Жидов

ku, Kanadu, Belgiju i Baltičke zemlje, koje su za K. H. dale sedam puta više nego za K. K. L. Mezopotamija, Engleska, Francuska, Palestina, dale su pako za K. K. L. veće iznose nego za K. H. U nekim zemljama dohoci K. K. L. iznašaju i polovicu dohodaka K. H., kao što je to u Svajcarskoj, Jugoslaviji, Italiji, Južnoj Africi i Ist. Galiciji. interesantna je uporedba osobne kvote za god. 19 22J23. sa kvotom dohodaka od osnutka K. H. Kvota za god 1922.123. dosiže gotovo polovicu one od osnutka K. H. Zemlje, u kojima su dohoci K. li. u god. 19 22J23. premašili polovicu ukupnih dohodaka jesu Holandija, Belgija, Baltičke zemlje, Švajcarska, Danzig, Litva, Mezopotamija, Italija, Stara Rumunjska, Timus, Bukovina, Austrija i Ist. Galicija. Zemlje, koje su dosegle polovicu kvote cijele periode jesu Južna Afrika, Amerika i Jugoslavija, dok su Engleska, Čehoslovačka Besarabija, Grčka, Francuska i Palestina sabrale manje, nego što im bijaše odredjene. (Vidi statistiku na strani 6.) Propalestinski apel Jewish Trade Uniona na jevrejske radnike Amerike. Po prvi puta u povijesti zauzitnlje američko jevrejsko radništvo službeni stav u korist Palestine. Sva udruženja United Hebrew Tradesa izdala su na jevrejske radnike Amerike proglas, u kojem ih pozivlju, da potpomognu svoju braću u Palestini. Ovaj proglas izazvao je veliki interes medju jevrejskim radnicima, osobito radi pisma, što ga je jevr. radništvo Palestine upravilo na United liebrew Trades u New-Yorku, koje je u apelu objelodanjeno. U Nevv-Yorku, Chicagu, Filadelfiji održane su brojne konferencije, na kojima se zaključilo, da se provede kampanja u kor rist 150.000 dolara fonda. Ovim novcem trebalo bi kupiti strojeve i alat za jevrejske radnike Palestine. Potpisivači apela izrazuju nadu, da ck se jevrejski radnici bez obzira na njihovo stanovište Spram cijonizma rado odazvati- ovom čovječanskom djelu, već zbog toga, što se sada u Palestini stvara radnička klasa, koja bi se imala izgraditi na zdravoj i produktivnoj podlozi.'Pozivlju stoga svoje drugove u Americi, đa olakšaju sudbinu jevrejskih radnika Palestine. Apel su potpisali najodličniji članovi jevrejskog radništva Amerike. Miinska industrija u Palestini. U prošlih četiri godina iznašao je u Palestini poprečni godišnji prirod pšenice 79.000 tona; u sjevernom distriktu 29.500, u .južnom 19.000, u srezu jerusolimskom 17.500, a u samarijskom 12:500. Konzum iznaša 109.000 tona.. Mlinova bilo je- 265.; od tili 133 privatnih s vodenim pogonom, dok .ostali imadu pogon pomoću pare ili uljivim motorima. Mlinove možemo podijeliti u tri kategorije, i to u primitivne, koji uposluju samo 2 —3 radnika, a mjesečno proizvađaju do 100 kantara, ne bave se prodajom brašna, već samo melju pšenicu okolice. U drugu kategoriju spadaju mlinovi osnovani zadnjih 15 godina’, imadu veći kapital te parni ili motorni pogOn. Uposluju. s—B ljudi, a produciraju- mjesečno kantara (30—60 tona)'. U,treću kategoriju spadaju veliki mlinovi, koji se poglavito bave prodajom brašna pekarima i trgov-

cima, pače i u samo inozemstvo, primjerice Orantl Monlins de Palestine u Hajti i Gelats Mili u Jafi. Registrovanih mlinova imade 110, od tih pripada 88 Arapima, a 22 Jevrejima. Put palestinskog nadrabina Kuka u Ameriku. Već češće umoljen je Chiefrebbi Kuk, da u interesu vjerskih institucija Palestine pođe u Ameriku, kako bi ondje unapredio rad Central Rehief Committea, koji vjerske institucije u Palestini potpomaže. Otputovati bi imao 2. marta. Membership kampanja u Americi. Membership kampanja u Americi i nadalje je u punom toku. U Connecicutu održani su brojni uspjeli mitingi. U južnim državama predobio je d-r. Carmel na svojoj turneji mnoge distrikte. Novoorganizovani distrikt u Chesteru intenzivno već radi za K. H. U Steubenvillesu, Los Angelosu, Filadelfiji, Jersey Cityu organizovani su novi distrikti.

Keren Hajesod ii Engleskoj. Momentano se u Engleskoj nalazi dr. Šmarja Levin, da ondje propagandistički poradi za K. H. Dr. Levin govorio je već u više gradova uz velik uspjeh. Na konferenciji, koja je održana u londonskom Jewish Collegu, izvjestio je o radu K. H. U Engleskoj unišlo je unutar zadnjih triju mjeseca L 2300, troškovi iznašali su L 400, dakle samo 18% unišle svote. Spram prijašnjih vremena, gdje su troškovi iznašali i 28%, velik to je napredak, no još iz daleka ne zadovoljava. Kraj tog se mora uzeti u obzir, da je osnivanje mnogih novih K. H. odbora znatno povećalo troškove. Pedeseti rođjenđan đra. Artura Hantkea. Dr. Hantke, jedan od najprominentnijih vođa svjetske cijonističke organizacije slavio je 5. marta svoj 50. rođendan'. • U cijelom pokretu, a napose u Njemačkoj uživa dr. Hantke osobito štovanje'. Njegova dalekovidnost, njegov način saobraćaja s ljudima, a napose s protivnicima učinil su ga odlučujućim faktorom u pokretu. Ođ velike koristi po cijonistički pokret bio je njegov organizacioni talenat. Na svakom položaju znao je dr. Hantke ispuniti svoju dužnost, bilo kao predsjednik cijonističke organizacije Njemačke, kao član A. K. i egzekutive, a i danas kao vođa centralno-evropskog biroa. Izražavamo nadu, da će dr. Hantke, koji je u punoj snazi, još kroz decenije naš pokret potpomoći svojim iskušanim sposobnostima. Napomenut ćemo najmarkantnija'data iz njegovog cijonističkog- života. God. 1901. bio je po prvi puta;delegat Njemačke na V. cijonističkom ( kongresu. G. 1905. izabran je u.V. A. I<. Iste. godine preuzeo je vodstvo cijonističke organizacije u Njemačkoj, postao je tako njenim faktičkim predsjednikom, a 1910. i izabranik.. 0 tom svojstvu ostaje do 1910., kad se preselio u London. God.' 1911. izabran je u uži akcijom komitej, gdje je preuzeo organizacijoni departman. 1920.' pošao je ii London, da učestvuje u radu egzekutive, iio iste se još godine vratio, da .preuzme upravu čcntralno-evropskog ođjelenja K. li.. akasnije i,berlinskog biroa cijonističke'organizacije- . ’ Bilanca engleskih radova . u Palestini. Generalni sekretarijat palest. vlade objelodanio je izvještaj o finansijalnoj poziciji

- palestinske vlade. Iz njeg đonašamo slijei deće podatke: * Kad je vojnička uprava ostavila Palei stinu, spoznala je britska vlada, da Palestina ne može smoći sredstva za željez, niče, brzojave, telefone, ceste i uređaje za i proizvodnju, koji su za rata uz velike troškove sagrađeni. Troškovi nijesu procijenjeni prema originalnim cijenama, već i prema vrijednosti, što je dotični objekti danas za palest. pučanstvo imadu. Svota ova dosiže 2,000.000 funti; Kad će palest. budget dozvoliti, započet će se plaćanjem kamata i otplaćivanjem duga. Do tog časa uživat će palest. pučanstvo sve ove uredbe bez ikakovih tereta. U julu 1920. preuzela je civilna vlada upravu ovih radova. Doznačeno je 1,082.000 funti za željeznice, od tog 408.000 za obnovu voznog parka. Na taj način uzmoglo se Egiptu povratiti posuđene vagone i prištediti 70.000 godišnje najamnine. Kupljen je materijal i strojevi za novu modernu željezničku radionicu u Haifi. Civilna uprava doznačila je 120.000 funti za izgradnju telefona i telegrafa. Od god. 1920. do god. 1923. narasao je broj telefonskih abonenata od 80 na 1130. Go'spbddrskog razvitka radi bilo je potrebno, da se sve željeznice zemlje sjedine pod jednom upravom. Na osnovu mirovnog ugovora s Turskom mogla je vlada kupiti prugu JafaJerusolim, koja je do onda pripadala jednom francuskom društvu. Vlada je kupila željeznicu za 581.000 funti. Vlada je u Angloegipatske banke uzela zajam od 520.000 funti. Svota ova pozamljena je kolonistima i ratarima da obnove svoje zbog rata zapuštene zemlje. Od rata imade vlada aktivne stavke u visini od- 5,245.000 funti u Svom pogledu, a to su: od vojne uprave preuzete željeznice, ceste Lt. d-, u vrijednosti od 2,000:000 funti; željeznički materijal, telefoni i t. d. I,B96.ooo'funti; željeznica lafa—Jerusolim 580.000 funti; -zajmovi gosp. poduzećima 362.000 funti; gotovina i skladišta 306.000 funti. Spram ove aktive stoji pasiva od 1,343.000 funti, što ih je vlada primila od krunskog redenta, da pokrije troškove civilne uprave. Ukupni dugovi palest. vlade - iznašaju 4,530.000 funti; ovamo nijesu uračunani predratni dugovi turske uprave. U izvještaju se' kaže, da su daljnje investicije u -žemlji potrebne. Vlada mora nasmoći kapital za osnutak Gospodarske kreditne" .barake. Treba osnovati pokusnu farmu, zasaditi šume, isušit močvare na državnom* tlu. Ovi će radovi podići blagostanje zemlje i pučanstva. Treba sagraditi., mnogobrojne školske i upravne zgrade. : ■Da se ove potrebe podmire, uzet će vlada zajam od 2,500,000 funti. Što., prije se ..ovaj zajam oživotvori, to prije će biti osnovana i Gosp-. banka, i tim prije će započet predviđeni, radovi. Izgradnja . modeme. luke od vitalne je potrebe za razvitak trgovine i industrije zemlje. -. . Progoni Jevreja u Lpdzu I Poznatiju. Na, zadnjoj.sjednici administrativne komisije sejma raspravljalo se o prijedlozima jevr. poslanika glede progona! zlostavljanja Jevreja, što ih vrši policija "u Lodzu. Dr. Griinbaum je prikazao, kako policija lovi nedužno Jevrejske prolaznike po ulicama, odvađa ih u komesarijat, gdje ih se redovito batina. Ovi dogođaji izazvali su

4

»ŽIDOV«

BROJ 10,