Жидов
šfo su u tom polugodištu unišli kod londonskog glavnog biroa. Od tog iznosa utrošeno je Doli. 930.000 za raizna područja rada K. li. u Palestini, kao imigracija, kolonizacija, sanitamosi. školstvo itd. Ruthenbergovom poduzeću dano je Doli. 165.000 a narodnom fondu Doli. 75.000. Općoj Hipotekamoj banci podijeljeno je Doli. 25.000. Keren Hnjesod u Argentini. Na sjednici Councila Cionističke organizacije Argentine izvjesio je dr. S\verdlick o radu K. H. odbora. Prikazao je program za rad i propagandu u godini 1924. Zaključeno je, da se ovaj program provede i da se obrati na glavni odbor u Londonu glede direktne pripomoći kod rada.
Iz židovskog svijeta.
Nova radnička vlada u Engleskoj. Nakon šio je oborena vlada Badwina, povjeren je osnutak nove vlade vodji Labour Party Ramsoy Macdonald u. Macdonaldov kabinet broji mnogo članova, koji su izrazili svoje simpatije za cijonizam i National Home u Palestini. Kraj samoga Macdonalda, koji je nakon svog pohoda u Palestinu bio oduševljen o cijonist. radu, napominjemo ministra unutarnjih djela Hend e r s o n, ministra finansija S n o w d e na, predsjednika tajnog vijeća lorda Palmoor a. ministra za ratarstvo B u x t o na, ministra za trgovinu S i d n e y W e b b a, ministra prosvjete Trevelyanai last not least kanrelara kneževine Lancaster Josiasa Wegw o o d a, starog prijatelja i zagovornika Keren Hajesoda. t Jedan jevrejin član je vlade i to ministar za rudarstvo poznati poslanik S h i n w e 11. Sef Collonial Officea je Thomas, koji doduše nije u tolikoj mjeri upućen u cijonistički rad kao napomenuti članovi kabineta, no bez sumnje je, da će i on zadržati oficijelni smjer ustaljen. Potsječamo samo na službeni dopis, što ga je Labour Party prije izbora uputila jevrejskoj štampi Engleske. U njem se kaže: »Labour Parly jedina je politička stranka, koja u svojoj internacijonalnoj politici traži ostvarenje jevrejske narodne domaje. Ovu ideju proklamovala je pače prije Balfourove deklaracije. O tom svom držanju opetovano je dala dokaza rezolucijama na svojim zemaljskim konferencijama, izjavama svojih vodja i svojim utjecajem na samu vladu«. Radnička se partija označuje kao »jedini pouzdani prijatelj proganjanih Jevreja Istočne i centralne Evrope u Englekoj«. Od nove engleske vlade možemo očekivati, da će našu pravednu stvar potpomoći. Tom prilikom ne smijemo da zaboravimo, da ostvarenje naših ideala ne ovisi samo o simpatijama vlade, već o onim realnim vrednotama, što mi, i samo mi, moramo stvorili. Možemo računati, da će nova vlada pokazati potpuno razumijevanje za naše pravedne želje. Predsjednik austrijske republike Hainisch o antisemitskom huškanju. Donašamo interesantni stavak iz interviewa, što ga je predsjednik Hainisch dao dopisniku »Pester Lloyda«. »O kakovoj animoznosti vodećih političkih krugova Beča spram Ugarske ne može da bude govora. Ako dolazi do nesporazumaka, to ih moramo svesti na pojave u ugarskom javnom životu, koje osuđuje koli
ugarska javnosl, vlada sama, a i većina pučansiva, loli i inozemstvo. Tako zvana »teorija o zaštiti rase« znanstveno je neosnovana, a u praktičnom životu besmislena. Apsolutno rasna čistoća nikada se ne može potpuno ustanoviti. A kakove li koristi od toga društva u državi? U cijelom ovom pokrelu vidim samo antisemitsku hajku, a kao takovu smatram je u kulturnoj državi apsurdnom i opasnom. Da se Jevreje, koji zdušno rade, koji svoju zadaću u gospodarskom i duševnom životu dolično izvršuju, silom potisnu u pozadinu, da im se otmu prava i da ih se učini građanima drugog reda, čin je nedostojan moderne države, u kojoj svi građani imađu iste dužnosti a i ista pravo. U Austriji bilo je, a i imade još antisemita, no ovi nisu tako glupi, a da ne bi spoznali jevrejsku nadarenost te priječili sudjelovanje Jevreja u političkom i ekonomskom životu«. Sefardska pomen-sinagoga u Parizu. U pomen sefardskih Jevreja, koji su pali u ratu, sagradit će se u Parizu velika sinagoga. Patronat nad gradnjom preuzeli su predsjednik republike Millerand, ministar predsjednik Poincare, maršal f'och i veliki rabin Francuske i Pariza. Antisemitski ekscesi u rumunjskim selima. Prošlih dana zbili su se u okolici Cluja antisemitski nemiri. Seosko pučanstvo nahuckano je po studentima na seoske Jevreje. Krivci nisu stavljeni pod vojni sud, kako to iznimne mjere za ovakovc prekršaje propisuju, već pred civilni sud, koji ih je pustio na slobodu. K progonima u Ukrajini. Mnoge novine, lako i berlinski »Vonvarts« donijeli su vijesti o velikim progonima Jevreja u Ukrajini. Lavovska »Gazela Lvovvska« primila je iz Harkova slijedeće potankosti o progonima>:. Strahoviti pogromski val zahvatio je mnog a mjesta Sovjetske Ukrajine. Prvi veći pogrom zbio se u Colti (u istom mjestu i pred pet godina. Ured.) Gomila seljaka i radnika napala je jevrejsku četvrt, demolirala je 18 trgovina, übila 3 Jevreja a 18 ih teško izronila. Vijest o ovom pogromu brzo je došla u okolišna mjesta, te je prouzročila mnoštvo velikih pogroma. Osobito je strašan bio pogrom u Pierwomeisku, gdje su se zbog sajma sabrali mnogi seljaci. Gotovo svi jevrejski stanovi i trgovine uništeni su. Mrtvih imade 8, a teško ozlijedjenih 118. Sovjetska milica i vojska držali su se pasivno. Pogrom nosio je sva obilježja organizovane akcije«. List pripominje još k tome: »Vijesti o pogromima u Ukrajini očito su pretjerane. Svaki pokušaj smjesta je ugušila crvena armija. Ispadi bili su antiboljševičkog, a ne antijevrejskog značaja. Autentične vijesti o žrtvama još ne predleže«.
Iz cijonističkog svijeta.
Jacobus H. Kann nizozemski konzul u Jerusolimu. Poznali cijonistički vođa J. H. Kann, prije bankar u Haagu, nastanio se irajno u Jerusolimu. Holandeska vlada imenovala ga je svojim konzulom za Palestinu sa sijelom u Jerusolimu. Politika Laboura i cijonizam. Konferenca Universitv Labour Federacije. Na godišnjoj konferenciji U. L. F. Velike Britanije izvjestio je bivši Chairman federacije H. L. Perlzweig o kolonijalnoj politici. Izjavio je, da je uvjeren, da će vlada Laboura provesti palestinski
mandal prema slovu i duhu njegovom. Misli, da se vlada ne će dati uplivisati od efendija, koji se boje prisustva dobro organizovanih jevrejskih radnika, misleći, da bi oni mogli uzbuniti felahe. Radnički pokret ne može da bude ravnodušan, spram ideala jevrejske Palestine, jer, kako je izjavio radnički vodja Ramsey Macdonald, ova bi Palestina svijetu služila kao sjajni primjer socijalne pravde. Colonel Wegwood, koji je otvorio diskusiju o ovom izvještaju, zagovarao je evakuaciju Egipta i osiguranje Sueškog kanala s istočne strane. Pače i sama »Morhing Post« morat će uvidjeti važnost novog reda u Palestini zabritsko carstvo samo, kao i za Jevreje, rekao je Wegwood. Plan rada propagandnog odjetenja židovskog Narodnog Fonda. Glavni biro K. K. L. javlja, da je pristupom gosp. Julija Bergera u propagandni departman personalna izgradnja K. K. L. biroa u Jerusotimu dovršena. Da se omogući saradnja glavnog biroa s ostalim suradnicima, izdavat će se glasnik, ■koji će sadržavati sve prijedloge, obavijesti, izvještaje i statističke podatke potrebne za rad. Pojedini saradnioi iznašat će ovdje svoja iskustva. Glasnik izlazit će na 5 jezika, jevrejski, jidiš, francuski, engleski i njemački. Da se osvježi kontakt K. K. L. sa njegovim saradnicima, slat će K. K. L. emisionare u pojedine zemlje. Za sada još manjka na prikladnim osobama. Napose će se ovi emisari pripravljati u Palestini. U toj stvari dovršavaju se potonji prijedlozi. Organizacijom aparat upotpunit će se mjerama propagandističke naravi. Sama je propaganda isključivo pitanje dobre organizacije. Ideja K. K. L, kao fonda za kupovanje zemljišta izvrsno je propagandističke sredstvo. Da K. K. L. akcija u prošlo) godini nije potpuno uspjela, pripisujemo nedovoljnom iskoriščivanju propagandnih sredstava. Izdat će se djelo, koje će se specijalno pozabaviti produbljenjem i organizacijom prigodnih sabiranja za K. K. L. Narodni fond je ona oijonistička akcija financijalne naravi, koja dobro organizovana ponajviše prija omladini. 1 u tom smjeru učinit će se potrebite mjere. Glavna pažnja ne će se posvetiti samo prigodnom sabiranju. Nastojat ćemo da i pojedine osobe daruju veće iznose, kao i kod Keren Hajesoda. Ovakve darove propagirat ćemo obzirom na svrhu K. K. L, kupnja zemlje, ameloracija, pošumljivanje i t. d Ovu će akciju provađati glavni biro osobitom pomnjom pod imenom dunam-darova. Poradil ćemo i na proširenju naših propagandnih sredstava. U punoj mjeri iskorišćivat ćemo film. £irit ćemo dobre propagandne slike o našem radu u Palestini, tskušat ćemo i plastičnu reprodukciju ovog rada. Da Jevreje van Palestine upoznamo s našim radom, slat ćemo interesentima produkte K. K. L. farma. Sve je to približni okvir našeg rada. Danas nam je svima jasno, da budućnost našeg rađa u Palestini ovisi u prvom redu o veličini zemlje, što je posjedujemo. Svi dolazimo do zaključka, da je parola K. K. L. rada: potrebna nam je zemlja, da na njoj izgradimo našu narodnu domaju. IX. zemaljska konferencija cijonističke organizacije Bukovine. 5. i 6. januara održana je u Cemovicama IX. zemaljska konferencija Bukovine. Prisustvovalo je 116 delegata. Konferenciju je otvorio predsjednik dr. Mayor
4
.2 1 D (3 V«
BROJ 5.