Жидов

uščuvanu ovu tradiciju, da se o tome uvjerimo. Stara njegova majka i sestre ostaviše Beograd i preselile su se u Zagreb, samo da budu vazda uza nj, a njegova majka ne može dosta da priča o svome jedincu Josefu. Papić se uvijek rado odazivao svim pozivima sa židovske strane te je vazda najpripravnije sudjelovao u svim židovskim priredbama. Tako je godine 1909. sudjelovao u matineji uz Morrisa Rosenfelda u Osijeku, nebrojeno puta u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu i svagdje, kamogod ga se zvalo. Zadatak ovih redaka nije da naniza sve role, koje je kreirao naš Papić. Dubokom intuicijom on je svakoj svojoj roli dao život i stvarao, po našemu sudu, u gledaoca punu iluziju onoga, koga je htio da prikaže. Ako je na njemu što skrivljeno, onda jest u prvome redu to, da ga se zatrpalo ulogama i da mu se nije dalo prilike da u dodiru s umjetničkim životom u umjetničkim centrima još jače iskoči kao prvak dramskih umjetnika, koji on ne-

sumnjivo jest na zagrebačkoj pozornici. Velik umjetnik, koji on jest, postao je to po sopstvenoj genijalnosti i sopstvenim vaspitanjem. Stvarao je iz dubokog fonda svoje umjetničke duše. Gledamo ga uvijek nasmješljivog, dobrog čovjeka, koji nam je i lično toliko omilio. Dobroćudna ironička crta titra mu cko usana. Prikazivao je najvećma pakosna intriganska i cinička lica s uvjerljivom vjernosti, on, dobar i iskren čovjek, prirodna, oličena kulturnost sina staroga naroda, kome je na čast i diku. O njegovim kreacijama mi nijesmo izvješćivali, smatrali smo i smatramo, da sa pozornice pripada svima, a ne tek nama. I nama je milo, što je naš Josip Papič doista osvojio i kritični sud i toplotu simpatija sve publike. Tek danas na 25-godišnjici njegova umjetničkoga rada, neka nam je dozvoljeno, da mu savijemo svoj vijenac slave kao lijepome 1 dobrome izdanku našega naroda. Šehehejanu...

Ostavština jednog Jevreja za Narodni Fond. Kako palestinske novine javljaju, poklonio je Jevrejin, koji potječe iz Sibirije, a obitava u Šanghaju po imenu Hajlm Ziminermann, KKL 20.000 zlatnih rubalja i množinu dragulja u istoj vrijednosti. Ostavština namijenjena je kupnji zemljišta i osnutku (kolonije sibirskih Jevreja. Nakon što su vlasti u Šanghaju dulje vremena pravili poteškoća kod provedenja oporuke, došlo je konačno do sudbenoga naloga, da se dragulji prodaju, a ukupna svota da se preda I. T. C. u Londonu. Preostalih 20.000 rubalja još je uvijek u rukama izvršitelja oporuke koji se krate, da ih namijene svojoj svrsi. S tog razloga pošao je dr. Kaufmann, redaktor »Sibir Palestinca« u Šanghaj, da ondje provede akciju za KH i KKL te da tom prilikom i uredi pitanje ove oporuke. Nathan Strauss o Palestini. Poznati filantrop Nathan Strauss, koji momentano u Palestini boravi, rekao je o svojim dojmovima: »Nakon što sam vlastitim očima vidio ono što se u prošlim godinama uradilo, moram da kažem, da me je napredak u Palestini upravo iznenadio. Keren Hajesod donio je u pogledu useljivanja, gospodarske kolonizacije i jevrejskog školstva obilne plodove. Ne mogu da nasmognem dovoljno hvale za djelo Hadase. Duboko sam uvjeren, da će kraj daljnje saradnje Jevreja cijelog svijeta budućnost jevrejske narodne domaje biti obezbijedjena.« Američka konferencija. Na osnovu pregovora cijonističke organizacije, a napose onih dra. Weizmanna, upravio je Louis Mar sh a 11, predsjednik American Jewish Comittea, prominentnim jevr. ličnostima Amerike poziv, da sudjeluju kod konferencije, koja će se obdržavati 26. februara u Newyorku. Najvažnija pitanja, o kojima će se na konferenciji raspravljati, osnutak je palestinske Investiment Company i saradnja američkih Jevreja u Jewish Agency. Naidič i Nassatissin pohodit će doskora Palestinu. Kako »Morning Journal« javlja, poći će g. Naidič s poznatim ruskim milijunarom Nassatissinom u mjesecu martu u Palestinu.

Američki turisti za Palestinu. Kako »Doar Majom« javlja, organizuje njujorški »Jevvish Tribune« turističko putovanje za Palestinu. Anglo Jewish Association za tehniku u Hajfi. Dne 27. januara održao je Anglo Je\vish Association svoje zasjedanje u Londonu. Tom prilikom zaključeno je, da se i tehniku u Hajfi obdari iznosom od 100 funti. Kampanja za koloniju Herzlia u Americi. U cijeloj zemlji rad za koloniju i vrtni grad Herzlia u punom je toku. Težište rada leži u New-Yorku, no i iz Južnih država i Middle Westa javljaju povoljne rezultate. Kanadski cijoulsti za jerusolimsku mriverzu. Cijonistička konvencija održana u Torontu zaključila je, da se jerusolimska univerza dariva s 12.000 dolara i da se rad za cijonističke fondove intenzivira. Novi eijonistički Labour Soeiety. Nedavno je u Londonu društvo Haavoda, koje se sastoji od Palestinaca i londončana, a svrha mu je, da u finansijalnorn i svakom drugom pogledu podupire kulturne institucije u Palestini. Društvo će ujedno nastojati, da englesku javnost upozna s idealima jevrejskog radničkog pokreta.'

Iz Palestine.

Kralj Husein protiv ekstremnih zahtjeva palestinskih arapa. Dok mnogi izvještaji iz Amana kažu, da i kralj Husein zahtijeva palestinsku nezavisnost i odbija Balfourovu deklaraciju, javlja dopisnik »Doar Hajoma« dne 21. siječnja na večer iz Kaira slijedeće; Kairske novine javljaju iz Amana, da je ondje u čast »kralja Husseina u subotu prije podne pred vladinom palačom priredjena velika demonstracija. O podne priredjcn je za sve članove delegacije banket. U nedjelju primio je kralj Husein u posebnoj audijenciji nekoliko žurnalista. Izjavio je kategorički, da mu je jedini cilj, da Arapima pribavi potpunu slobodu, te toga radi zahtijeva od vlada, da ispune obećanja, što su ih arapskom narodu dale. 0 podne primio je delegacije raznih palestinskih arapskih stranaka, a medju njima 1 novoosnovanu stranku felaha. Popodne

održano je kod kralja Huseina važno političko vijeće, kod kojeg su učestvovale palestinske i sirske delegacije. Kralj Husein dao je tom prilikom tačan izvještaj o svom radu unutar zadnjih dviju godina, govorio je o pitanjima, koja su u vezi s ugovorom o panarapskoj konfederaciji, koji bi se imao sklopiti s Engleskom. Izjavio je jasno, da u političkim osnovama, na kojima bazira renesansa arapskog naroda, nije došlo do nikakovih promjena. Dalje se kralj Husein izjavio protiv pretjeranih zahtjeva palestinskih arapskih vodja, koji se kraj sadanjih prilika na nikoji način ne mogu ispuniti. On će voditi računa o mnijenju arapskih vodja, no samo pod uvjetom, da im zahtjevi budu logični i odgovaraju mogućnostima provedbe. Zahtjevi ne smiju da izviru iz pretjeranih nacijonalnih osjećaja. Ovog časa mora se svako pitanje promatrati sa stanovišta zdravog razuma i kaniti se svih osjećajnih uzbuna. Fond za konstruktivne radove u svrhu umanjenja nezaposlenosti u Palestini. Vaad Leurni izdao je na Jevreje Palestine apel, u kojem podsjeća na nezaposlenost, koja u zemlji vlada. Cijonistička organizacija učinila je sve, što joj je bilo moguće da nezaposlenost üblaži ida stvori dovoljno radnih prilika. Isto činio je i Vaad Leumi i mnoge druge organizacije u zemlji. Kolonisti su zaključili da kod žetve duhana uposle jevrejske radnike. Za vrijeme zime naći će stotine jevrejskih radnika kod poljskih radova uposlenja. No sve to ne dostaje. Proglas ističe, da samo po sebi ne fali na radnim prilikama, te treba samo razmjerno malih sredstava, da se tom zlu doskoči. Upravlja stoga na palestinski jišuv poziv, da svatko bez obzira na imućtvene prilike svoje dohotke od tri dana daruje stalnom fondu za konstruktivne radove. Uz pomoć ovog fonda imali bi se započeti radovi u gradovima i kolonijama u vrijednosti od barem 30.000 funti. Fond bi poslužio, da se dade zajmove onima, koji ne mogu da nadju zarade. Vaad Leumi je uvjeren, da jišuv ne će zaboraviti svoju dužnost. Jevrejska opera u Palestini. Jevrejska opera u Palestini pokazuje daljnje velike uspjehe. Ne samo Jevreji, već i ostali slojevi pučanstva u velike se za ovu operu interesiraju. Sve predstave u Jerusolimu, Jafi, Haifi usprkos čestih repriza uvijek su bile rasprodane. O izvedbi komada izrazio se High Comissioner vrlo povoljno te je pripisao ovom djelu veliku kulturnu važnost. Nakon izvedbe Traviate i Rigoletta vrlo se uspješno izvela i opera Paglazzi. Razvoj trgovine narandža u Jafi. Trgovina narandža u Jafi pokazuje u zadnjim godinama veliki napredak, nakon što je upakovanje usavršeno i stare veze sa Evropom obnovljene. Pred rat narasla je proizvodnja od 30.000 sanduka u godini 1898. na 1,600.000 sanduka u vrijednosti od LE 298.000 u god. 1915. Za rata su nasade narandža zbog slabe povodnje, nedostatnog nadzora te direktnih šteta rata vrlo štetovale. U sezoni 1921./22. otposlano je 647.000 sanduka u vrijednosti od LE 162.500. Qod. 1922./23. možemo zabilježiti znatan porast. Otposlano je 1,464.588 sanduka, te je time premašena predratna količina za 25%.

4

»ŽIDOV«

BROJ 6.