Жидов

želju i težnju općinara i da činima zasvjedočava, da mu je volja općinara najviši zakon. Svi treba bez razlike na lično svoje stajalište da imaju na umu samo interes općine. Konačno izrazuje nadu, da divergentna naziran’a ne će doći do izražaja iz ličnih motiva, nego iz plemenitog takmičenja za napredak ove općine, U skladnoj saradnji biti će rad okrunjen uspjehom na čast ovoga predstojništva, na radost naših općinara, a općini, koja će živjeti i kad nas nestane, na korist. Konačno pozdravlja sve sa: Boruh habo b šcm Adonoj b'rahnuhem mibes Adonoj! Iza toga pristupa se izboru predsjednika te je g. dr. Hugo Kon jednoglasno izabran predsjednikom. Nakon proglašenja rezultata zahvaljuje novoizabrani predsjednik na povjerenju te veli; Prožet demokratskim naziranjem u najplemenitijem smislu riječi, a po tom prožet sviješću dužnosti, ne smatram povjerenu mi čast ličnim počašćenjem, nego nalogom, da po najboljem znanju i savjesti izvršim intencije naših općinara, konkretizovane u programnim tačkama, što su ih prigodom minulih izbora izdigli kao postulat prema budućem zastupstvu. I upravo zbog toga, što se smatram tek izvršiocem volje naših izbornika, a njihova je volja afirmovana u javno iznesenom postulatu, nemam i ne mogu da razvijena svoj program, tek mi je dužnost ovdje javno pred Vama obećati, da će biti moja živa briga da s Vašom saradnjom, što savršenije udovoljimo želi naših općinara, znači naše opć;.ne. I s toga neka mi bez zamjerke bude dopušteno, da upravim na sve Vas bez razlike stajališta, po kojemu ste ovamo delegovani, apel, da me u tom mom nastojanju podupre uputama, savjetima i revnom saradnjom. Izborne su trzavice minule, i ako smo za vrijeme izborne kampanje bili protivnici, nismo bili, a jamačno nismo lični neprijatelji. Mi treba da spoznamo, da po uspjehu izbora nismo ušli u ovu vijećnicu ni kao lični pobjednici ni kao lični pobjedjcnici. Ušli smo amo kao delegati jedne misli vodilice, a ako se može i smije da govori o pobjednici, to je pobjednica ideja novoga, modernoga židovstva, Istorijskc se činjenice ne dadu zatajivati, a kamo li zatajiti. Svaka velika ideja, koja će moralnom svijetu dati novi smjer, s početka biva ignorisana, onda ismjehivana kao utopija, dok konačno ne bude priznata i prihvaćena, Istorija židovstva dokazuje, da je svagda, u epohama pogibelji pokazalo i razvijalo životne energije, i da je zna'o sve napadaje za svoju, materijalnu i moralnu egzistenciju odbijati i odbiti. Najnovija nas povijest upućuje da se židovstvo pomladjujc, preporadja. To pomladjivanje i preporadjanje koraca polagano, ali postepeno i stalno, osvaja sve više terena, pa tako je doprlo i u našu sredinu. Hoćemo li da uspješno vodimo poslove ove općine, dakle zastupanje interesa naših općinara, mi taj historijski lakat ne možemo i ne smijemo mimoići. Odlučujući u ovoj vijećnici o židovskim stvarima ne smije ništa židovsko da nam bude tudje.

U nastojanju da izgradimo jednu i fizički i moralno regenerisanu sredinu mi ispunjamo jednu kat’exohen židovsku zadaću. No ja idem i dalje, pa tvrdim, da mi kao gradjani našega bijeloga Zagreba vršimo i patriotski zadatak, jer mu hoćemo da dademo jedno ispravno židovstvo sa kulturnim i socijalnim uredbama, koje će služiti na čast i nama i našemu Zagrebu. Tako izgradjena sredina radja čvrstim i odlučnim značajevima u dobrom i plemenitom, po tome mi. doprinosimo stvaranju sredine, odane redu i poretku, vjerne idealu socijalne pravde, a slijedom toga uzgajamo čestite i valjane državljane, kojima će biti ne samo na jeziku, nego u srcu lozinka: Živi čestito, ne vri edjaj bližnjega, daj svakome, što je njegovo. I polazeći s ishodišta: Židovski život u židovskoj općini, mi dolazimo na posljetku do tačke, da. možemo s punim pravom govoriti, da ne radimo tjesnogrudno za sebe, nego izgradjujući sebe, da radimo i za ono, što je opće 1 udsko. I ako je to slika budućnosti, za svaki ideal, što ga valja u toku historije realizovati, treba i mnogo rada i mnogo pregnuća i mnogo nastojanja. Radimo i mi s ljubavlju i veseljem za visoke ciljeve, pa budu li jednom ostvareni, neka se medju saradnicima ne spominje na posljednjem mjestu Izraelitska bogoslovna općina u Zagrebu. (Burno, dugotrajno odobravanje). Pristupa se izboru potpredsjednika, te je g. dr. Š i k izabran prvim, a g. direktor Lav St e r n drugim potpredsjednikom. Obojica zahvališe se na iskazanom im povjerenju i časti, te obećaju, da će sve svoje sile ulagati u napredak ove općine. Iza govora potpredsjednika govorio je g. dr. Rudolf R o d a n i ć, koji je ponovno iznio sve, čime se Narodni Rad služio i u izbornoj borbi. U vrlo stvarno; replici odgovorio je dr. Kon i dokazao neosnovanost svih tih prigovora, te zamolio sve članove predstojništva, da se služe u raspravama samo stvarnim argumentima i da se prije uvjere o istinitosti onoga, što misle iznositi. Konačno izabrani su odbori za bogoštovlje, upravu, školstvo, socijalno karitativne svrhe i za riješavanje prigovora protiv izbornog čina. Na koncu sjednice su članovi predstojništva i brojno slušateljstvo burno pozdravili novoizabranog predsjednika, | Karolina Lederer. | y visokoj starosti od 84 godine preminula je gdja. Karolina Lederer rodj. Beck u Vinkovcima. U njoj gube majku predsjednik vinkovačke bog. općine naš sumišljenik dr. Lederer i senior Bar Oiore g. direktor Makso Led'erer. Uglednoj obitelji izrazujemo naše saučešće. Zihrona letova! Makabijev kostimirani ples u Zagrebu. Židovsko gombalačko i športsko društvo »Makabi« u Zagrebu priredjuje u subotu, dne 1. marta o. g. u svim prostorijama Music Halla svoj kostimirani ples »U živoj galeriji slika«. Ova originalna tema dat će i opet jednom našem poznatom zagrebačkom umjetniku aranžeru prilike, da stvori dostojan okvir za sve one lijepe »slike«, koje će se te večeri natjecati o prvenstvo ljepote i

ukusa. Naslov priredbe daje potpunu slobodu izbora kostima t. j. slika iz svih epoha i škola, no umjetničkom je odboru naročito stalo do toga, da se slože i prijave cijele homogene grupe, koje će dati zapravo biljeg ovoj zabavi. Obavijesti daje i prijave prima do najkasnije 20. o. m. g. dr. Neumann, Wilsonov trg 7., tel. br. 8-85. Do toga roka treba da se bezuvjetno prijave sve grupe i pojedinačne »slike«, kako bi ih odbor prema stilu i sadržaju uzmogao svrstati u skladan redoslijed. Pretprodaja karata i raklamacija bit će kod tt. Merkur d. d., Ilica 31. od 28. o. mj. dalje. Predbilježbe za lože i stolove primaju se kod istoga mjesta već od danas, te će se p. n. interesentima odmah izdati doznake za mjesta. Ulaznina po osobi 80 dinara, za djake 40. — dinara. Oprosna večer dr. Bencijonu Pereri u Splitu. Dne 3. o. mj. priredila je omladinska sekcija J. N. D. »Jardeu« oprosnn večer svom zaslužnom predsjedniku dr. Bencijonu Pereri, koji se je preselio u Beograd. Istoj su se odazvali svi splitski Židovi iskazujući i time priznanje za njegov neumorni rad oko osvještenja splitskih Židova u nacijonalnom duhu. U ime »Jardena« oprostio se s njim potpredsjednik Isidor Ste r n poklonivši mu jedan dar. Nakon toga oprostio se u ime omladinske sekcije novoizabrani predsjednik Mode Finci ističući u svom govoru zasluge i simpatije, koje je njegovim radom stekao kod splitskih Jevreja, a naročito kod omladinske sekcije osnovavši omladinsku sekciju. U ime nogometne sekcije oprostio se s drom. Pererom vodja Kalmi Finci, zahvalivši mu na radu i zauzimanje za osnutak nogometne Imenovanje. Naš sumišljenik g. dr. Zadik A. Salom iz Banjaluke imenovan je za direktora serum zavoda »Patria« u Subotici. Čestitamo! Iz Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja kralj. SHS. Da mogu stići nršljenja o priredjivanju sleta iz svih mjesta odgodjena je sjednica Radnog Odbora na kojoj će se stvoriti (uzevši u pretres i obzir želje omladine) konačna odluka, na 25. februara. Izvještaji o radu za mjesec januar nel.-j se pošalju odmah, najkasnije do 22. februara. Pozivlju se sva udruženja, da bezo !vlačno pripošalju članarinu. Zadnji rok je konac februara, a proti onima koji ne će pravovremeno doznačiti, postupati će se najstrožije u smislu zaključaka S. V. u Brodu. Znakovi šalju se samo onim udruženjima koja uz narudžbu doznače stanovit svotu novaca. Kod Saveza mogu se dobiti proste vježbe sa zastavicama za djecu. Prvi rok za priposlanje maraka je istekao 1. februara.

6

»ŽIDOV«

BROI 7.

Anuška freund Dr. Pavao Neuberger zaručeni U Zagrebu mjeseca veljače 1924.