Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Egzekutiva i organizacija.

Centralni organ cijonistićke egzekutive »Haolam« stavio sam je na raspolaganje slijedeći članak s molbom, da ga objelodanimo, Najvažni,e organizaiorno pitanje, koje sad imademo, je pitanje, kako da se učvrste veze izmedju centrale i periferije cionističke organizacije, U zadnjim godinama u tom smjeru učinjeno je vrlo malo. Od svih di elova organizacije čujemo tužbe, da korespondencija centrale ne dostaje, i da se poglavito ograničuje na formalna pisma, kao opomene radi plaćanja, potvrde za primljene svote itd. Osobni, intimni saobraćaj manjka potpuno. Organizacija nema pojma o tome, što misli egzekutiva, pače ni u najvažnijim pitan 'ma. Egzekutiva u kratko ne vodi organizaciju, a i ona sama manjkavo je o raspoloženju i željama organizacije obaviještena. Nesumnjivo je, da ova nevolja zbilja postoji, i da se mora izliječiti, ako zaista postoji želja, da organizacija ojača. Ne dostaje, da organizaciju ugušimo jercmijadama, ne dostaje da postavljamo tvrdnje, kc,e proizlaze dijelom iz temperamenta, a dijelom od netočnih i nepotpunih informacija primjerice da organizaciju želimo prodati židovskoj plutokratiji. Ne možemo se zadovoljiti ni kvietističkim tvrdnjama, da London iz čisto geografskih razloga ne može da bude u uskom kontaktu s ostalim dijelovima organizacije, i da se na tome ne može ništa izmijeniti. Moramo tražiti organizatorne akcije i forme, pomoću kojih se ova nevolja najlaglje može ukloniti , . . Izgleda, da izmedju egzekutive i njenih suradnika stoje ljudi, kod ko ih ne možemo posumnjati u njihovu volju, da stvore usku vezu izmed;u vodstva i organizacije, U tom leži već izvjesno jamstvo, da u tom smjeru moženio učiniti pokuse, od kojih se smijemo nadati uspjehu, koi bi poboljšao saobraćaj. K ovom nastojanju želimo da iznesemo naše stajalište u slijedećim recima. Govorit ćemo o pokusu egzekutive, da k svojim zasjedanjima pozove i neka lica ,z Akcijonog Komiteja. Mogućnost za to da u zasjedanja A. Kna, jer se ovaj prema statutu imađe svakih šest mjeseci da sastane. Jasno je da ovakovi rijetki sastanci ne bi udovoljavali potrebi živog, osobnog saobraćaja. Češće zasjedanje onemogućeno je opet zbog velikih troškova, °ji iznašam 600—800 funti svakog puta. K tome pridolazi još jedna okolnost, Tesko je i pomisliti, da bi palestinski i američki delegati sudjelovali kod svakog zasjedanja, jer bi u tora slučaju neprestano morah biti na putovanju amo i tamo. Nije « interesu organizacije, dasen. pr. u Ame-

ričana pobudi osjećaj, kao da su oni samo zato tu, da za Palestinu daju novce, no da ih se od sastanaka, gdje se stvaraju najvažniji zaključci isključuje, a ove im se tako naprosto diktira. Ove prilike dovele bi tokom vremena do nepoželjnih konzekvenca, te bi stvorile duboki jaz izmedju triju najvažnijih dijelova organizacije Palestine, Amerike i Evrope. I kad bi se zbilja odlučili za takva česta vanredna zasjedanja, shvatljivo je, da nije moguće stroj, koji obuhvaća 40 ljudi rasijanih po cijelome svijetu, brzo staviti u /pogon, kad upravo u većini slučajeva brzina odluke odlučuje. Poznato je da je egzekutiva pokušala još početkom januara, da sazove uže vijeće uglednijih članova A. K.-a, To vijeće imalo se sastojati od predsjedništva i izaslanika svake frakcije. Već ovdje se pokazala poteškoća s frakcijcnalno neopredjeljenim zemaljskim organizacijama, jer im se nije mogao ustanoviti delegat. Egzekutiva htjela je stoga pozvati informacijom ured, kojeg je veliki dio zemaljskih organizacija na karlsbadskom kongresu osnovao. * Sastav vijeća kao i značaj ljudi u njem jamče za dvoje: za strogo nepristrani karakter tog vi.eća i da je organizacija u svim njenim stranačkim nijansama zastupana. Ovo vijećanje imalo bi dvostruku svrhu; egzekutivi dana je mogućnost da predloži cijeli materijal o najvažnijim neriješenim pitanjima, a s druge bi strane mogla najtočnije saznati želje i mnijenja organizacije. Na taj način bio bi zapriječen niz nesporazumaka, ispravljene razne netočnosti u obaviještenju, a postignuo bi se sporazum o zajedničkoj liniji. Oduzela bi se time diskusiji, koja se sad vodi svu gorčinu i omogućilo mirno posmatranie stvari i razuman rad. Smiješno je i ne odgovara istini, kad se ova namjera egzekutive krivo tumači i kad se prikazuje, da egzekutiva hoće eliminirati A. K., i zamijeniti ga samovoljnom uredbom, neodgovornom i ad hoc stvorenom. Prvo se sjednice A, K.-a ne mogu eliminirati, jer se ove prema statutu na zahtjev desetorice članova moraju sazvati. Nesumnjivo je, da će se ova desetorica u slučaju potrebe uvijek naći. Dalje ovo vijeće ne bi imalo pravo da stvara obvezatne zaključke, tako da se uopće (ne može govoriti o nastojanju, kako da se A. K. izigra. Nažalost nije egzekutiva ovaj pokušaj provela. Sjednica A. K. bila je medjuto već dva puta odgodjena, te ne će prije 4. marta biti sazvana Odgodjcna je, jer su delegati Austrije, Amerike i Poljske izjavili, da predloženi termini nisu prihvatljivi. Tako će razgovor i objašnjenje uslijediti tek za dva mje-

seca, a ova su dva mjeseca karakterizirana otrovanjem atmosfere, što se sigurno ne bi dogodilo, da se zasjedanje održalo već u januaru. Ovaj slučaj dokazuje, kako bi provedba ovog ; pokusa bila svrsishodna, što više potrebna. Radosno bismo pozdravili, kad bi egzekutiva ostala kod svog prvotnog mišljenja, tako da bi u našOj organizaciji nastao neke vrste konvent seniora, kakav postoji i u parlamentima u svrhu bržeg i češćeg vijećanja i sporazumljivanja.

K arapskome pitanju.

Piše

Moses Beiiinson,

Rim.

Posljednji diplomatski dbgađjaji u palestinskim arapskim državama i ako još nijesu potpuno razbistreni, podesni su, da nam opet jasno dozovu u pamet teškoću našeg političkog položaja. Nema više sumnje, da se u arapskom svijetu opaža neprekidni narodni razvoj, koji, ako i nije danas još slobodan od demagoških pojava (a koji je narodni pokret, izuzev možda naš nešto osebujni, potpuno slobodan od tih pojava?), u stvari znači ozdravljenje Orijenta. On je u isto vrijeme ako ne protivan, a ono svakako vrlo opasan po naše interese u Palestini. Cijonizam je u nekom osebitom, paradoksnom položaju: da se ne radi o našim interesima sigurno bi mi s puno razumijevanja pozdravili nastojanja Arapa oko ujedinjenja i želili bi im da postignu to ujedinjenje; no jer ta nastojanja ugrožavaju naš položaj, prisiljeni smo, da promatramo sadašnji razvoj najvećom ozbiljnošću. Taj dualizam našega stajališta prema arapskom pokretu možda je pravi uzrok neodredjenosti cijonističke arapske politike. S druge pak strane bezuvjetno je potrebno, da se riješimo te neizvjesnosti. Engleska nam vlada pri tome može samo malo pomoći i najviše, što od nje možemo i smijemo tražiti, jest, da nas ne buni u našemu radu. Bilo bi bez svrhe, a i nepravedno da više tražimo. Pa u istinu, koji god bili realno-politički ciljevi engleske procijonističke politike, s našega gledišta, temelji se naša veza s Engleskom prije svega na engleskom priznavanju opravdanosti naših palestinskih nastojanja. Ako ćemo izgubiti tu čvrstu tačku, bit ćemo izvrženi političkoj igri, koja ne može da bude za nas ni časna ni korisna. Cijonistički pokret nema volju, a niti političke mogućnosti, da bude agenj britske vlade. Cijonizam stoji i pada s priznajom njegove opravdanosti. Tražimo dakle od Engleske, tkao i. od svih naroda svijeta, da priznaje opravdanost nastojanja jednog naroda bez zemlje, da postane narod na vlastitoj grudi. S tim našim zahtjevom

POŠTARINA F'LACcNA U OOTOVOJS

(iOD. VIII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 15. februara 1924. - 10. adar-rišon 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD, 30 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.60 D-

BROJ 7.