Жидов

su brojno posjećene. Izabran je novi lokalni K. H. odbor, koji so već dao na rad. U Rovnu obdržava se upravo narodna akcija za izgradnju Palestine, koju sa petnim silama mobilizuju pod vodstvom Cvi Šapire naugleđnije ličnosti grada. Generalni sekretar poljskog K. H. dr. Morgenstein pošao je u Rovno. Zastupnici Griinbairni I Lewinsohn doći će takodjer, da kroz nakoliko dana osobno učestvuju u akciji. U Baranoviću nastavlja se akcija uz dobar uspjeh.

Iz židovskog svijeta.

VVilsonove zasluge za židovstvo svijeta. Predsjednik cijonistlčkc Egzekutive g. Nahuni Sokolov, koji je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu bio predsjednik odbora židovskih delegacija imao je češće prilike da dodje u kontakt s Wilsonom. Povodom smrti velikog amerikanskog državnika upravio je na židovsku brzojavnu agenturu dopis u kojem veli, da je židovski narod u Wilsonu izgubio iskrenog prijatelja, koji je svoje najbolje uradio, da üblaži pitanje Židova u diaspori i da Židove opet kao narod dovede u Palestinu. Za vrijeme rata, a i kasnije pokazao je Wilson duboko razumijevanje za židovsku stvar i podupirao je sve odredbe, koje su bile u prilog poboljšanju položaja Židova. Nije nikada očekivao od židovskoga naroda protučiniđbu, već jedino saosjećaj njegovim narodom. , Tri najvažnije tekovine iza rata; potpuna emancipacija Židova u nekim zemljama istočne Evrope, primjena prava narodnih manjina, na židovske manjine, izgradnja židovske narodne domaje n Palestini ima da se zahvale u velikoj mjeri potpori Amerike, a u prvom redu njezinog predsjednika Wilsona, koji je bio vrlo upućen u sva ta pitanja. Za vrijeme mirovne konferencije upotrijebio je svoj upliv da onemogući namjeravane progone Židova, .naročito izgon iz Beča. Sjećam se, da je na moju intervenciju kod sadnjeg zastupnika VVilsona u Parizu, senatora Polka, isti odmah dao potrebite instrukcije amerikanskom zastupniku u Beču. pri čemu mi je izjavio, da nije potrebno da sc istom obraća na Washington, jer predsjednik ne bi drugačije postupao. Bilo je karakteristično za državnika VVilsona, da je njegova vlada bila prva koja je povodom protužidovskih izgreda u Poljskoj poslala istražnu komisiju u zemlju i da je VVilson pročelništvo u komisiji predao jednom Židovu. To je bila novotarija u internacijonalnim odnošajima, a ujedno akt povjerenja i simpatije za židovski narod. Nije bila njegova krivnja, da rezultati te istražne komisije nisu odgovarali očekivanjima židovskoga naroda. U židovskoj povijesti posljednjih godina zauzet će predsjednik VVilson mjesto, kao jedan od velikih državnika, koji su svoje prijateljstvo za židovstvo otvoreno i muževno pokazali. Predsjednik VVilson došao je s idejom ujedinjenja svih naroda svijeta u Pariš, idejom, koja je bila inspirirana po bibliji i njezinom vjerskom etosu. Bio je prisiljen da napušta svoje ideje, ali ipak uplivisao je na sve narode, da su s razumijevanjem došli u susret pobjedjenima.

I misao, da mandatarne vlasti prime mandat iz ruku Lige Naroda, kojoj su odgovorni za ispunjenje preuzetih obveza, potiče od Wilsona. Zajedno sa amerikanskim narodom žale Židovi cijeloga svijeta gubitak toga velikoga državnika, čiji su misli i djela mnogo doprinijela oslobodjenju židovskoga naroda. Osnutak židovske Lige Naroda za Austriju. U subotu dne 16. februara održala se u Beču velika skupština za osnutak židovske Lige Naroda za Austriju, kojoj je pribivao kao gost Leo Motzkin. Dvorana bila je već prije početka skupštine prenapunjena, a mnoge stotine, koji su htjeli da pribivaju činu konstituiranja, nisu mogle naći mjesta. U velikim i vanredno opsežnim govorima razložili su nadrabin dr. Hajes i dr. Leo Motzkin svrhu i cilj židovske Lige Naroda, te su naglasili potrebu osnutka ove lige. Razlaganja ovih govornika primljena su velikim oduševljenjem, te se odmah javio velik broj članova. Nakon priredbe pristupilo se konstituiranju židovske Lige Naroda za Austriju. Za predsjednika izabran je nadrabin prof. dr. Hajes, a za potpredsjednika dvorski savjetnik prof. dr. Frankfurter. U odbor izabrani su najodličniji zastupnici svih smjerova bečkoga židovstva. Liga započeti će ovih dana sa radom. Papa želi opširan izvještaj o položaju u Palestini. Kako »Jewish Chronicle« javtia imao je nadbiskup od Wcstminslera, kardinal Bourice, audijenciju kod pape. Papa mu je medju ostalim razložio sfanovište Vatikana u pitanju Palestine. Kako kardinal učestvuje u rimokatoličkom hodočašću u Sv. Zemlju, što će se u martu obdržavaii, umolio ga je papa, da ga na povratku opširno izvijesti o položaju u Palestini. I s državnim sekretarom kardinalom Gasparijem raspravljao je kardinal Bourne o Palestini. Pismo predsjednika Coolidgea odboru američkih jurista u prilog jevrejske univerze. Predsjednik Sjedinjenih Država upravio je novo-osnovanom odboru jevrejskih odvjetnika i jurista Amerike za osnutak juridičkog fakulteta jevrejske univerze u Jerusolimu slijedeće pismo: Washington, 22. januara 1924. Misao, da se jevrejskoj univerzi u Palestini pod egidom američkih jurista jevrejske vjere osnuje fakultet za socijalne znanosti i pravo, mora u javnosti da probudi najdublje simpatije. Misao je u punoj harmoniji s nastojanjima jevrejskih vodja cijelog svijeta, da u Palestini stvore centar napretka, koji bi imao biti obralištem u kulturnim odnošajima izmedju Orijenta i okcidenta. Pokret prate moje ponajbolje želje. Cahvin Coolidge.

Iz cijonističkog svijeta.

Američka štampa o konferenciji za Jewish Agency. Objelodanili smo u prošlom našem broju tekst poziva, što su ga izda'i Marshall i drugovi, u kojem pozivlju na učestvovanje konferenciji o Je\vish Agcncy i palestinsku Investment Companv. K ovoj važnoj činjenici cijela je jevrejska štampa Amerike zauzela stanovište. U izvatku donašamo izjave najvećih jevrejskih listova Amerike i to; Jevvish Morning Journala, The Day and the Warheita, i ‘Tagblatta«.

»Jewish Morning JournaL piše: Proteklo je sedam godina od Balfourove deklaracije, od zaključka u San Remu četiri, a od ratifikacije mandata pola godine. Kroz ovo vrijeme učinjena su djela, koja su u razmjeru s onima, što su se doonda učinila, ogromna. Promotrimo li ih u svjetlu Chartera, što smo ga dobili, jer palestinski mandat i nije ništa drugo nego Herzlov Charter, tad nas rad ne može ni izdaleka da zadovolji. Nažalost moramo priznati, da se učestvovanje američkih Jcvreja u tom radu ograničilo samo na srednje staleže. S jedne strane radnici, a s druge strane bogataši držali su se postrance. U iskrenim i ozbiljnim riječima Marshalla i njegovih drugova, razabire se rezultat Weizmannovih predradnja u Americi. Vodje partije t. zv. ntrodjenihJevrcja počimlju spoznavati svoju odgovornost i dužnost. Nije stoga optimizam, ako ustvrdimo, da će i ostali pripadnici njihove klase slijediti njihov primjer. List misli, da kritičari u Evropi ne če biti zadovoljni Weizmannovim radom. No Americani imali bi pravo, da kritikuju one, koji misle da imaju monopol na stopostotni cijonizam. Američane ne će se radi tih kritika dati smesti u svojem radu. List potsjećava na rad Johu Comitea u Evropi i Americi, koji je bio podvrgnut isto takovoj kritici. Jednom za svagda moramo biti na čistu da konflikt izmedju dra. Weizmanna i Oriinbauma leži u tome, što Oriinbaum kaže, da Palestina može čekati, dok dr. Weizmann kaže i naglašuje, da Palestina ne može čekati. Jevreji cijelog svijeta, i oni Amerike, imaju da odluče, tko od ove dvojice imade pravo. Ne sumnjamo, kako će odluka ispasti. List govori o činjenici, da dohoci Keren Hajesoda u Americi trajno rastu, dok u Evropi padaju tc kaže, da rad kod onih Jevreja Evrope, koji za K. H. prinose, štetuje radi vječitih kontroverza njihovih vodja. Evropsiki cijonisti ne mogu nikoga da optuže, jer sami stoje pred sudom. Nije daleko vrijeme, kaže list, kad će američka delegacija morati potsjetiti one evropske Jevrcje, koji za Palestinu mogu da dadu, da svoje dužnosti ne zaborave. Američko jevrejstvo stoji na pragu važne epohe u razvitku jevrejske Palestine. Ni na čas ne smijemo da zaboravimo na zarnašitost zadaće, što nam ju je sudbina stavila. »The Day atnd the VVarheit« misli, kako se ovakove konferencije bez priprava ne sazivlju, da se može s apsolutnom sigurpitanje važno, jer o njem ovisi sudbina Jewish Agency već odlučeno, i da je konferencija samo zato sazvana, da sankcijoniše već stvorene zaključke. List pita, ne će li se konferencija sastojati iz pojedinih prominentnih lica, ili iz delegata jevrejskih organizacija. Prema mišljenju lista, ovo je wish Agency. Izrazuje nadu. da će cionističke vodje bditi nad demokratskim karakterom Agency. I sam Marshall naučio je iz iskustva, da nije uputno ignorirati jevr. mase. To se pogotovo ne smije dogoditi u slučaju, kad se radi o konstituciji Jevvish Agency, koja je od historijske važnosti. Ne radi se o tome kolika je moć pojedinih ličnosti volja mase uvijek nadvladava. Izgradnja Palestine je preduzeče, koje traži idealizma i oduševljenja. Ne dostaje, da je na njem interesovana samo grupa bogatih Jevreja; cijelo jevrejstvo,

&RO) 8.

»ŽIDOV«

6