Жидов

Keren Hajesod.

Weizmann u Americi. Nakon svojih pregovora u Cincinnatiu povratio se dr. Westu. Ovaj kratki boravak u Newyorku da nastavi i dovrši svoj put po Middle Westu. Ovaj kratk iboravak u Newyorku namijenjen je glavnoj svrsi njegovog putovanja u Ameriku, a to je osnutak američkog odjeljenja Jewish Agency. Konvenvencije u Chicagu i Torontu Weizmannovom su prisutnosti dignute nad uobičajeni nivo ovakovih konvencija Njegovi govori duboko su djelovali na sve krugove. Jevreja. Prikazao je sadanje stanje u cijonizmu, te je naglasio potrebu, da svi američki Jevreji suradjuju kod Jevvish Agency. Na obim konvencijama izraženo je vodstvu dra. Weizmanna povjerenje i preuzela se obveza, da se rad oko pokreta a napose za Keren Hajesod intenzivira. Keren Hajesod u Skandinaviji. Na nalog londonskog K. ii. direktorija pošla su gg. dr. Apfel i dr. Helfmann u skandinavske zemlje i to u Dansku, Švedsku, Norvešku i Finsku, da ondje intenziviraju rad oko Keren Majesoda. Izvještaji, što do sada predleže obećaju povoljne rezultate. Pri koncu rada u Kopenhagenu priredili su ondašuji cijonisti u čast dra. Apfela i Helfmanna banket. Tom prilikom zaključeno je, da svaki cijonista 10 °fc svojih dnevnih osobnih izdataka žrtvuje za Keren Hajesod. Svi prisutni zavjerili su se, da će ovaj zaključak provesti. Danski cijonisti pozivlju cijoniste cijelog svijeta, da slijede ovaj primjer. U pozivu ističe se, da Danska država na ovaj način kraj 3,000.000 stanovnika u humane svrhe sabire preko milijun funti godišnje. Keren Hajesod u Poljskoj. Kako poljski K. H. biro javlja, povoljno napreduje K. H. rad u Lodzu. Za skupštinu, koja se održala 27. januara i na kojoj su govorili dr. Reich i dr. Oottlieb, vladao je veliki interes. U Čenstohovi napredovao je rad u prošlim tjednima. Aktivno suradjuju osim cijonista i hitahduta još i vanstranačko udruženje trgovaca i malotrgovaca. Rabin Wioczavek došao je u svrhu intenziviranja rada u Censtohovu. Osim javnih predavanja sudjelovati će i kod rada sa-

mog. U Sieradzu započeo je rad uz sudjelovanje gg. Kota i Apela. 26. siječnja održan je niz skupština, na kojima se raspravljalo o sadanjem stanju u Palestini. Da se unapredi akcija u Siedizu boravio je ondje zastupnik Oriinbaum. Održana je velika skupština i čajanka, kojoj su prisustvovale ličnosti grada. Zastupnik Oriinbaum prisutvovao je i sjednici trgovačkog društva, veliki dio prisutnih subskribirao je na licu mjesta znatne svote za K. H.

Josip Papić.

K 25-godišnjem jubileju. Odlični član zagrebačkog kazališta g. Josip Pa p i ć slavi u subotu, dne 9. o. mj. 25-godišnji jubilej svoga umjetničkoga rada. Koristimo, se ovom prilikom, da pred židovsku javnost iznesemo, ma i u kratkim crtama, život i rad toga našega umjetnika, s kojim se i mi Židovi imademo pravo da dičimo. Josip Papić rodio se u Beogradu na »Zereku«. Odgojen je u tradiciji sefardskih Zidtova, gdje nije bilo i moglo biti razumijevanja za umjetničko djelovanje glumca. Papić imao je da se bori protiv konzervativnog shvatanja porodice, naročito svoga oca, kad je, već zarana, izrazio želju da postane glumcem. Ko je vidio filmski komad »Stari Zavjet«, moći će da dobije predodžbu o tome, kolika je bila patnja mladoga Papića, kad ga je neodoljivo gonilo k oličenju njegova unutrašnjega poziva. Pobjegao je nekoliko puta od kuće, ali su ga vazda povratili i nastojali da ga

odvrate ođ njegove namisli. Njegova čežnja za kazalištem bila je tako jatka, da je napustio očinsku kuću, jer se otac nikako nije htio sprijateljiti s mišlju, da mu sin bude glumac. Kolika je ta oporba bila vidi se i odatle, što bi stari Papić na pitanje, gdje mu je sin, odgovorio: »odmetnuo se u hajduke«. Pa čak i onda, kad je Papić bio angažovan u beogradskom pozorištu, nikad nije otac išao da vidi sina glumiti. S 19 godina (1899.) stupio je u niško pozorište »Sinčerić«, koje je onda bilo u Zaječaru. Marljivo je radio na sebi i brzo je napredovao, tako da ga je nakon 2 godine upravnik beogradskog pozorišta, Nikola Petrović, pozvao u Beograd. Tu je djelovao 2 godine, a zatim se ponovno vrati u niško pozorište. Ali nemirni njegov duh i želja da što više nauči, nisu mu dali mira. I Papić započinje svoja putovanja. Glumio je čas u Protićevoj družini, čas u Sarajevu, zatim opet u Šapcu, pa u Osijeku, dok konačno kao gotov umjet-

nik dodje u Zagreb. Uz to je Papić proputovao svu današnju Jugoslaviju i ozbiljno učio naročito jezik, pa je sigurno u tome pogledu prvi medju svim glumcima. Ali je pored toga polazio i u inostranstvo u Pariz, Beč, Berlin, Miinchen, Italiju i Švicarsku. U ovih 25 godina svoga umjetničkoga rada igrao je Papić jedno 500 uloga, pa je naišao svagda na priznanje stručne kritike i doveo na pozornicu nezaboravne kreacije, pune života, kakove ih samo može iznijeti umjetnik, ikoji je po svome unutrašnjem pozivu strasno zavolio svoje zvanje i s njime se srasao kao malo ko. Kraj toga Papić nikad nije zaboravio ni zatajio svoga podrijetla, iz kojega je crpao i snagu, te nije na »putešestvijama« s raznim glumačkim družinama pao, već je u neprestanom radu rasao. Odrasao je, kako smo već spomenuli, u židovskim tradicijama, od kojih je jedna od najjačih značajka, obiteljski život: ljubav prema svojima. Trebalo je samo jednom zaviriti u njegov dom, gdje još možemo vidjeti

Iz židovskog svijeta.

Sjednica Beard of deputiesa. Ovih dana održana je u Londonu sjednica Board of deputiesa pod predsjedanjem Mr. H. S. O. Henriauesa. K izvještaju komisije za živežne namirnice i šehitu napomenuo je Colonel Cohen, da je nečuveno, da protivnici iskorišćuju ovo pitanje za svoje napadaje na jevrejske općine. D’ Avigdor Goldschmitli izvjestio je o radu Foreign Comittea te je medju inim rekao, da se položaj u Litavskoj nakon povratka dra. Rosenbauma nije poboljšao. Za daljnji rad jevrejskog ministarstva nije predvidjena nikakova stavka u budžetu. Dr. Rosenbaum demisionirao je, no umoljen je, da svoje agende dalje vodi. Prema obavijesti, što ju je Board dobio od Saveza Naroda, opozvala je rumunjska vlada naredbu glede evakuacije rumunjskih izbjeglica. Ovo znači velik napredak u toj stvari. Kako je referent saznao promet je s ove i s one strane Dnjestra velik. Izmedju ruske i rumunjske vlade u toku su pregovori, kako da se osnuje kontrolna komisija, koja bi imala ustanoviti, gdje se rijeka smije prekoračiti. Do sada još ne predležu uikakovi rezultati ovih pregovora. - Mr. Lucien Wolf izvjestio je o svom putovanju po Istočnoj Evropi, a napose o svom boravku u Beču i Bukureštu te o koracima, što ih je u korist jevrejskih studenata poduzeo. Mr. Liverman izjavio je, da je došla prilika, da se intervenira u korist ugarskih Jevreja, kako izaslanici ugarske vlade upravo u Londonu vode pregovore. Na upite odgovorio je D’ Avigdor Ooldschmidth, da Mr. Wolf nije putovao u oficijelnoj misiji, već to bijaše ferijalno putovanje. Učinio je sve

što je u korist tamošnjih Jevreja mogao učiniti, no to nije učinio u oficijelnom zastupstvu Boarda. Izgleda, da će ugarska vlada promijeniti svoje držanje spram Jevreja. Antisemitski govori u američkom senatu. Za debate u američkom kongresu o useljivanju, istupilo je više govornika protiv jevrejskih useljenika. Zastupnik box od imigracijonog odbora izjavio je, da su najveća opasnost po kulturu veliki svjetski gradovi. Na osnovu statistika pokušao je dokazati, kako stanoviti narodi imaju tendenciju da se nastane u velikim gradovima, a ovu tendenciju napose pokazuju ruski Jevreji. 85% ruskih Jevreja stanuje u gradovima. Mr. Stoodard, koji je napisao niz knjiga i članaka o useljivanju, tvrdio je, da se Jevreji u mnogo većoj mjeri od svih ostalih naroda Evrope sele u Ameriku. Ispunjuju kvote dotičnih zemalja još prije, nego što urodjeno pučanstvo uopće može zatražiti vizum. Jevrejske useljeničke organizacije pomažu ove useljenike novcem i savjetom. Većina ovih useljenika nepoželjni su elementi, poglavito staretinari. Oni ne dolaze u Ameriku radi ljubavi za njene ideale i nju samu, već iz egoističnih razloga (!). Jevrejski govornik Sabat, nastojao je, da utisak ovih govora, koji su dijelom bili saslušani uz veliko odobravanje, upadicama i primjedbama oslabi.

Iz cijonističkog svijeta.

Sjednica cijonističkog akcijonog komiteja. Sjednica akcijonog komiteja ustanovljena je za 4. marta, a održat će se u Londonu. Na dnevnom su redu aktuelna pitanja politike, kao Jewish Agency te pitanje organizacije u vezi s demisijom dra. Solovejčika. Dan zasjedanja ustanovljen je obzirom na američke delegate, koji tek polovicom februara mogu da otputuju. Centralni cijonistički biro obaviješten je iz Amerike, da će sjednici u zastupstvu američkih Jevreja prisustvovati gg. Conheim, Ooldberg i Fischman. Član egzekutive Louis Lipski prispjet ćjp 22. veljače u London.

BROJ 6.

»ŽIDOV«