Жидов
Hajesod nije mogao sva ova sredstva dati u gotovome. Bit će zadaća narednih mjeseca, da namaknu pokrića za cjelokupni budžet. Ako hoćemo, da pored održanja onoga, što postoji, stvorimo i nove pozicije, tad treba nastojati, dd se znatno poboljša dosadašnji rezultat. Kupnje zem-
Ijišta, što ih je proveo Keren Kajemet Lejisrael u posljednje vrijeme u Emeku, . traže od Keren Hajesoda i od svih palestinskih prijatelja te cijele židovske Javnosti nov napor, da uzmognemo izgraditi i ove nove točke u Erec Jisraelu. Povoljni položaj, u kojem se sada nalazi ob-
novno djelo Keren Hajesoda u Erec Jisraelu, mora da je nov podstrek, ne-samo da to stanje uzdržimo, jer je sve to tek neznatan početak, već da i kvantitativno i kvalitativno brzo i znatno povećamo. Dr. Weizmann u Berlinu
Dr. VVeizmann kođ predsjednika Eberta. Dr. Hajim W e i z m a nn posjetio je u petak 9. januara u podne gospodina Eberta, predsjednika njemačke republike. Razgovor, kojemu je prisustvovao državni sekretar Meissner i legacijoni savjetnik prof. Sobernheim, tekao je u prijateljskom tonu. Predsjednik Ebert dao je da mu dr. Weizmann tumači probleme židovske izgradnje u Palestini i s mnogo je interesa pratio rijieči dra. VVeizmanna, kad mu je uz pomoć geografske karte govorio o židovskom naseljivanju i o poljodjelskim prilikama. Predsjednik Ebert rekao je dru. Weizmannu, koliko mnogo po, štuje i cijeni djela izgradnje, koje su u Palestini izvršili Cijonistička Organizacija i ostali Židovi. Doručak Ureda za izvanje poslove u počast dru. Weizmannu Na doručku Ureda za izvanje poslove, koji je u hotelu »Kaiserhof« priredio državni sekretar toga ureda g. von Schub e r t (na slici lijevo od dra. Weizmanna) u počast dru. Weizmannu bijahu još i ova gospoda: tajni savjetnik de Haas, tajni savjetnik von Richthofen, tajni savjetnik No r d i legacijoni savjetnik prof, Sobernheim, nadalje državni sekretar Decker, član ministarstva za prosvjetu, državni sekretar Meissner (iz predsjedništva republike) i znamenit poznavalac orijenta, njemački nacijonalac prof. dr. Hoetz s c h. Njemačku cijonističku organizaciju zastupao je njen predsjednik Kurt Blumenfeld, a Keren Hajesod ravnatelj novčanog zavoda
»P.emsche Bank« Oskar Wasserlii a i! n. Za vrijeme doručka a i iza njega vodio se iscrpiv razgovo'r o židovskom konstruktivnom djelovanju u Palestini. Posjet državnom kancelaru. U ponedjeljak dne 12. januara primio Je državni kancelar dt. Ma r x profesora Weizmanna i g. Kurta Blumenfelda, predsjednika njemačke cijonističke organizacije. U oduljem razgovoru informirao je dr. Weizmann državnog kancelara o situaciji u Palestini, a dr. Marx je pokazao veoma mnogo interesa za probleme, koji su u tom razgovoru bili tangirani. Razgovori dr. Weizmanna s njemačkim političkim prvacima. Za užih privatnih sastanaka kod gospodo prof. Einst e i na, ravnatelja VVassermanna, generalnog konzula Lan d a u-a i Willi Davida pružila se dru. Weizmannu više puta zgoda, da razgovara s nekim političkim prvacima Njemačke. Tako bijahu na čaju kod direktora Oskara VVassermanna ostali ma državni sekretar von Schubert, zastupnik Heinze, jedan od ljudi, što su na čelu Njemačke pučke stranke (»Deutsche Volkspartei«) i nekadanji zamjenik kancelara, predsjednik njemačke demokratske stranke i nekadanji ministar Koch, nekadanji ministar financija i socijalno-denio • kratski prvak Hilferding, tajni savjetnik Nord, legacijoni savjetnik Richthofen. Od veleindustrijalaca i bankara bijahu prisutni generalni direktor Burgheim, ravnatelj zavoda »Darrastddter und Nationalbank< Ooldschmiedt, a usto bijahu na
(om sastanku i neki promrnenti Židovi ia provincije. Uveče bijahu kod generalnog konzula Landaua neka istaknutiji članovi centrumaške stranke, a i glavni urednik »Berliner Tagblatta«, Theodor Wolf. Nekadanji ministar za kolonije u carskoj NjemakojL Dernberg, govorio je značajan govor. Kazao je, da je topao zagovornik židovske izgradnje Palestine, jer ta izgradnja nema idealne važnosti samo za Židove, nego i za Njemačku i čitav svijet. Samo produktivnim djelima u Palestini moći će se uspješno pobijati antisemitizam; sva ostala sredstva zatajit će u toj borbi.
Dorući'i. u iv u«* za i/ v on je !> ■ slove i Beri nu u počast dra. We!zmanna u hotel »Kalserhofu«.
Iz židovskog svijeta
Osuda jednog urednika radi napadaja na numera* clausus n Budimpešti. Nedavno je glavni urednik »Vflaga« dr. Geza F ele k y osudjea na mjesec dana zatvora i 5,000.000 kruna globe radi jednog članka protivi numerus claususa. Feleky je pred sudom istakao, da je zauzeo stajalište protiv numerus claususa radi izgreda, koji sa onda počinjeni na madžarskim visokim školama. Jedno 30—40 vrsokoškolaca napadovalo je pojedine židovske slušatelje i to baš one, koji su na temeljni numerus claususa bili inskribirani na sveučilištu. U Parizu, gdje sam onda boravio govorio sam s predsjednikom zastupničke kuče Palnleve i Briandom. Ovi krajnji desničarski francuski političari izjavili su se vrlo oštrim riječima protiv uvedenja numerus claususa u Madžarskoj. Painieve zadržao me je u svome predsoblju i sa suzama u očima me molio, da sve poduzmem da izbrišem tu sramotu sa inače čistog stijega madžarskih visokih škola. Upravo sad stigla je rz Rumunjske vijest, da su se profesori sveučilišta u Bukareštu i Jassiu jednoglasno i odlučno izjavili protiv uvedenja institucija numerus claususa. Dr. Feleky se zatim bavio rektorskim govorom prof. Barsonfya. Rekao je, da je rektor u svome govoru trovao duše omladine i raspfiriva* mržnju protiv židovskih drugova.
4
»2 i n o v.
BROJ 4.