Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA &

Pobjeda židovske svijesti.

O izborima, koji su se izvršili 27. januara za židovsku općinu zagrebačku mi Ireba da se bavimo na ovome mjestu, jer njihova važnosl ne može da se promatra tek s lokalnoga gledišta. Po veličini ove opčine i po značenju zagrebačkog židovstva ono u svome radu i u načinu, kako se afirmira, treba da bude primjer bar za one općine u kojima je potrebno da se vodi borba između negacije i afirmacije židovstva. J povrh loga zagrebačko židovstvo svojim svijesnim istupanjem živ je putokaz, kako može da se razvije sa prirodnom samosvijesti bez pretjeranog isticanja i demonstracije svakom prilikom otvoreno sopstvena zastava. Izbori su prošli zaslugom discipline svijesnih Zidova uzorno. Nosioci židovske svijesti u ovome gradu uspjeli su da kod prvih ovih izbora po savremenom izbornom redu bude učešće izbornika veoma ugledno. Mi smo mogli na nedostojne izborne letke i ispade protivnika židovstva, koji se okupljaju oko »Udruženja Narodni Rad« da reagiramo s onim mirom i dostojanstvom, koje daje unutrašnja uravnoteženost i vjera u ispravni karakter zagrebačkih Zidova. Pobjeda bi bila sigurna i bez svake agitacije, tek se moglo raditi o jednom više ili manje mandata usljed izbornoga reda, koji je djelo ranijeg pređstojništva, štono je bilo izabrano povjerenjem svijesnoga židovstva. Blagodareći tome izbornome redu bilo je jedino moguće, da protivnici može da ih se nazove neprijateljima židovstva izaberu nekolicinu muževa. Da ih je i toliko, koliko ih jest, imadu da zahvale pored toga opreznom stavljanju na svoju izbornu listinu takovih imena, za koje može da se predmnijeva da se ne identifikuju s načinom istupanja »duševnih vođa« židovskog antisemitizma. Ovo je istupanje, s kojim ne ćemo da se podrobnije bavimo, jedan necijonisfa, kojega su protiv njegove volje i oni stavili na svoju listinu, nazvao infamnim. Mi ćemo tek da zabilježimo za tužni spomen islorije, te se ovi ljudi nijesu žacali služiti i neistinama i izvraćanjima i dodvoravanjem i sumnjičenjem patriotstva i denunciranjem, pa čak i stavljanjem u sumnju lične časti pojedinaca. Ovako besprimjerno ružna načina borbe jedva da ima igdje drugdje. Tek je dobro da je povučena oštra crta između šačice ove manjine i pretežne većine zagrebačkog židovstva. Ovako bar ne će da se dogodi, kao sto to inače redovno biva, da se nečasni čini izuzetnih pojedinaca, tobožnjih intelektualaca stavljaju na rovaš svemu židovstvu. 1 ovo lučenje treba da ostane. Ovo traži čistoća, Sporazumljivanje ima izvjesnih granica moralne dopustivosti, preko koje se ne može prelaziti. Mi smo mislimo u ovaj čas cijoniste - doista bili daleko od svakog partijskog duha. Koliko god su djetinjasto naši

neprijatelji trabunjali, đa je ova »neutralnost« bila maska iza koje se krije cijonističko lice, mi i sad, iza izbora, smijemo da kažemo, te je listina, koja je iznijela pobjedu, doista listina svih Zidova dobre volje, svih Zidova u pozitivnom znamenevanju toga imena. Cijoniste su nosioci židovske svijesti, oni su pokrenuli sve dobre i ispravne elemente i ulili u njih volju za ujedinjenjem i pobjedom. Ali oni su smatrali i smatraju, da je židovska općina ono ognjište oko koga treba da se sakupi sva dobra energija, sva ljubav k židovstvu, sav konstruktivni napor dobrih Zidova: svi, koji židovstvu imadu što da daju. Ovaku je svakome i svim onima dana mogućnost i prilika ćudoredne sarađnje za ciljeve, koji u išli čas kad su općinski nužno treba da budu opći židovski. Cijcnisti mogu da svojataju zaslugu autodiscipline u cilju okupljanja ogromne većine zagrebačkog židovstva. Pored toga cijoniste ne taje, da smatraju te će cijonistički članovi predsjedništva prije svih biti nosioci punoće židovskog osjećanja i rada u općni i pijoniri- spoznanja, da je općina tek jedna ćelija u organizmu vascijelcga židovstva. Cijoniste dakle nijesu težili za palmom »pobjede«. Ta ova je pobjeda, blagođareći probuđenom zagrebačkom židovstvu bila olaka. Pa ako ona usrećuje to je za to, jer nam je vedro u duši, što možemo da se ponosimo sa ispravnosti i muževnosti zagrebačkog židovstva. li stvari, ovo je što nas ispunja vedovoljstvom. 1 mi možemo da upišemo sebi u zaslugu, da nam je uspjelo ovako izvesti u visove jedne čiste atmosfere židovstvo, koje je još pred dva decenija mehanički, a po mentalitetu hvala Bogu minulih vremena, puštalo da ga reprezenluju oni, koji su se sami odabirali, većinom krepošću jedino svoga bogatstva. Listina svijesnih Zidova po izabranim licima doista nije neutralna. Mi nijesmo tvrdili nikada da smo neutralci, jer taj izraz smatramo nedoličnim. Mi po svemu svome naziranju ne možemo biti neutralni u pitanjima židovstva. Neutralnost znači staviti se izvan onoga, što drugoga bilo pozitivno bilo negativno zaokuplja. Nama je židovstvo tako integralni dio nas samih, te ne možemo dopustiti da idemo zajedno s onima, koji zauzimaju neutralni stav prema židovstvu. Koji to čine, oni nemaju prava da uzimaju učešća u udesu i radu židovske cjeline. Još manje dakako oni, kojima je cijeli program u židovskim pitanjima jedan .Ne«, koji se u svim varijantama opetuje. O zadacima izabranog predstojništva ovdje se, kao i u izbornom proglasu i u govorima iscrpno raspravljalo. Ne treba stoga da se govori i ovom prilikom o njima. Jedno treba da ima u vidu novo pređstojništvo; ni u njemu ne može đa bude ma u čemu kompromisa

s onima, koji svoj jedini program crpu iz negacija, koje su im bile izborni program. Jedinstven u sebi treba da bude blok većine. Ne sastoji rad, a najpaće ne sastoji procvat jednog živog organizma u prilagođivanju i sporazumjevanju, u traženju mira po svaku cijenu i sa svima i svačim. Ako oni nađu most na našu obalu, njihova je stvar. Hoće it da budu »beever Hajarden«, mi nemamo razloga da usluknemo pred sterilnom drekom ljudi, koji će na svako »da,< u židovskom? smislu viknuti svoje isprazno ne«. Treba zadržati u pameti, da ima u Zagrebu mala šaka ljudi, koji se nijesu žacali, da u izbr rnoj borbi operiraju s podlom podvalom pichidržavnosti protiv cijonista, kad su znan, da će pretežna većina zagrebačkih Zidova ići zajedno s tim cijonisfama. Ako to nije antisemitizam u najgorem, jer izdajničkom izdanju, onda ne znamo, što je antisemitizam. I nijedan antisemitizam ne može biti tako beščaslan kao ovaj. Ništa nije moglo odvratiti zagrebačke Zidove od puta, kojim se ravno i ispravno koraca. Onjušanje od ovakovc borbe mogla je samo da i kolebljive utvrdi u odluci da gla-i saju za listinu svijesnih Zidova. Još jednom kažemo: nas prije svega raduje ova manifestacija muževnosti zagrebačkoga židovstva. Ne sumnjamo, da će ova muževnost biti oličena i u predsjedništvu. Ono je primilo mandat, koji mu daje snagu da ostvari djela, što ih traži židovska muževnost i samosvijest.

Cijonistička organizacija i gospodarska obnova.

Piše

Adolf Bdhm, Beč

U oijonističkom centralnom organu »H aolam« objelodanio je A. Bdhm članak pod naslovom »Cijonistička organizacija i gospodarska obnova«, koji donašamo ovdje u izvatku. Prije svega, kaže Bdhm, cijonistička organizacija po svojoj biti i strukturi nije prikladna, da svlada ekonomske zadaće izgradnje Palestine. Pokazalo se, da pače ni parlamenti. kad su sastavljeni od političkih stranaka, ne mogu stvarno riješiti gospodarsko pitanje. Kraj teg imadu parlamenti uz bok stručna ministarstva za riješenje ovakovih pitanja. Cijonistička organizacija ne posjeduje niti stručnih ministarstava, niti mnoštvo gospodarski školovanih činovnika, postoje samo čedni počeci u Palestini, tz tog razloga i očekuju mnogi cijonisti riješenje svega ođ privatne inicijative. Ali ni privatna inicijativa nije ništa učinila. U slabosti našeg gospodarskog položaja u Palestini moramo tražiti razlog našem nepovoljnom političkom položaju. Ova jednostavna spoznaja još uvijek nije prodri-

POŠTARINA FLACSNA U OOTOVO.M

OOD. VIII

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT „._ ... .. i L

ZAGRtB. 1. februara 1924. ~ 25. ševat 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. CETVRTGOD. !5 D. POJEDINI BROJ 1.50 D,

BROJ Š