Жидов
po pimarnom principu pravičnosti, t. j. po principu saslušanja stranaka. Policijska Direkcija tvrdi u pomenutom rješenju, da je »obavještena« o nečemu, čime se je Židovsko Nacionalno Društvo ogriješilo o pravila društva i o propise zakona o društvima. Policijska Direkcija nije našla za vrijedno, da o tome »obavještenju« provede izvide i da tako provjeri, da li i u koliko to »obavještenje« odgovara istini, te nije saslušala ni predsjednika ni kojeg člana odbora; šta više i nakon izdanja pomenutog riješenja Policijska Direkcija je uskratila našem pravnome zastupniku svaku informaciju o tome, na ikoji način je došla do pomenutog obavještenja, tako d a mi sada ne znamo, da li i sa kakvim denuncijacijama imaderno posla. Ovaj naš formalni prigovor protiv postupka Policijske Direkcije je zato važan, jer smo uvjereni, da do toga riješenja ne bi bilo došlo, da su bili provedeni izvidi saslušanjem našega predsqednika ili kojega člana upravnoga odbora, tim prije, pošto bi nam tom prilikom sigurno uspjelo. da na osnovu naših pravila i na osnovu zakona o društvima dokažemo Policijskoj Direkciji, d njezino pravno stanovište nema zakonskog oslonca. Po §-u 5. naših pravila mi smo u pogledu primanja i odbijanja društvenih članova potpuno autonomni, šta više, pomenutim paragrafom naših pravila izričito je naglašeno, da se odbijenim petentirna na članstvo ne mora saopštiti razlog, zbog kojega su odbijeni. Židovsko Nacionalno Društvo je kulturno društvo sa isključenjem svakoga političkoga rada, osnovano i odobreno na osnovu zakona o društvima, te se zato na to društvo ne mogu primjenjivati nikakvi drugi propisi nego oni, koji su sadržajem u zakonu o društvima, u koliko taj zakon normira pravni odnošaj nepolitičkih društava, § 4. pravila postavlja samo općeniti uvjet, da svaki član mora biti Židov. Ta je samo općenita pretpostavka za članstvo, ali se ona nikako ne može tumačiti tako, da društvo mora svakoga Židova da primi. Kulturno društvo po svojoj bitnosti nije ništa drugo, nego u granicama zakona osnovano udruženje gradjana istomišljenika sa svrhom promicanja izvjesnil kulturnih ciljeva. Ustavom je zajamčeno pravo svakoga gradjanina, da osnuje društvo, i ako ta društva nijesu politička, to upravna vlast nema na njih nikaku ingerenciju osim da nadzire rad društva i da spriječi, da se pravila i zakon povrijede, ali nikako upravna vlast nema pravo, da krnji autonomiju društvenog odbora i da društvu oduzme ona stečena prava, koja su mu zajamčena odobrenjem njegovih pravila. Koga će društvo primiti za člana, a koga ne, u to nema: niko da se miješa, pa ni upravna vlast. Policijska Direkcija nalazi povredu pravila Židovskog Nacijonalnoga Društva u tome, što je odbor navodno odbio »jednu skupnu listu osoba, koje žele pristupiti društvu.« Prema gore izloženome ne bi bila u tome nikakova povreda pravia. sve da je odbor to i učinio, ali u istinu nikako i ne stoji fakat, koji je Policijska Direkcija na
osnovu svoga »obavještenja« utvrdila. Nije naime istina, da je odbor odbio one osobe, koje su svoj pristup prijavile komulativno po dru, Atijasu. Iz priloženoga prepisa pisma od 14. februara o. g. vidi se, da je odboru dru. Atijasu u vrlo učtivoj formi saopćio, da se po njemu priložena lista osoba ne može uzeti u rad iz razloga, što se je medju ostalim pokazalo, da u toj listi im ade osoba, koje odboru nijesu poznate, zatim osoba, koje su već članovi društva i osoba, koje su dva puta prijavljene. Istoga dana razaslati su podjedno svim po dru. Atijasu prijavljenim licima pozivi, da se izvole prijaviti u smislu pravila. Jedan primjerak takvoga poziva dostavljamo takodjer u prilogu. To je ta odluka, koju riješenje Pilicijske Direkcije stavlja izvan snage, a ujeIz §-a 5. Tko želi društvu pristupiti kao utemeljitelj ili kao redovit član, valja da se prijavu jednom članu odbora ili pismeno odboru. Odbor ima dao dluči u prvoj sjednici, koja prijavi osobe slijedi, da li se prima prijavljena osoba kao član. Članu se saopčuje, da je primljen priposlanjem pravila i legitimacije. Razlozi, radi kojih se koja osobu ne prima kao član. ne će se saopćiti. 9. Odboru pripada pravo, da isključi iz društva člana, ikoji u društvu ili izvan njega govorom ili činom ošteti interese društva ili čast židovstva. Priziv protiv takove presude odbora riješava naredna glavna skupština. U savezu s ovim dogodjajima bilježimo i zaključak, što ga je izrnedju ostalih na svojoj sjednici donijela bivša Uprava Žid. nac. društva: Da se na temelju § 9. društvenih pravila brišu iz spiska društveni članovi gg. Sumbul A 11 i a s 5 dr. Izidor Lev i, koji su kao pretstavnici »permanentnog odbora« nanijeli štete društvenim interesima i društvenom ugledu, a uz to u pismu nanijeli društvenom odboru tešku uvredu. Konačno reproduciramo jedan izvještaj sarajevskog »Jugoslavenskog Lista 0 ovome sporu, ikoji pod napisom »Spor medju Jevrejima i vlast« donosi slijedeće: Iz pravila Žiđ. nac. društva: Jučer smo dobil ovaj dpois: »Uredništvu »Jugoslavenskog Lista« Sarajevo. Povodom napisa, koji je pod naslovom »Među sarajevskim Jevrejima« oštampan u »Jugoslavenskom Listu* 16. o. m., moli se uredništvo, da bude ljubazno objaviti slijedeće: Pošto je konstatovano da odbor »2idoskog Nacionalnog Društva« ne postupa po društvenim pravilima i propisima zakona o društvima, nadležna vlast samo je upozorila odbor društva na konstatovane nepravilnosti i pozvala ga, da dovede svoj rad u sklad sa društvenim pravilima 1 propisima zakona o društvima. Odbor društva, primivši ovaj i ovakav poziv, dao je izjavu vlasti, da je cio demisionirao i da je društvene prostorije zapečatio, pozivajući uz to vlast da preuzme društveni imetak. Društveni je odbor, skroz tendenciozno interpretirajući napred pomenuti, osnovan na zakonu i u interesu društva, poziv vlasti, da se drži društvenih pravila i zakonskih propisa, popratio
ovu izjavu i jednim, po svemu, neumjesnim protestom. Postupajući po zakonu, po kome sama demisija odbora jednog društva ne može prouzrokovati i obustavu djelovanja društva, što je, izgleda, odbor želio, vlast, .koja ima po zakonu voditi nadzor nad društvenim imetkom, delegirala je jednog od najuglednijih Jevreja, da do zakonskog izbora novog odbora, pod zakonskom odgovornošću, upravlja društvenim imetkom. Pošto u imetak pomenutog društva, prema izvještaju Policijske Direkcije, spadaju i »Židovska Svijest« i škola »Safa Berura . to je vlast povjerila i upravu spomenutog lista i upravu spomenute škole istom licu. Sve to ima ostati, kao što je napred navedeno. do zakonskog izbora novog »Židovskog Nacionalnog Društva«. Prema svemu napred navedenom ne može se primiti kao tačno: 1. da je vlast želila, da se ova stvar ovako razvije, kako se sada razvila: 2. da je postupak vlasti u ovom slučaju bio protivan zakonu: i 3. da se ovim postupkom vlasti tangira privatna svojina građana. Iz kancelarije Velikog Župana Sarajevske Oblasti, 17. marta 1924. god. Br. 649. pov., u Sarajevu«. Na zamolbu vel. župana gosp. Milana Nikolića donosimo gore u cjelosti objavu iz kancelarije vel. župana, ali smatramo svojom dužnosti, da se na nju osvrnemo, kako bismo dokazali ispravnost naših informacija, .koje smo objelodanili u broju od nedjelje. Nakon što smo temeljito proučili sve dokumente, koji se odnose na tu stvar, ustanovili smo ove činjenice: 1. Vlast nije »samo upozorila odbor društva na konstatovane nepravilnosti , već je tražila bezodvlačno povoljno riješenje u stvari prijema jedne skupine protivnika u društvo, i to pod prijetnjom raspusta društva. 2. Okolnost, da Žid. Nac. Dr. nije primilo za članove jednu skupinu protivnika, ne znači, da je odbor postupao protiv propisa zakona o društvima, jer nigdje ne stoji, da odbor mora nekoga ili neku skupinu u društvu da primi. Cak veli § 5. društvenih pravila, da odbor može primiti iK odbiti prijem u članstvo, a da ne mora navesti razlog, zbog koga je uslijedilo odbijanje. 3. Iz gornjega ne »izgleda, da je odbor želio obustavu djelovanja društva«, vec je vlast, na temelju neke »obavijesti«, zaprijetila raspustom društva. 4. Na navod, da je vlast delegirala jednoga od najuglednijih ovdašnjih Jevreja. da upravlja društvom pod zakonskom odgovornošću, ima se ustanoviti da je vlast imenovala u subotu »komesarom« gosp. Hadži Mošu Danona, jednoga od protivnika, koji je Istoga dana na večer uz asistenciju detektiva i policije počeo uredovati u domu ovdašnjih jevr. društava 1 izvan prostorija, u kojima su smještene institucije, na koje se ima protezati komesarijat. Po nalogu toga komesara policija je aretirala jednog poznatog veletrgovca, koji nije znao, da se mora pokoravati g. H. Moši Danonu. 5. Izvještaj policije, kao đa je »Žld. Svijest« vlasništvo Žiđ. Nac. Društva, ne može biti tačan, kad je i kod same pohcrje kao vlasnik toga Usta regl stro van posebni konzorcij.
4
»ŽIDOV«
BROJ 12