Жидов

zu. Nadajmo se, da ovaj zaključak ne ostane samo na papini kao mnogi drugi. Nažalost vlada ikod mnogih cijonista rekbi pesimizam, o načinu, kako da se namakne novac, a neki cijonisti smatraju osnutak univerze što više luksusom. Oba shvaćanja iz temelja su kriva. Kad bi univerzu sagradili prema primjeru velikih američkih univerza, troškovi bi bili kolosalni, ako uzmemo u obizr, da n. pr. univerza u Chicagu godišnje izdaje oko L 240.000. Nama je dovoljna univerza u stilu ziirichške, koja godišnje potrcbujc kod 1400 studenata samo L 40.000. Weizmann je procijenio etat medicinskog fakulteta u Jerusolimu s L 10.000, a judaističko-juridičkog samo s L 3000, što se podudara s mojim proračunom. Ako troškove gradnje procijenimo s L 100.000, dobili bi uz godiš, etat od L 50.000 priličnu univerzu srednjeg stila. Veliki dio etata snosili bi i sami studenti, kojih bi broj brzo dosegao 1000. Kad će univerza jednoć postojati, uvjeren sam, da će sa sviju strana biti obdarena zakladama, bilo za gradnju i osnutak daljnjih instituta, bilo za proširenje postojećih, a bit će i dovoljno stipendija za studente i profesore. Radi se samo o tome, da se već jednoć započne. Tko proriče važnost univerze po suvislost jevrejskog naroda i po izgradnju zemlje same, taj ne poznaje povjest našeg naroda, a niti prilike u zemlji. Svaka državica, koja je ratom stekla samostalnost, prije svega započela je osnutkom univerze. I Palestina je potrebuje, ne želimo li, da za nju izgubimo najinteligentniji dio naše omladine. Prednost univerze u Jerusolimu ne može se procijeniti. I u Evropi je univerza za manji grad životno pitanje; ona je direktno i indirektno važno vrelo dohodaka. U vezi s univerzom, osnivaju se razna poduzeća, koja često dolaze do svjetskog glasa kao Zeissove optičke radionice u Jeni. U Jerusolimu pridolazi još k tome, da će se radi univerze mnogi duševno orijentovani Jevreji ondje nastaniti. Po mom uvjerenju jedino je osnutkom univerze moguće, da iz Jerusolirna i duševno stvorimo jevrejski grad, jer ćemo u religioznom smjeru već iz brojčanih razloga spram drugih narodnosti zaostajati. I naš moralni utjecaj znatno bi porasao, ne samo u Orijentu, već i u cijelom svijetu, jer će se za publikaciju jerusolimske univerze svagdje znati. Što da se čini, da đodjemo do univerze? Po mom mnijenju dovoljno je, ako principijelno provedemo zaključke prošlog kongresa i zaključke K. 11. od g. 1920. U praksi je potrebno, da Keren Hajesod, ili koja druga institucija, dade novce potrebne za početak propagande, jer je općeno poznato, da svaki propagandni rad bez zvaničnih sekretara brzo obamre. Osobito se to tiče Amerike, koja je zasada naše glavno vrelo dohodaka. Dvokratnim boravkom u Americi stekao sam iskustvo, da se u Americi s uspjehom može raditi samo na način, kako to radi Keren Hajesod. Sam liječnički odbor nabavio si je sredstva za prvu propagandu darovima svojih bogatih članova. Ostali su odbori brzo prestali djelovati, jer nisu imali sredstava za početak propagande, a interes još nije bio u tolikoj mjeri probudjen, a da

bi se našli ljudi, koji bi bili voljni doprinijeti kakvu žrtvu. Na moj prijedlog zatražila je sveučilišna komisija na kongresu, da se unese 3000 L u budget sa svrhom, da se osnuje sveučilišni savez sa centralom u Jerusolim, a podcentralom u Americi.Budžetna komisija odbila je nažalost ovaj zahtjev, a kraj raspoloženja u plenumu, nije bilo izgleda, da bi prijedlog mogao prodrijeti. Ovaj čin bio je vrlo kratkovidan, pa mislim da je njega radi osnutak univerze na godine odgođjen. Opetovalo se ovdje ono, što nam je već često naškodilo; nakon velikih i lijepih riječi zatajimo, kadgod se radi o tome, da doprinesemo žrtve. Vidjelo se to i kod banke, kod narodnog fonda, narodne biblioteke, Nordauovog instituta, a u izvjesnom smislu i kod Herzlove šume. No kako smo kod svih ovih preduzeća ustrajnošću ipak došli do vidljivih rezultata, tako će to biti i u stvari univerze. Ona dva, tri prirodoznanstvcna instituta te odjeljenje za jevrejske znanosti, što će se doskora otvoriti, predstraže su. Nadamo se, da će se svake godine osnovat novi instituti i otvara! daljnja odjelenja, dok sve toliko ne dozrije, da ćemo s otvorenjem potpune »universitas literarurm moći stupiti pred javnost. Koliko je pokazao prošli kongres, interes za univerzu još je uvijek tako velik kao na pretprošlom bečkom kongresu god. 1913. Mogli bi predobiti brojne krugove, koji inače za naš rad ne mare. Numerus clausus u Poljskoj, Ugarskoj, Austriji, Rumunjskoj te poteškoće, što se jevr. studentima iz Istočne Evrope svagdje prave, traže i sile nas, da stvorimo nadomjestaik u Palestini. Abiturijenti mnogobrojnih jevrejskih gimnazija dat će ponajbolji djački materijal. Prilika je dakle povoljna, ne učini li se uza sve to ništa, krivi smo mi sami. Cijonistička organizacija kraj tolikih svojih briga ne može da si natovari još jednu sabirnu akciju. Ona stoga propušta, da daje parolu za takovu akciju i da unutar Keren Hajesoda osnuje odjelenje za gradnju sveučilišta. Sve to ne će zapriječiti razvitak univerze, jedino se može odgoditi na neko vrijeme. L’ Universite est en marche!

Keren Hajesod.

IZVJEŠTAJ PALESTINSKE CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE O UPORABI KEREN HAJESOD NOVCA U MJESECU NOVEMBRU GODINE 1923. Glavni biro K. H. u Londonu olposlao je svim K. H. odborima pojedinih zemalja izvještaj u upotrebi K. H. novca u novembru g. <1923. Medju inim kaže se u izvještaju. >Ne bijaše n a žalost moguće, da se mjesečni budget pokrije u visini, kako ga je uslanovio kongres u Kar'uvim Varima t. j. 32.000 funti mjesečno. U oktobru, novembru, decembru stajalo je samo 26.000 funti na raspolaganju, no izgledalo je, da će se u januaru zaostaci moći pokriti. U novembru predao je londonski biro samo 20.492 funte, u koju svotu je übrojen i prinos Hadase iz Amerike u visini od 2500 funti. Donašamo kratak pregled o učinjenom radu; Školstvo. Ovdje je položaj u toliko oteščan, što se krnja mora plaćati početkom godine. Na račun onih 10.000 L, što su nastavnom departmanu kreditov,ane, ispla-

ćeno je u zbilji samo L 7.860. Pošio 50 po sto ove svote otpada na plaćanje stanarine, ne će se učiteljima moći isplatiti plaća za dva mjeseca, koja im se još duguje. Gospodarstvo. Za gospodarske svrhe izdano je u novembru LE 15.866, a zajedno s oktobrom i novembrom LE 46.490, dakle 40 po sto cjelokupnog budžeta. Od 80 obitelji, koje trebaju da se nasele u Tel Adasu, nastanilo se u novembru već 48. U mizrahislickoi koloni). Hitni 18 obitelji započelo je već radom, 20 novih kolonista nastanilo se “ ami ’ a 25 nov ' ih obitelji u Merhaviji U Rub-el-Nasru prispjelo je 30 novih kolonista. Gospodarski deportiran omogućio je osnutak raznih gospodarskih hauc-grupa te se pobrinuo 2a kupnju radne stoke i gospodarskog orudia. U starim i u novim kolonijama gospodarski rad povoljno napreduje. Imigracija. Najvažniji dogadjaj u novembru bio je osnutak useljeničkog doma u Haiti. Troškovi će iznašati oko LE 2200, od tog daje Keren Hageula oko LE 800 a K. H. oko LE 1500. Broj novih useljenika iznaša 561. od tog 217 muškaraca, 185 žena i 159 djece Od ovih useljenika 62 ih boravi u useljeničkim logorima, dok se ostali mogu sami uzdržavati. Izdaci useljeničkog deparhnana nisu dosegli iznos predvidjen u budgetu Mjesto predvidjenih LE 2500 utrošeno je samo LE 2324, a od toga je LE 638 podijeljeno u obliku malih zajmova novim useljenicima. Pobijanje nezaposlenosti. Položaj s e u novembru nije poboljšao. U Jati bilo je 1030 nezaposlenih, u Jerusolimu 312, u Haiti 33, ukupno dakle 1375 nezaposlenih. Jedan dio nezaposlenih našao je zar, a de kod radova ih daje deparhnan za javne radnje, no pošto su se neki drugi radovi u novembru dovršili, to se broj nezaposlenih nije promijenio. Toga radi podjeljivale su se i nadalje malene subvencije nezaposlenim u ukupnoj visini od LE 650. Potpomognuto je time 400 radnika. 200 radnika našlo j e u Petah Tikvi uposlenja kod farmera. Da si ovi nadnici mogu pribaviti potrebito oružje, dan im je zajam u visini od LE 1400, koji moraju povratiti u 3 mjeseca. Za jedan dio ove svote iznajmljeno je jedno zemljište u Petah Tikvi, gdje će iedr>a grupa radnika saditi duhan. Gradskoj upravi Tel Aviva pozajmljeno je LE 1500 za cestogradnje, LE 2500 primio je Tel Aviv s druge strane, tako da ukupno LE 4000 stoji na raspolaganju za radove, kod kojih će oko 200 osoba naći uposlenja Daljnji zajam za gradnju ceste dobio je vrtni grad Ramat Gan. Nakon dovršenja ovih radova započet će oMa kolonija gradnjom kuća, za što već imade dovoljno sredstava. Departman za trgovinu i industriju. Ovaj deparhnan podijelio je LE 518 raznim tvornicama u obliku malenih zajmova. Zajmovi osigurani su bilo hipotekama, bilo privatnim 'garancijama. Zaključeno je, da se Gdud Havođa (radničkoj legiji) podijeli zajam u visini ođ LE 200, prvi obrok od LE 65 već je isplaćen. Novac služi za proizvodnju kamena kamenih stupova i ornamenata, što je sve ođredjeno za ovogodišnju britsku državnu izložbu. Osim toga doznačen je hipotekarnoj banci direktno iznos ođ LE 3000 z a podijeljivanje zajmova na gradnju kuća, da se tako üblaži nezaposlenost. Uporaba Keren Hajesod novca od aprila do septembr a 1923. Kako američki K. H. javlja sabrano je u Americi u polugodištu 1. IV. 23. do 30. IX. 23. 65 po sto od Doli. 1,150.000,

BROJ 5.

>2 I D O V«

3