Жидов

Ukupno je u god. 1923 izvezeno 13,644 lona u vriejdnpsti od LE 530,243. U god. bilo je takodjer 13,644 tona, no vrijednost im bijaše LE 593.468, Kretanje cijena u Palestini u godini 1923, Prošle godine došlo je iz različitih razloga do sniženja cijena. U prvom redu ojačala je medjusobna konkurencija, koje je cijene u Palestini učinila ovisnim o cijenama na svjetskom tržištu. Djelovali su još i razlozi lokalne naravi; osobito pomanjkanje gotovine i kredita. Pad cijene prouzročilo je nadalje sniženje prevoznih i brodskih tarifa. Ovi lokalni razlozi doveli su u nekim artiklima, primjerice u pamučnoj i vunenoj robi do sniženja cijena, kad su u svijetu cijene toj robi rasle. U veletrgovini bile su cijene spram g. 1922. za 15,7 po sto niže, a spram 1922. poprečno za 33.6 po sto. Od početka godine padale su cijene do juna, ostale do eseni čvrste, a onda malo porasle. Potankosti razabiru se iz slijedeće tabele.

Bazom je uzet si ečanj 1922. i stavljen jednako ICO. Cijene živeža i goriva bile su najniže u Safedu i Nazaretu, a najviše u Beisebi i Jerihu, te Jerusolimu i Jati. Domaći proizvodi najeftiniji su u mjestima proizvodnje, gdje su najviše ngomilani, uvezena pako roba najeftinija je u Jati, Haiti i Jerusolimu, koji su trgovački centri zemlje. Nalazi ulja u Palestini, U blizni Hebrcna naišla je Standard Ori Co. kod pokornik bušenja na ulje. Kako se javlja, morat će se daljnja istraživanja obustaviti dok ne đodje promulgacija Maining Ordonance (rudarska odredba). Skrb za dojenčad u Palestini. Nathan Strauss opredijelio e Hadasi oveću svotu, da osnuje zavode za skrb za dojenčad. U Jerusolimu otvorila je Hadasa već tri ovakove stanice. Dosad se tim radom bavilo »Udruženje jevrejskih žena«, koje će si zbog toga potražiti novo područje rađa. Prevare jadnog arapskog deletata. Uz veliki interes započela je ovih dana rasprava o tužbi Vadi el Bustone, bivšeg člana arapske delegacije u Londonu, protiv redaktora arapskih novina »El Napira«, jer je ovaj objelodanio memorandum, što su ga bcisanski šeici predali High Comissioneru. U memorandumu predbacivali su ovi šeki Vadi el Busloni u, da im je pod raznim izlikama i lažnim obavijestima izmamio oveće svote. Nakon oduljc rasprave i preslušavanja mnogih svjedoka proglašen je redaktor »El Napira« ne-

dužnim jer navodi ceisanskih šelfa odgovaraju istini. Tvornica sagova u Palestini. Nedavno osnovano je u Americi poduzeće, koje bi imalo unapređivati proizvodnju sagova u Palestini. Već otprije postajala je u Jerusolimu radionica sagova, imenom »Harvadija , no nije uspjela. Odličan jedan trgovac, koji je posjedovao dio dionica »Harvadi e«, pošao je ,u Palestinu, da na licu mjesta ispita razloge, radi kojih »Harvadija« nije uspjevala. Tako je došao do spoznaje, da se poduzeće ove vrsti smije osnovati s glavnicom od najmanje 10.000 funti. Prema predležećim obavijestima uspjelo je, da se u Americi u tu svrhu sabere 50.000 dolara. Izaslanik subskribenata poći će doskora u Palestinu, da ondje započne radom. Nove radionice, za koje će se sagraditi posebna velika zgrada u centru Jerusolima, nosit će ime »Nova Havardija :.

Iz Jugoslavije

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA! Pozivljemo ovhnc sve povjerenike, da bezodvlačno ispražnjuju u svojim mjestima škrabice Keren Kajemeta, u koliko to još nisu učinili, da bi za slučaj te u njima imade starih novčanica od 10 dinara, iste mogli pravodobno zamjeniti kod Narodne banke. Iskoristite svagdje Purlm-blagdan za priredbe u prilog Keren Kajemeta. Za mjesec dana navršit će se prva četvrt sabirnog rada u ovoj godini, pa treba svako mjesto da do toga roka namakne odgovarajući dio svoga kontingenta. Novac treba najkasnije priposlati do 1. aprila, da uzmognemo sve iznose uvrstiti u statistički pregled, koji će se objelodaniti u > Židovu« od 4. aprila o. g. Uprava Keren Kajeme' Lejlsrael za Jugoslaviju. Akcija za jugoslavensku halučku farmu u Zagrebu. Objelodanjujemo ovime drugi iskaz darova za jugoslavensku halučku farmu iz Zagreba. Sabirni arci: gdja. Barmaper-dra. Licht din. 30.800. Odja. Romano —Kovač din. 15.000. Odja. Schneller —Fuchs din. 7.600. Odja. Herzer —g. Mevorah din. 13.000. Odja. Silberstein — g. Lorber din. 3.200. Omladinska udruženja Judeja, B’not Cijon i Literarni sastanci din. 4.970. Ukupno Din. 73.570. Prije iskazano Din. 53.212.—. Sveukupno Din. 126.782.—. U narednom broju donijeti ćemo nastavak. Izaslanik naših halucim stigao u Zagreb. Q. inž. Hugo Za 1 o s e e r stigao je u Zagreb iz Sargonije kraj Hederc, gdje je u zadnje vrijeme radio, kao izaslanik naših halucim u Palestini,, da u Jugoslaviji provede akciju za našu halučku farmu. Uvjereni smo, da će ga Židovi svih gradova srdačno primiti i staviti mu na raspolaganju sredstva, koja su nužna, da se osnuje jugoslavenska halučka farma. Povodom dolaska g. Zaloscera održat će Radni Odbor izvanrednu sjednicu, dne 29. o. mj. u kojoj će s izaslanikom naših halucim dogovoriti daljnji rad.

Kongres »Saveza jcvrejskih Visokoj kolaca kraljevine SHS. U nedjelju 24. februara obdržao je S. J. V. svoj kongres u vijećnici žid. bog. opjine. U zakazano vrijeme otvorio je predsjednik S. J. V. Josip W e s z e 1, abs. inr. kongres, te pozdravlja rektora Zagreb, sveučilišta g. dra Zimni erman na, g. namjesnika dra. Emesta Č i m i ć a, predstavnika Saveza Jevr. Vcr. općina i predsj. Zagr. žid. općine g. dr. H. K o na, rabina prof. g. dra, G. Schw a rza, predstavnika Saveza Ci onista Jugoslavije. g. dr. A. Sing era, predsjednika gradi, pripomoćnog odbora za žid. djačku menzu u Zagrebu g. Šandora A. pl, A 1 e ksand era, predsjednika Ž. A. P. D.-a. (Zagreb) g. Otu Rechnitzera, delegate evr. akad. društava Jugoslavie i to za Žid, akad. potp. društvo u Zagrebu gosp. Josipa Samlaića, za Potp. đruš'tvo Jevr. Akad, (Wicn) g. Leona S i n g e r a, za Judeju (Zagreb), g. M. Schwei ger a, za Bar. Gion (Wien) g. Oskira Schvvagec a, za »Ivriju (Brno) g, Karla Jcl lineka, za grupu žid. studenata iz Jugosl, (Berlin) g. Šaloma Freibergera i sve ostale goste. Zapriječeni su bili prisustvovati g. gradonačelnik H e i n z 1 i nadrabin Dr. Jak obi i Jevr. akad. društvo »Or« (Beograd), koje je telegrafski izjavilo, da prisla'e na današnje zaključke. U svom sadržajnom pozdravnom govoru održao je predsjednik W e s z e 1 u prvom redu komemoraciju preminulom vrijednom i zaslužnom kolegi Ma vri Grossingeru, pravniku i novinaru, koju je zbor stojeći saslušao. Nakon toga izrazio je preds'ednik u ime jevr. akad. društava Jugoslavije simpatiju kolegama, ko : i su progonjeni numeris-clausus-ora, jer su Jevreji. Iza historijata S. J. V.-a ocrtao je program rada Saveza; Savez ima da stvara i izdržaje takve uredbe i pomoćna sredstva ekonomske i kulturne naravi, koa će moći poslužiti što lakšem i boljem razvitku jevrejskog študenstva, a tim imao bi da vrši i patriotičnu zadaću odgojivši što bolje akad. gradjane državi te jevrejstvu na čast. Ovakav Savez ima da nadje jedinstvenu bazu za sabirne akcije za žid. studente, da tim prcvenira ev. trzavicama izmeđju pojedinih sav. društava. Rad Saveza ima da se koncentriše oko podizanja doma za žid. studente, jer je mnogim jevr. Studentima onemogućeno, da nastave studij radi pomanjkanja stana u djačkim domovima. Predsjednik izrazio je nadu, da će u toj stvari naći na razumijevanje akad, đrž. i gradskih vlasti, žid, bog. općine u Zagrebu i požrtvovnog građ'anstva grada Zagreba kao i ovog šir om naše države. Razumljivo je, nastavio je predsj. We s z e 1, da svaki pravni poredak, svako društvo i svaki Savez mora da počiva na etično j ideji, ako hoće da se održi na visini. Ta ideja, taj kamen-temljac ovog Saveza je; uzajamnost i kolegijalnost, žid. solidarnost izmedju jevr. akademičara bez razlike naziranja, a najboljim je dokazom, da je ta ide'a živa i da te riječi nijesu puka fraza je to, da su se danas sastala društva i u kojem gledaju različita naziranja. Tako bi dakle Savez imao da, djeluje u svrhu jedinstvene organizacije Jevr. Visoškol, Jugosl, isključivši svako političko djelovanje, da

BROJ 9.

»2 i D O V« •

5

liti i Ostale inim krtiii Itifii Mjesec ■IH laairnice nm i utrti Januar 88.1 87.9 73.9 82.7 Februar 87.2 818 78.8 83.5 Mart 87.2 84,7 81.5 84.4 April 89.5 83.6 82.1 85.0 Maj 86.1 84.5 80.7 83.8 Juni 83.2 84.3 80.3 82.6 Juli 86.2 87.7 83.7 85.8 August 86.9 84.1 83.6 84.9 Se^plembar 85.3 85.2 81.2 83.9 Oktobar 88.6 85.6 85.0 86.4 Novembar 83.0 85.3 86.6 84.9 Decembar 82.2 83.2 84.8 83.4 Indeks 1923. 88.0 85.1 81.8 84.3 Umanjenje apram 1924 12.0 14.9 18.2 15.7

Cljoniste, vršite dužnost! Platite šekel!