Жидов

staro i mlado, mora da poradi na ovom djelu. List zaključuje svoj članak opomenom, da se čuvamo krivih preduzeća. »Tageblatt« manje se zabavlja pitanjem demokratije, već govori o eventualnim rezultatima konferencije i koristi od njih po Palestinu. Po mnijenju lista najvažniji je dio Marshallovog poziva pasus, koji govori o Investment Company. List ovakovo preduzeče ne smatra samo vrijednim, već i potrebnim za obnovu Palestine. Vjera u uspjeh malo je uzdrmana, jer »ljudi, koji ne žele cijonizma ne žele ni Cijona«. Za američke Jevreje postojala je u jednoj i u drugoj formi mogućnost, da se za Palestinu interesuju! No sav novac, što je do sada došao u Palestinu, dali su isključivo krugovi, koji cijonizam ne proklinju, niti se boje jevrejskog nacionalizma. List zaključuje svoj članak riječima: »Bilo bi veliko djelo, kad bi Marshallu i drugovima uspjelo, da za palestinski rad predobe i krugove, koji su dosad bili van njega. Bio bi to važan uspjeh, kad bi uspjelo privući ove ljude, pa makar i samo zbog položaja, kojeg im se u Jevvish Agency hoće dati. Uspjesi Membership-kauipanje u Americi. Lipsky upravio je na sve cijonističke diskrikte cirkular, u kojem prikazuje program rada za Membership-kampanju, Kri i KKL te Herzlia-akciju. Ističe vanredue uspjehe Membership-tkampanje; organizacija će ove godine po svoj prilici imati dvostruki broj članova kao prošle godine. Osobitu pažnju treba posvetiti nastavku kampanje u distriktima. Što se tiče K. H. moraju ovogodišnji dohoci dosegnuti 5 milijuna dolara, ako će svi distrikti dovoljno raditi. Glede Herzlia-akcije priložio je Lipsky uz cirkular i pismo, u kojem pozivlje činovnike distrikta na saradnju s Zion Commonweath, koja se izričito tom akcijom bavi. Šekelska akcija u Poljskoj. Prigodom početka šekelske akcije u Poljskoj, izdala je cijonistička organizacija u »liajntu« poseban prilog. U njem se kraj apela cijonističke egzekutive i centralnog odbora poljske organizacije nalazi niz članaka vodećih cijonista Poljske. Svagdje se ističe zamašitost šekelske akcije. U intersantnom grafičkom prikazu pokazan je porast i pad broja plaćaoca šekela u godinama 1917. do 1923. Prvi iskaz šekela unišlih do 30. I. 1924. iskazuje iznos od skoro 3 milijarde poljskih maraka. Varšavsko društvo za trgovinu i industriju u Palestini. U Varšavi osnovano je društvo za trgovinu i industriju u Palestini. Zadaća mu je da probudi i organizira inicijativu pojedinaca i društava za industrijalne i trgovačke mogućnosti u Palestini. Društvo posjeduje već brojna zastupstva oficijelnih te finansijalnih institucija i mnogih firma u Palestini i drugim zemljama. Poduzeće je privatno i radi na trgovačkoj podlozi. Palestinski tjedan u Londonu. Na sjednici egzekutive engleske cijonističke federacije od 4. veljače o. g. zaključeno je, da se od 9. do 16. marta u Engleskoj organizuje palestinski tjedan, za kojeg bi se imala provesti intenzivna kampanja u korist haluca.

Iz Palestine.

Nema promjene u britskoj mandaiarnoj politici. Diplomatski dopisnik »Daily Telegrapha« javlja da ni radnički kabinet a niti novi kolonijalni ministar ne misle, da isto na dosadanjoj politici brdskih mandata u Palestini i Mezopotamiji ne promjene. Tranjordanska vlada predlaže, da se emir Abduia proklamira kraljem Palestine. Jevrejski zastupnici odbijaju taj prijedlog. Kod ponovne posjete Sir Herberta Samuela i jevrejske delegacije, koja se sastojala od nadrabina Jacoba Meira, Davida Jedina i Colonela Kicha, u Anam, poveo se bezuspješan razgovor o raznim političkim pitanjima. Medju ostalim predložili su članovi transjordanske vlade, da se emira Abdulaha proklamira kraljem Palestine, Jevrejski delegati su izjavili, da ovakovo nastojanje s nacionalno-jevrejskog gledišta ne mogu potpomagati. Kako »Daily Mail« javlja vodili su se izmedju Samuela i kralja liuseina direktni pregovori glede anglo-arapskog ugovora. Oba dana, sto ih je Samuel za svoje druge posjete u Amanu »proveo, bila su namijenjena pregovorima o ovom pitanju. Profesor Giđe c palestinskoj kolonizaciji. Poznali francuski ekonom prof. Charles Gide, objelodanio je u prošlom broju časopisa »La Menora« oduševljen članak o jevrejskoj kolonizaciji u Palestini. Prof. Gide ističe osobitu važnost i vrijednost Židovskog Narodnog Fonda. Opširno raspravlja o kooperativnoj formi palestinske obnove, te kaže za nju, da je najprikladnija i najuspješnija za Palestinu. Članak zaključuje pozivom »Tesana haba b' jerušalajim«. Akoprem nije Jevrej, prof. Gide je predsjednik odbora, što su ga stvorili jevrejski radnici u Parizu za palestinski radnički fond. Djelovanje odjelenja za rad palestinske cijonističke egzekutive. Mjesečni izvještaj palestinske cijonističke egzekutive sadržaje slijedeće podatke o djelatnosti njenog odjelenja rada u decembru 1923. Izdaci toga odjelenja, što ih je K. TI. morao pokriti, iznašaju l. 2624. Na radnom tržištu nije se položaj ni u decembru poboljšao. Krajem mjeseca bilo je u jafi i Tel Avivu 1302 nezaposlenih. U Jerusoiimu i Harfi iznašao je broj nezaposlenih 103 odnosno 183, tako da je krajem mjeseca bilo ukupno 1388 nezaposlenih. Od tih se potpomagalo -njih 530 manjim zajmovima u ukupnoj visini od I. 200. 11 slične svrhe izdano je u decembru L 1000. Labour Depariment nastoji svim silama da olakša situaciju, i da barem za jedan dio ovih nezaposlenika nadje trajno zarade. K tome treba pribrojiti i preseljivanje jednog dijela imigranata u kolonije, gdje se uz omanje zajmove mogu naseliti, U novembru dovedeno je već 200 nezaposlenih u Tel Aviv i Pefah Tikva, da ondje pomažu kod gospodarskog rada; u decembru doznačeno je daljnjih L 39 da se 110 nezaposlenih raseli u razne kvucot. Dalje napominjemo isplalu od 1. 260 za gradnju cesta u Ramath Gan, gdje će se kroz 3 mjeseca uposliti 100 ljudi; isplatu od I. 100 za opremu od 50 nezaposlenih za radove kod gradnje vladinih erodroma kod Kolandije; isplatu od L 513 jerusolimskoj četvrti Bet Hakerem za razne gradnje. Osim toga podijelio je Department Jevvish Cooperative Labour Associtionu zajam od L 150, za kupnju kamenoloma u blizini Jerusolima vrijednog I. 500.

Posebne prostorije u jerusolimskom Narodnom Muzeju u čast Nordaua i Marmoreka. Jevrejski narodni muzej u Jerusoiimu zaključio je, da u pomen pokojnih cijonisiičklh vodja Nordaua i Marmoreka za ove otvori posebne prostorije. Dragocjeni prinosi očekuju se od pariškog udruženja »Prijatelja Nordaua i Marmoreka«, tako bistu Nordauovu od kipara Antokolskog, skupocjena karta Palestine (dar gdje. Marmorek) te mnoštvo interesantnih portrea i dokumenata. Izvještaj palestinske cijonističke egzekutive o radu u pn(oj četvrti god. 1923.—24. Donašamo tabelarni prikaz izdataka palestinske cijonističke egzekutive, pokrića im vrši Keren Hajesod, u prvoj četvrti finansijalne godine 1923.—24.: Gospodarska kolonizacija LE 65,269.253 Imigracija 7,850.866 Radovi 11,247.339 Nastava 15,000.000 Hadasa 6,318.530 Pokusne slanice 5,239.258 Trgovina i industrija 1,587.029 Narodna biblioteka 353.500 Tehnika 567.388 Mizrahistička organizacija 3,778.937 Razno 1,345.773 Upravni troškovi 4,600.637 Ukupno LE 123,178.530 Kroz to vrijeme primio je K. H. LE 75,439 hiljada 159. Diferencija morala se pokriti zajmovima, napose za gospodarsku kolonizaciju. Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni Odbor je na svojoj sjednici od 20. o. mj. nakon riješenja tekućih agcnada primio do znanja izvještaj tajnika o provedenju akcije za halučku farmu u Zagrebu, što jc provadja Židovsko Narodno društvo, a zatim se raspravljalo o šekelskoj akciji. Konačno uzeta su u smislu zaključka sjednice Saveznoga Odbora u pretres promjena pravila Saveza Cijonista Jugoslavije, koja će biti podnešena Saveznom Vijeću na naknadno odobrenje. SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA! U savezu s apelom Egzekutive svjetske cijonističke organizacije glede šckelske akcije pozivljemo Vas, da svom energijom pristupate provedenju šekelske akcije, a naročito da iskoristite šekelski tjedan od 16. do 23. marta o. g, za intenzivnu akciju. Priredite svagdje gdjegod je to moguće, posebne šekelske akcije. Nastojtc, da zahvatite svakoga Židova i Židovku, koji je iznad 18 godina i saglasan je s izgradnjom narodne domaje za židovski narod u Palestini. Uporedo sa šekelom übirajte i prinos za Savez. David Spltzer, povjerenik za šekelsku akciju. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA! Još mjesec dana nas dijeli od Purima, koji blagdan valja iskoristiti u korist Keren Kajemeta. Nastojte, da u svim mjestima bude priredaba u korist našega Fonda. S Purimom završuje i prva četvrt našega sabirnoga rada u ovoj godini, pa treba da sve sile napregnemo, kako bi uspjeh bio što povoljniji. Svako mjesto treba da namakne odgovarajući dio svoga kontigenta, jer ćemo samo tako moći da ispunimo našu dužnost prema Narodnom Fondu. Uprava Keren Kajemet Lejlsrael

5

»Ž I D O V«

BROJ 8.