Жидов
mačke; prof. Herman Schapira (osnivač Židovskog Narodnog Fonda), Otto Warburg (raniji predsjednik cijonističke organizacije). Einstein i dr. Franz Oppenheimer je uveden po samom Teodoru ITerzlu, koji je u njemu vidio dragocjena saradnika za rješavanje problema naseljavanja Palestine. Već u jednome od prvih cijonističkih kongresa Oppenheimer je razvio svoj plan poljoprivrednog udrugarskog naseljavanja. Misao je tad bila nova, pa nešto zbog toga, nešto zbog nestašice novaca tek se kojih 10 godina kašnje, godinu dvije prije rata, učinio pokus s njegovim planom. Starijim cijonistima bit će još u pameti naselja Dalajka i Umo-el Džime, kojima je Oppenheimer kumovao. On je i lično proboravio u Palestini radi toga projekta, pa je svoje dojmove i iskustva prikazao u nizu članaka u tadašnjem listu cijonističke organizacije »Die Welt<. Mnogo je uradio Oppenheimer i na području cijonističke propagande. Za vrijeme rata i iza rata njegovo se ime rijetko javlja u cijonističkom pokretu. Za svoju osobu on je zastupao njemačko-židovski nacijskr dualizam, ikoji je ostala cijonistička ideologija odlučno otklonila, naročito otkako je u zapadno židovstvo sve to više prodiralo shvatanje Ahad Haama, Martina Bubera, Klatzkina, kojima je nacijski problem bio prvenstveno duševnokulturni i srdačni, dok je Oppenheimeru ipak cijonizam bio više problem socijalnoetkonomski, državni i karakterni. Ipak nije samo pijetet, ako se cijoniste spominju dra. Franza Oppenheimera u povodu njegove šezdesetgodišnjice. Izgleda nam, da u palestinskim »kvucot« i u »gdud haavoda« živi, i te kako živi, plan Oppenheimerovog poljoprivrednog udrugarskog naseljavanja. Istina, »kvucot« su nastale iz drugog duševnog nastrojenja: klasna svijest stvorila je ova naselja u komuni, i usto viši nesebični osjećaj nacijske solidarnosti. Ali one su imale svoj naučni i praktični uzor u onome, što je mal ne 20 godina ranije teoretski iznio u kongresu, a mal ne 10 godina ranije praktično zasnovao Franz Oppenheimer, sin berlinskog rabina, naučenjak svjetskoga glasa. a. I.
Keren Hajesod
Keron Hajesod u Americi Dne. 12. marta započela je u New-Yorku kampanja. Kvota ođredjena za New-York iznaša 1,500.000 dolara. Mr. David Đrown uložio je sve svoje sile, da kampanja uspješno završi. U Coimceticutu prisustvovao je dr. VVeizmann otvorenju K. H. drivea u New Havemr i Bridgeportu. 3. marta bio je gost Yale University kluba. Luncheonu predsjedao je Yohu Johnson s kemijskog fakulteta, prisustvovalo je još kojih 15 sveučilišnih profesora. U svom govoru istaknuo je dr. VVeizmann važnost jevrejske Palestine po znanost i čovječanstvo. Prikazao je rad oko jevrejske univerze, za ko§u je rekao, da će se otvoriti već idućeg juna. Keren Hajesod u Austriji. Pod utiskom vijesti iz Amerike, da će američki Jevreji svoje materijalne žrtve uvećati samo u slučaju, ako će i evropski Jevreji intenzivirati svoj rad za jevrejsku narodnu domaju u Palestini, zaključio je austrijski iK. M., da će mediju Jevrejima Austrije provesti opsežnu propagandu za K. H. kod vijećanja učestvovao je i jedan zastupnik londonskog direktorija. U sporazumu s cionističkom zemaljskom organizacijom stvoren je program rada, od kojeg se očekuje veliki uspjeh. Keren Hajesod u Poljskoj. Prema vijestima iz Varšave intenziviran je rad u svim jevreiskim centrima Poljske. Rad, koji je dosada s raznih razloga bio zanemaren, poprimljen je ponovno velikom energijom. Osnovani su mnogi lokalni odbori, u kojima organizuju rad izaslanici centralnog odbora. Povoljni rezultati javljeni su iz Plonska, VVolkowska, Bialostoka, NVladimir VVolinska i Rakitno. Oosp. Leib Jaffe pošao je nakon uspješnog rada u VVilni i Bialostoku u Grodno, gdje provađja K. H. kampanju. Kako nam iz Grodna javljaju, priredio je Jaffe nekoliko javnih skupština, zadobio je i mnoge prominentne Jevreje grada za rad u korist K. H. Radosna je činjenica, da i jevrejska omladina Grodna pokazuje interes za K. H. Pročelnik općine, rabini, narodno vijeće, udruženje trgovaca i tvorničara i druge organizacije izdale su proglas, u kojem pozivlju pučanstvo, da svim silama potpomogne rad za Palestinu. Izdaci Keren Hajesoda unutar prošlih 4 mjeseci K. H. izdao je ta gradnju kuća te za kupnju vojničkih baraka oko 33.000 engl. funti, za radnu stoku i orudje 9.000 engl. funti, za 200 krava 9.500 engl. funti, za sjeme i krmu kredite u visini na 20.000 engl. funti. Gospodarski i kolonizatorski rad Keren Hajesoda u mjesecima oktobar 1923. januar 1924. -Mjeseci oktobar 1923. januar 1924. najaktivniji su u povjesti cijonističke kolonizacije. Hvala Keren Hajesodu uspjelo je gospodarskom od jelenju, da nasmogne kapital potreban za provedenje različitih radova. Oranje, sijanje, kupovanje sjemenja, priprava krme i nabavak radnih životinja pravovremeno je dovršeno. Drugi faktor, koji je omogućio provedenje kolonizatornog rada, kako je bio projektiran, opsežni su melioracijom radovi, što ?h je proveo Narodni Fond. Time je omogućeno kolonistima, da kuki višu cijeli teren.
što im je predan. Osnutak novih kolonija blizu je, K. H. nabavio je dovoljno novaca, a K. K- L. kupio ie već zemljišta. U napomenuta četiri mjeseca izdano je u gospodarske svrhe oko 84.000 engl. funti, dakle dvije trećine budgeta, koji je za godinu 5684. previdjen. Prema tome izvršeno je i dvije trećine svih radova kolonlzacijonog programa. Kolonizacijom rad. U kolonizaciji lučimo dva sistema farmerskog (gospodarstva. Prvi sistem vrši se u farmama, kod kojih se radom započelo tek ove gospodarske godine, dok drugi obuhvaća starije kolonizacijono područje. Ove godine osnovano je uz pomoć K. H. pet novih naseobina i to: 1. Tel Adas, to je Mošav Avdim sa 40 obitelji gosp. radnika, koji su već nekoliko godina radili u Palestini. Sve su već obitelji nastanjene. 2. Tel Adas, kolonija naseljenika iz Transilvanije. Od 40 pređvidjenih obitelji naselilo su već 8, druge će doskora prispjeli iz Transilvanije. Kolonija je izgrađjena dijelom novcem samih kolonista. 3. u toj naseobini naselile su se grupe Markenhof i Cerifin, ukupno 40 osoba. 4. Hitin, Mošav Avdim, koja će se sastojati od 40 obitelji. Muževi već su ondje, dok će obitelji doskora doći. Sve četiri kolonije osnovane su na zemljišta Narodnog Fonda. Ove godine osnovao je još jedan Mošav Avd'tn i to; 5. Rama-Sarona, sastoji se od 20 obitelji, koi* će obradjivati zemljište, koje pripada čikeškoi AhuzL Za sada ondje radi 26 radnika, koji su u Palestini učili gospodarstvo.
Iz Erec-lsraela
BlaUk stigao u Palestinu. Pjesnik Cbajim Nadiman Bialik stigo je u pratnji svoje supruge i Dr. Šmarjahu Lewina 26. marta u Jerusdira. Gostima priredjen je oficijelni, vrlo srdačni doček. (I. T. A.) Feliks \Varburg u Palestini. Pišu nam iz Jerusolima: Bujica turista, koja je već započela, donijela Je u zemlju i Feliksa VVarburga, poznat*; američkog multimilijunaša i predsjednika Jointa. Od ovog posjeta očekuje Palestina velike koristi. U Tel Avivu posjetio je Warburg najvažnije nacionalne institucije, govorio je i s Ahad Kasinom. U Jerusotimu prisustvovao je konferenciji, što ju je priredio dr. J. Klausner u stvari filozofskog fakulteta jevrejske univcrze. Cijelo prije podne posvetio je Warburg Narodnom Fondu. U Glavnom birou K. K. L. dobio je VVarburg točne informacije o postanku, ciljevima, i radu toga fonda. Na pitanje, kako ga se boravak doimlje, odgovorio je VVarburg: »Saznao sam mnogo novoga, važnog i zanimljivog. Nadam se, da ću svoja iskustva moći upotpuniti putovanjem kroz Eraek Izrael. Tamo ću vlastitim očima pogledati rad »Narodnog Fonda«. U pratnji dra. Magnesa posjetio je VVarburg naseobine u Emeku, te je u pojedinima proboravio dulje vrijeme nego drugi ta-
U PALESTINI STARO I NOVO
Ramsay Macdonakl:
Povrativši se sa putovanja iz Palestine napisao je vodja britanske radničke partije svoje utiske i dojmove sa puta u zemlji, koji su nedavno u ukusnoj brošuri izašli iz štampe. Neobičnu važnost dobivaju njegovi pogledi na rad u Zemlji, jer je on danas Premier ministar britanske vlade, pa je tako on lično u stanju, da po svojim iskustvima stečenim u zemlji dadne pravac politici britanske Vlade prema obvezi, koja je sadržana u mandatu za Palestinu. Sadržal brošure je slijedeći: I. Utisci palestinskog hodočasnika. 11. Jedan socijalista u Palestini: (Sava 1. Staro i novo. 2. Jeruzaiim. 3. Iz Jeruzalhna u Nazaret. 4. Novo vino u staroj čuturi. 5. Ciionizam i Palestina. 6. Palestina i »Brithsh Labour Party«. Mi ćemo donijeti sadržaj brošure u točnom prevođu u obliku feljtona, te danas počinjemo sa prvim dijelom.
I. Utisci palestinskog hodočasnika. Pošao sam u Palestinu, pun nekog mirnog osjećanja i tišine, đa tamo umirim misli, koje su zašle u neku mučnu borbu. No Palestina je još više već mjesto stare drame- Ona je pozornica, na kojoj je počeo đa igra novi, napeti komad. I tako sam morao veoma često da se istrgnem iz moga hodočasničkog mira i tišine, morao sam da se pozabavim svime i svačime, što se je oko mene đogadjalo. Tkogod proputovao Palestinom, može da vidi, kako je zemlja zapuštena. U njoj bi moglo mnogo više pučanstva da živi. Prihod tla mogao bi uz bezodvlaćnu priredbu za gospodarsku produkciju i primjenu boljih metoda obradbe mnogostruko povišen biti. Vođena snaga zemlje, kao ona Jordana i svib njegovih pritoka izgubljena je. Jasno je, đa ove akte i nedostatke ne će moći nikada da ukloni sadašnje arapsko
pučanstvo. Nije nužno, da sc Arapin trgne iz svog mira, ali ga se mora da privede inđustrijalnom stvaranju. Nastaje pitanje, kako će to da se postigne. Svijet ne može više da ravnodušno promatra, kako se naravne sile Palestine beskorisno prosiplju. A kako će da svoje zauzimanje i interes dokaže? Ova je misao pri pitanju jevrejske imigracije od odsudnog značenja. Konstrukcija biti Jevrej'.na iziskuje od da se on obrati ovoj zemlji, a ostali svijet treba da ga u ovom potpomaže. No sada nastaje jedan politički i rasni spor. Arapski su vodje u posjedu moći. Oni su konzervativni i njihovi lični interesi upleteni i zapleteni su u njihov konzervativizam. U njih je moć nad njihovim narodom, oni su još ovdje. Oni će utuviti svome narodu najnevjerovatnije stvari kao bitne činjenice i istine i uputiti ga da radi i protiv općih interesa. Ovakovc teškoće nije moguće svladati
2
»ŽIDOV.
6ROJ IA.