Жидов

jela. Do sada nije postajao niti s političkog stajališta kakav interes za gospodarske probleme, a kamo li sa stvarnog, dokaz tome rasprave na kongresu. Sve ovo nema da bude optužba. Cijonistička organizacija je stvorena, da propagira ideju cijonizma, da organizira jevrejstvo i da tako pokretu nacijonalne renesanse dade sredstva za ostvarenje svojih političkih ciljeva. Kod provedenja ovih zadaća stekla si je djonistička organizacija velikih zasluga. Da provede gospodarsku obnovu Palestine, djonistička organizacija nije prikladna, več poradi svoje bili i strukture. Pokazalo se, dai nacijonalna i politička demokracija nije dovoljno, a eventualno niti sposobna, da provede veliki rad ekonomske obnove. Iz ove spoznaje, nastavlja Bohm u ovom članku, ne smijemo zaključiti, da nacijonalni pokret ne treba svim svilama proširiti i produbiti, te da moramo nastojati, kako da mobilizujemo nove sile za djelo obnove ili drugim riječima, da zainteresujemo ljude, koji stoje van našeg pokreta, kako to želi Weizmann. Ne trebamo se bojati, da će stradati nacijonalna demokracija, ako to provedemo. Moramo samo računati, da to provedenje ne će uspjeti, jer od nas dolazi i jer su jevrejski kapitalisti protiv svega, što im se čini nepraktično. Zar nije smiješno predmnijevati, da će neoijonistički Jevreji, koji stoje u praktičnom životu, pokazati veće razumijevanje za naše kolonizatorne i ekonomske zadaće te nam staviti na raspolaganje potrebna sredstva od naše cijonističke »demokratije«, koja se većinom sastoji od ljudi, slobodnih zvanja. Cijonistička demokratija nema pravo, da obzirom na to, što je cijonistička organizacija zapela, Weizmannu radi njegovih nastojanja, da i necijoniste privuče u )ewish Agencv išta predbacuje. Cijonistička demokratija misli, da treba uvijek iznova apelirati na narod, kako da se cijonistički pokret proširi. To je doduše potrebno, no koje li koristi od toga za djelo obnove? Ne leži poteškoća u tome, što bi cijonistički pokret bio premalen, već što nije u stanju, da pobudi potrebito razumijevanje i volju za kolonizaciju te sposobnost za provedbu i riješenje konkretnih ekonomskih pitanja. Radi se dakle o jednoj tanke i jon a 1 n o j griješci. To je opasna činjenica, a možemo jedino pokušati, ne bi li se ta griješka ipak unutar naše organizacije dala izliječiti. Moguće bi tc uspjelo, kad bi se u vlastitim redovima u pitanjima obnove Palestine staviti na praktično stajalište. Da se osjeća potreba za ovakovom pojavom, dokazuju razni prijedlozi, što su u zadnje vrijeme učinjeni. Prije nego što ih potanje promotrimo, moramo da ispitamo, da ti ne dostaje puka reforma Jewish Agencv te Keren Hajesod-organizacije eventualno na taj način, da joj privedemo necijoniste. Tako bi stvorili neku vrst gospodarskog foruma za pitanje izgradnje. Sto se tiče Keren tiajesoda, osnivanje neutralnih odbora bezuvjetno znači napredak, već zbog toga, što će se time proširiti krug Jcvreja, koji su gospodarski interesovani na Palestini. Neutralni K. H. odbori u prvom redu služe za nabavak novčanih sredstava i agitaciju za sam K. H. Time je zadaća svih odbora fiksirana, no oni kod te svoje zadaće ne mogu biti »Gospodarskim uredom za Palestinu«. Proširenje »Jevvish Agencv« bilo bi svakako prikladnije, već zbog toga. što će se uvećati broj stručnjaka za gospodarske pro-

bleme Palestine. No kako je Jewish Agency samo vodstvo, to će ekonomska pitanja riješavati samo općenito, i poglavito s finansijalno-tehničke strane. Provedbu će i opet većim dijelom prepustiti cijonističkoj organizaciji. Iz rečenog se razabire, da je pitanje, kako da se cijonistička organizacija za djelo obnove osposobi, ostalo još neriješeno. Postoji niz mogućnosti, koje se ovdje mogu uzeti u obzir, a to su: 1. Izgradnja gospodarskog stručnog đepartmana u Palestini samoj, što uži kontakt ove institucije s diasporom. 2. školovanje vodećih ličnosti u zemaljskim organizacijama. To bi se provelo svakogodišnjim pohodom u Palestinu. Ovi bi ljudi u prvom redu došli u obzir za kongresne mandate. 3. Izbor članova u Akcijoni Odbor imao bi se odsele ravnati ne samo prema političkim sposobnostima, već i prema sposobnosti u riješavanju gospodarskih i Tinancijalnih pitanja. 4. Osnutak gospodarskih ureda u svakoj zemlji, kod kojih bi suradjivali necijonisle te stručnjaci. 5. Jače sudjelovanje palestinskh Jevreja kod zasjedanja kongresa. Plaćanje šekela ne smije da bude odlučno za broj mandata. Jasno je, da Jevrejin koji u Palestini produktivno sudjeluje kod izgradnje imade bar toliko prava, da o njoj govori, kao Jevrejin diaspore, koji plaća samo šekel. 6. Veći dio zasjedanja kongresa ima se rezervirati za rasprave, problemima obnove. O ovima se do sada u Akcijonom Odboru gotovo ništa nije raspravljalo, a na kongresu samo nekoliko sati. Palo je i mnogo daljnjih prijedloga s raznih strana, no u okviru ovog članka ne možemo o njima raspredat. U ovoj stvari trebala bi se doskora sazvati konferenca; pripravii i sazvat će je gospodarsko i finansijalno vijeće. Tendencija ovog članka ne pokriva se potpunoma s prijedlogom, što ga je stvorio kongres, da se na Pesah za Palestinu sazove »kolonizatorna konferenca«. Time bi bio učinjen prvi pokušaj, da se porazgovorimo samo o gospodarskim pitanjima. Ne smije biti, da nam kao do sada, cijeli rad apsorbiraju samo politička i organizaciona pitanja. Od ovog zasjedanja možemo očekivati, da će biti ustanovljene potrebne reforme, da će se započeti stvarnom obradbom sviju gospodarskih pitanja, i da će pokret dobiti u tom smjeru nov impulz. (Što se tiče reforme, kako je želi Bbhm, to je Egzekutiva zaključila«, da finansijalno i Gospodarsko vijeće u vezi sa zaključcima kongresa dade potrebite prijedloge).

Naše školstvo u Palestini.

SVEUČILIŠNO PITANJE.

Piše

prof. dr. Otto VVarburg.

Kako je poznato, igra sveučilišno pitanje u cijonističkom svijetu već dulje vremena izvjesnu ulogu. O tom se raspravljalo već na V. kongresu u Bazelu. no tek poslije rata položio je dr. Weizmann u junu 1918. na brdu Scopus temeljni kamen tog sveučilišta. Osnovan je po K. H. pače fond za izgradnju univerze, no taj je zbog prečih briga ostao čedan. Da se namaknu sredstva za gradnju, propagirali su E i n s t e i n (1920/21.)

i Sokolov (1923.) u Americi, no bez velikog uspjeha. Većim uspjehom okrunjen je rad liječnikog komiteja, koji je sabrao preko 100.000 dolara, te je time mikrobiološkom institutu osigurao opstanak na nekoliko godina. Dok se upotpuni medicinski fakultet svim stručnim predmetima, proći će još godine. Kad se ovi medicinski predmeti osnuju, tad će se laglje kompletirati prirodoslovni fakultet, isključiv dakako skupocjenu astronomiju i srodne predmete. Za tehničke predmete propaganda se slabo provadja i udruženje jevrejskih inženjera Amerike u financijalncm smislu nije još gotovo ništa učinilo. Nema dovoljno sredstava, ni da se obezbijedi srednja tehnička škola u Haifi. Prilike s duševnim znanostima ne stoje ni malo bolje. Jedino je osigurano odjeljenje za jevrejske znanosti, a i to će morati raditi umjesto s 12 ili 14 docenata, samo s trećinom ovih sila. Za orijentalistička ođjelenje nema još nikakovog fonda. Američki juristi stvorili su odbor, koji bi imao osigurati juridički i državopravni odio. Biblioteka je tek u zametku, nekoja odjelenja, kao judaističko, dosta su obilno zastupana. Pošto nema fonda za kupnju knjiga, upućena je biblioteka na darove i sabiranje, što u nikojem pogledu ne dostaje. Pitanje smještaje i zgrade univerze još uvijek nije riješeno. Kupnjom daljnjih parcela na vrhuncu Scopusa, osigurala je cijonistička organizacija prostor za manju univerzu. No na samom Scopusu, u koliko je naše vlasništvo, ne može se izgraditi univerza, kako si je zamišlja profesor G e d d e s, pače ni reducirani nacrt ing. Kornberga. Potrebno je stoga, da kupimo što veće komplekse na Scopusu, da sve znanstvene institute, djačke domove te športske i sanitarne uredbe ondje smjestimo. Možemo se nadati, da će se prvi institut otvoriti još ove godine. Laboratorij za kemiju i mikrobiologiju već ja sagradjen. Institut za jevrejske znanosti još nema zgrade. Pošto će ispočetka predavati malo docenata, to će se potrebite prostorije iznajmiti. Za biblioteku najprikladnije je mjesto na podnožju brda Scopus, jer je bliže gradu. Sredstva za gradnju, osim Wolfsohnove zaklade u visini od 15.000 funti, nema još nikakovih. Nadajmo se, da će prof. Loevve, koji momentano boravi u Americi, ondje namaknuti potrebita sredstva. Knjige biblioteke strpane su u BetNelmanovoj biblioteci u Jerusolimu, gdje nema dovoljno mjesta, tako da se pošiljke knjiga ne mogu ni otvoriti. Ove skandalozne prilike moraju što prije prestati. Kako vidimo, postoje samo zameci jedne univerze. Treba stoga početi sistematskom propagandom, da se potrebna sredstva što prije namaknu. Potrebno je. da se osnuje centrale, koje će novce primati, a ne da se sabrani novac, kako se to u Einsteinovom slučaju dogodilo, ne može nikome predati, jer nitko nije ovlašten, da ga primi. Sve to imalo bi se promijeniti, jer je prošli kongres zaključio, da osnuje opći jevrejski sveučilišni savez, kojemu će biti zadaća, da namakne sredstva za univer-

»ŽIDOV«

BROJ 5.