Жидов
kraju članka, mjesta, đa se rasprave socijalni temelji izgradnje Erec Jisraela. Nu moram najodlučnije odbiti tvrdnje, kao da iniade bilo koje struje u cijonizrmi, koja bi bila protivna prrncJpu narodnoga rađa i nacijonalne kolonizacije. Takove struje u ci.ionizmu nema i ne može k biti. Ni u teoriji, ni u praksi nije učinjen ni sa koje st ,najmanji pakušaj, da se obori Princip nacijonalne kolonizacije. Radi se tek o tome, da se dopusti i omogući, da se p o re d nacijonalne kolonizacije učine i drugi pokušaji, koji obećavaju, đa hi mogli pridonijeti bržoj i svestranijoj izgradnji Erec Jisraela. To su tako komplikovana pitanja, te sumnjam, da ih omladina može posve shvatiti, znadtem samo, da ih ona ne može riješiti i nije pozvana, đla ih rješava. Nema struje i čijonizmu, koja ne bi tražila, da sc židovska narodna domaja izgradi u duhu socijalne pravde. Tu socijaliste nemaju inkome da daju leikcije, jer u tome čak Mizrahisti idu dalje od ljevice, a Tora je starija i uzvišeniia od Marsa. To bi vodja omladine morao znat; i ne bi smio stvar krivo i jednostrano prikazivali. Ako Cvi na koncu svojega članka poziva omladinu, da uzme zeleni ili modri šekel, već prema tome, da li pripada onima, koji hoće socijalnu izgradnju Palestine, ili onima, kojS je ne će, onda protiv te njegove insinuacije prema klalcijonistima moram najoštrije ustati. Uvjeren sam, da Cviju ne će uspjeti, da u omladini pobrka pojmove ida ih nauči gledati u cijonizinu - barem koliko se to odnosi na klalcijoniste nastojanje,, »da se izruči radnike bogatašima, kbjl .ce ’ih izrabljivati upravo tako, kako - bogataši' izrabljuju radnike Vjerujem, da iniade i kod nas dionista, pa i omladinaca, koji po svojem naziranju imadu pravo da uzmu zeleni, socijalistički, sekel.. Njima priznajem pravo, da agituju za zeleni šekel. Nu njima mora, vise nego drugima, osobito kod nas biti Stalo do. čistoće šekela. Oni se u svojoj agitaciji, smiju služiti samo dostojnom. . znači lojalnom propagandom i ne smiju to se -valjda razumijeva samo sobom! »prodavati« zeleni šekel ne socijalistima, buržujima, kLalcijonistima, srednjblinijašima. Na koncu želim, da socijaliste-cijoniste, ne budu u svome radu zadojeni du-
hom socijalne pravde manje nego ti su to stari cijonisti iz »kapitalističke« buržujske Sredine.
Lav Stem.
Ašov svezak „Zabavne Biblioteke"
Zagrebačka »Zabavna Biblioteka«, solidan izdavački institut, pred kratko je vrijeme, čini se prvi puta otkako postoji, izdala djelo jednog židovskog pisca, točnije pečeno jednog jidiš-kngiževnika. Izbor je ako se je uopće radilo o izboru pao na »Mary« od Šaloma Asa. Ta je knjiga izašla u Berlinu na ruskom jeziku, pa je sa tog izdanja prevedena na hrvatski. Ne slave se uvijek najbolji pisci i lie prevode se vazda najbolja djela. To valja imati na umu, kadgod se uzima u ruku knjiga, koje nam je upoznanje donio više slučaj nego objektivan izbor. Pa ako se u ovim riječima krije aluzija na ikmigu Šaloma Aša, koju je izdala »Zab. Biblio-
teka-, onda se treba da kaže. da tu akciju opravdava predgovor knjizi, koji prema uzusu Z. B. govori o piscu, ali pokazuje slabo bibliografsko poznavanje Saloma Aša. Taj predgovor nikako ne uvodi čitaoca u samo djelo, koje knjiga sadržaje, nego. govori veoma zbijeno o nekim znatnim suvremenim i umrlim piscima na jidišu i o pojedinim jiačim i znatnijim djelima Ašovim. Sama redakcija »Zab. Biblioteke« kaže u tom predgovoru, da nigdje nije mogla nabaviti slike autorove, a ni njegova potanjeg opisa. To se samo za se može donekle da razumije i oprosti, ali knjiga ima još jedan nedostatak, koji eventualno ne znači nedosljednost prema naslovu biblioteke (»Zabavna«), koja je knjigu izdala: U tekstu spominju se veoma mnoge stvari, koje velika većina čitalaca »Zab. Bibl.* nc može da razumije.
jer naprosto ne poznaje židovstvo uopće, a istočno židovstvo napose. Riječi: cađik. bortkover cadik, hasid. tales, kol niđre (ima toga mnogo u knjizi) liijesu nigdje ni prevedene, ni protumačene. Citira se jedan jevrejski Oordonov stih, a nigdje nije preveden. To možda ne smeta čitaoca, kog u ovoj knjSzi zanima glavna Unija radnje i »ljubav« glavnih lica, za nj je knjiga i ovakova, kakova jest, dovoljno zabavna. Ali program »Zab. Biblioteke« nije samo zabavan, nego ona hoće da jugoslavensku čitalačku pubUku upozna s Izborom dobrih, da, »najboljih svjetskih pripovjedaka svjetske književnosti«. Redakcija nije u ovom slučaju bila dovoljno savjesna, i ako ona izdaje dobre. literarne prijevode izabranih djela, uvodeći čitaoca veoma ispravno u ambijenat pisca T misaoni ili poetički predmet samoga djela i
Oni i mi
Pisma iz Evrope L Dar'škć dopisnik ■ct}on.?stS6k:ag koreSpcnv -dancijskeg ureda u Berlinu »Ziooistfsche Korrespondenz. (Ziko) započeo je red ■članaka pod skupnim naslovom wPjsma iz Evrope«. Ov:' će člandi govoriti o refleksiji židovskog života' u ne židovskoj okolini. Uporedo s »Jikfische ißundscluiu« donosimo ovdje prvi od ovh čkmaka. N. i?. Pari«, 17. januara 1917. Naš odnos prema Orijentu, Aziji i »azijatizmu« bio ije već mnogo puta predmetom većih i manjih članaka, što dobrih što loših knjiga a i čitavih po-Mnćkc-flozoričkih sistema. Kad se apstrahiraju neplodne i ekstremne tvrdnje, ši-6 ništa ne dokazuju, ostat će lozinkom za politički put po našem mišljenju nepobitna teza o važnoj posredničkoj ulozi, koju imadu da odigraju židovska nacijonaina domaja u Pales ini i od nje inspirirano židovstvo u sukobu istoka sa zapadom. Ova teza kaže u jednu ruku ovo; Židovi ni jesu došli u 'Palestinu kao preteče neke idealističko imperijati-stičke vojne zapadnih sila; židovska domaja, koju ćemo mi izgraditi, nije predslraža zapadnih vlasti, u smislu ovakovog bsvOjćhja, mi nastojimo, da se kao adekvatan dio priključimo duševno nam snodno] naenonaimoj porodici orijenita, .naročito narodima ; bližeg Istoka. , A hoćemo li ovu posredničku misiju dobro provesti treba u. drugu ruku da vodimo računa i o odnosu 'između židovstva i 4Evrope tovamp se dakako übraja savj umenčko-evropefski ,-kudurni krug>. Sadržpnp; je u -biču posredničkeuloge, da se zbliži sve, što .je dvcjjakg, različito, sve stranke. koje. jedna, drugu negiraju i da se mirna rasprava i .harmpnieko izmirenje ondje, gdje prijete golemi konflikti .Drugi dio ovog..problema shvaćen kao aktualni akcijom probam pretpostavka savjestan i iaćan studij kulturno političkog raspoloženja i naziranjja u Americi i Evropi i određuje ciljem informiranja otacijekiog mišljenja Evrope i Amerike o židovskom i palestinskom problemu ai'sličan je svih simpatija i svega aktivnog, šio ovdje dolazi u obzir. Novost, koju su Balturava deklaracija i priznanje palestinskog mandata đoni)eh
- čitavom-židovstvu dajući irat politički- status u ndcu ruku političkog jedinstva, ta. novost mora odlučno da utječe na izvršenje ovog akcijonog programa. Ovaj se rad mora đa vrši u znaku židovske nacionalne domaje, koja se rađa i koja oficijelno već i postoji, a mora da se shvati kao rnfegra-lart dio mtcmacijonaine politike. On »c ne može da ograniči na jednu zemlju ili na jednostrane* određeni kompleks nekih zemalja. Mora da obuhvati čitav svijet i svagdje se moraju da nađu i skupe snage i simpatije, koje bi mogle i htjele đa uzrade »pro Palestina«, jednim od najvažnijih eksponenata »organiziranog« ljudstva, koje mera da se informira j pouči, treba da se smatra Savez Naroda, a kao najvažniji gradovi dolaze bez sumnje za tu akciju u obzir pored Londona i New Vcrka i Genf, Pariš, Rim, .Prag, Stockho!m, Berlin i Haag. U »Pismima iz Evrope« treba da se izvede pokušaj, da se istraži »the body and the pressure of time« obzirom na židovstvo i njegove prilike I da se pažljivo, iskreno, na temelju ličnog opažanja i doživljavanja reproducira razvitak evropskog raspoloženja obzirom na Cijon i palestinski problenm. trna zato dovoljno materijala; Svuda se osjeća posve nov i naročit interes za židovski problem. Brzim razvitkom prilika poslalo je to židovsko pitanje integralnim dijelom općeg kulturnog programa u kulturno lačira zemljama a naročito u kulturnim i prosvjećenijam krugovima tih zemalja, pa je katkad budile veoma jak i živ interes ovih krugova. Barem se u Parizu taj interes jako osjeća: Ne postoji samo interes ža ukupni kompleks židovskog pitanja židovsko je pitanjć ’ postalo''predmetom mode. Najbolji nakladnici rado prirhaiju knjige o Židovima. romane; što crtaju židovska ' život i "židovske tjuđej : »židovski«' se “fiJmi najviše posjećuju. Sada u isto vrijeme izlažu tri židovska Slikara’svoda djela, a 21. januara ćitab je Awidlth u Šaal Gaveau neke odlomke iz biblije čitao je jevrejski. O židovstvu se govori - u satbrrima iu' jednoj'od najrašarenijlh francuskih revija, »Revue de Pariš« Ušće' Pierte Benois (autor djela »Atlantrde«, tiskanog u 400.000 egzemptara) novi palestinski roman »Le but de Jaoofj«. to će djelo izaći u martu kad knjiga, pa će se kao j sva djela Benc-is-a štampati u nekoliko stotina hiljada egzemplara a i prirediti za film. »Siibermann« od Lacretdlc-a dostigao je nakladu od 75.000
2
»2 I D 0 V.
BROJ 5.