaknućc kontingenta kao n, pr. u Zenici. Dok opet imademo m esta, gdje postoje organizacije i posebna povjerenstva za Narodni Fond, a ipak nije ni približno namaknut kontingent (na pr. Zagreb, Sara evo, Beograd, Osijek). Komesari gotovo u svim mjestima odgovaraju i imadu volju da izvrše preuzeti zadatak. Tek jedno: u velikim gradovima nije im još uspjelo, da si nadju dovoljan broj saradnika, koji bi ih podupi-

*Ž 1 Đ O V«

BROJ 2.