Жидов

Tako mu nastaju silne štete. Propadaju mu opcije a možda i plaćene kapare na dobra zemljišta koja možda nikada više ne će dobiti ili samo uz mnogo skuplju cijenu. Obustavljaju se započete radnje i gradnje. Sav život Keren Kajemeta izvrgnut je velikim potresima, nepravilnostima i nesigurnostima. Oduzimaju se radne mogućnosti množini nezaposlenih radnika. Otešćava se nascljenje naših vrijednih pijonira, naših Halucim i uvećavaju se njihove žrtve i patnje. Sve su te posljedice loga, što zemaljska povjereništva, a međju njima i naše, ne šalju upravi K. K. L. one prinose, koje ona punim pravom od nas očekuje, Pri tome puštam sasvim iz vida, da možebiti ugrožavamo sve do sada postignute uspjehe ne samo gospodarske nego i političke, ako se brzo ne odlučimo, da našim institucijama, a u prvom redu K. K. pribavimo ona sredstva, koja su mu potrebna, da svrši makar svoje najpreče dnevne zadatke. Zemaljsko povjereništvo K- K. L. za Jugoslaviju drži, da je ono sa svoje strane, ako već ne ranije, a to barem zadnju godinu dana pokušalo i poduzelo sve što je znalo i moglo, da osigura uspjeh K. K. L. u Jugoslaviji, Izradili smo jednu osnovu u svim detaljima, kako, gdje i kada treba da se radi za K. K, L. Stajali smo neprestano u živom kontaktu sa svim našim komesarima, poslali smo im nebrojene cirkulare i dopise, davali smo im upute i predloge i putem naše štampe, a naš je tajnik na svojim putovanjima dolazio u osobni kontakt sa mnogim komesarima. Razdijelili smo cijeli posao po sabirnim sredstvima i po mjesecima tako, da je svaki komesar na vrijeme znao, što i kako treba da radi, kolika i kakva mu je zadaća. Svim tim omogućili smo, da je svaki komesar mogao svaku akciju valjano pripraviti, jer smo svakome dali gotov plan u ruku. Sve je to bilo tako uđešeno, da je svaki povjerenik morao steći uvjerenje, da se od njega ne traži ništa nemogućega. Mi smo u centrali uveli red i sistem u naš rad, AJco je uza sve to uspjeh izostao, onda držimo da možemo kazati, da krivnja nije na nama, nego na komesarima i na mjesnim organizacijama. Da su se pojedina mjesta držala točno naših uputa, svako bi m'esto bilo dalo one svote, koje smo od njih tražili. To bi bilo pošlo za rukom lako i bez muke Trebali su se naši komesari samo uvijek prihvatiti posla onda i onako. Trebali su samo svaku akciju provesti, započeti i dovršiti, kako smo ih upućivali. Trebali su raditi postojano i sistematski, pa bi bili polučiK kontingent. Nama ne preostaje drugo, nego da ponovno apelujerao na sve naše povjerenike, da se drže točno naših naputaka i da iste uvi ck provedu na vrijeme, pa jamčimo da će svako mjesto, a time i naša zemaljska organizacija postići propisani kontingent. Napadno je, da su najveći zaostatci upravo u najvećim našim m estima. Beograd postigao je nešta manje nego četvrt kontingenta. Zagreb postigao je 50 po sto kontingenta. Sarajevo polučilo je jedva jednu dvadesetinu kontingenta. To bi trebalo žigosati, jer ako ta ra'esta zataje, onda nam na koristi niti najbolji rad u svim drugim mjestima. Ne znam, što bi ta mjesta mogla da navedu za svoju ispriku. Ma štogod navali, te isprike padaju kao neosnovane, ako se upozori na rezultat, koji se postigao ti Novcmsadu, gđ e je sabra-

no za 20 po sto više, nego je propisano. Zašto je Novisađ uspjeo? Jer je tamo nekoliko požrtvovnih sumišljcnika, koji su sistematično radili. Značajno je to tim više, što je upravo u to isto vrijeme u Novomsadu provadjana i akcija u korist Kercn Hajessoda, koja je akcija takodjer vrlo dobro uspjela. Nisu niti u Novomsadu Židovi bot;i i požrtvovniji, niti su bolji cionisti, niti su bogatiji, nego u drugim mjestima. I u Novomsadu se osjeća gospodarska kriza bas tako kao i u drugim mjestimaPa ipak je Novisad izvršio svoju dužnost i prema ICcren Hajessodu i prema Keren Kajemetu u vrijeme, kada druga mjesta nisu učinili nište za K. H., ništa za halučku farmu, vrlo malo za K. K, L., a gotovo ništa za druge naše institucije. Utješljiva je pojava, da je ipak 10 mjesta, dakle upravo jedan minjan polučilo bolje sabirne rezultate, nego li su mu propisani kontingentom, pa je to samo jedan daljnji dokaz, da bi dobrom voljom i sistematskim radom sva naša mjesta bila mogla polučiti onaj rezultat, koji se od njih očekivao. Na sreću minuo je tek prvi kvartal, te imademo još dosta vremena da se manjak nadoknadi. Mjesta, koja percentualno nijesu jako zaostala od kontingenta, trebala bi da nadoknade ta; manjak već u drugom kvartalu. Ona mjesta pako, kojih je zaostatak vrlo velik morala bi svoje kontingente, koji su im propisani za iduća tri kvartala povisiti za manjak prvog kvartala i uložiti sve svoje sile u to, da koncem godine ne bude ni jednog mjesta, koje ne bi doprinjelo kontingcntirane iznose. Tom zgodom treba ponovno upozoriti, da se još uvijek ne posvećuje dovoljno pažnje dvjema sabirnim sredstvima, koja su kadra, da u svakom pojedinom mjestu odbace po nekoliko puta veće prinose, nego li dosele đonašaju. To su u prvom redu sabirne škrabice. Svaki bi povjerenik morao nastojati, da u njegovome mjestu ne bude ni jedne židovske kuće, u kojoj ne bi bilo škrabice K. K, L. Jedva da će se naći koja židovska kuća, koja tu škrabicu ne bi primila. Pa ako se škrabice barem dva puta na godinu ispražnjuju, onda će bez sumnje svaka kuća nastojati, da te škrabice budu dokazom, koliko je koja kuća mislila na K. K. L. Račun je vrlo jednostavan: svaka bi škrabica vrlo lako donašala godišnje prosječno Din. 100.—, a s lakoćom bi se kod nas moglo smjestiti 2.000 škrabica; znači, da bi same škrabice mogle donijeti 200.000 dinara godišnje. Drugo i vrlo simpatično i uspješno sabirno sredstvo, koje je dosele suviše zanemareno, obiteljska darovna knjiga. Darovnu bi knjigu trebalo poslati u svaku židovsku kuću prigodom svake, bilo žalosne, bilo radosne obiteljske zgode. Ljudi su onda vrlo skloni i pristupačni darivanju i vrlo će rado na uspomenu bilo koje važnije obiteljske zgode dati svoj dar za K. K. L, i unijeti to u obiteljsku darovnu knjigu. Često je kod takovih obiteljskih zgoda u pojedinim kućama sakupljen velik krug rodjaka, prijatelja i znanaca, koji bi svi dali svoje darove, po gotovu onda, ako se uvijek na mjestu nadje naš komesar ili druga koja zgodna osoba, koja bi sa nekoliko prigodnih riječi zagovarala, da svi prisutni upisom u spomen- knjigu ovjekovječe aktuclnu obiteljsku zgodu. To je jedan način sabiranja, koji ljudima ne dosadju'e, nego često upravo godi Na taj bi

način darovna knjiga mogla tečajem g. na cijeloj našoj teritoriji donijeti upravo ogromnih svota. Ako je obiteljska darovna knjiga tako malo donijela, ako jc kod nas bila tako slabo, a u mnogim mjestima i kućama nije bila nikako uvedena, onda to nije samo od velike materijalne štete za K. K. L., nego su možebiti još veće moralne štete za cijelo naše židovsko društvo. Po slabom dosadašnjem uspjehu darovne kn,ige moglo bi se zaključiti, da su naši prijatelji, pa čak i naši najbolji sumišljenici vrlo rijetko kod obiteljskih zgoda mislili na darovnu knjigu, na K. K. L. i na izgradnju Erec Izraela. Bolno je vikati u pustinji, gdje nema jeke. Sa vremenom to postaje i smiješno i dosadno, otupljuje i ogorčava. Bolno je konstatovati kod svakog bilanca našeg rada: opet smo zatajili, opet smo se iznevjerili našem idealu, opet smo izbjegli vršenju naše dužnosti, opet imademo deficit, opet smo ostali ispod kontingenta! Povjerenici K. K. L. prijatelj i sumišljenici! Trgnite se, dajte, učinite, da buduće bilance K. K. L, služe Vama i nama na čast, da više nikada ne dodje do porazne ocjene: ispod kontingenta! Lav Stern. Aktiviranje Gotzove zaklade Narodnog Fonda. God. 1920. ostavio je velelndustrijalac Rafael Gotz iz Moskve Narodnom fondu četvrtinu svog imutka, da osnuje i uzdrži jevrejske seminare u Palestini. Na osnovu pregovora s izvršiteljima oporuke učinjen je 21. novembra 1923. u Londonu sporazum, koji je već potvrdjen od direktorija ,K- K. L., a sadržava bitne ustanove za provedeuje ovog legata. Legat bi se imao upotrijebiti za kupnju zemljišta, izvedbu zgrada i izdržavanje instituta, koji bi bili posvećeni studiju jevrejske literature i jevr. znanosti. Zaklada Iznaša 15.000 funti, a upravljat će njome poseban odbor, kojemu će sjedište biti u Palestini, a sastojat će se od 5 članova. Taj je odbor već izabran. Direktorij K. K. L. delegirao je kao svoje delegate gg, Usiškina i H. Stručka, a izvršitelji oporuke gg. Ahađ Haama i dra. Czernowitza, Ova četvorica kompletovat će se kooptactjom g. dra J . Lurie, pročelnika odgojnog departroana palestinske cionističke egzekutive.

Iskaz br. 6 za vrijeme od 19. do 31. marta OPĆI DAROVL

8

»ŽIDOV«

BROJ U.

Bos, Gradiška: Armin Davidović 32.Zenica; Bianca Salom, Sarajevo Mltrovlca: A. Koen 15—, Adolf GrosS, plaća od Zid. gosp. društva 30.— } to. N. Morgenstern 5.—, Sohveartz 2.8AMOOPOREZOVANJE. 52. 104. Karlovac: Karlovačka žid. omladina Vinkovci: Erlch Mores 10. — , Berta Fkischmann 10.—, CilH Hoppner 95.10.—, Johana Honig 5.35. Zagreb: Literarni sastanci ŠKRAB1CEKarlovac: Josip Weiss 30.—, Emil Horovitz 10,—. T. Eskenazi 15. — , Teodor Kohn 10.— ■, M. Beck 10. — , Y. 1.645.1.775.— Frohlich 9.Zagreb: Jakob Beck 61. — , Nova knji84.- žara 18.50, Ašer Kišicky 40. 119.50 Vinkovci: bez specifikacije 690.Brod nliS.: Dr. Oskar Spiegler JAAR JUGOSLAVIJA. Zagreb: U počast Klare Barmaper sabrano na Puriraskoj veselici 22. III. 132.50 1.036.19 maslina DAROVI ZEMLJE. 1.150.50 Bitoij: Sabrano na Purim 1.470.Teichner, Županja 50. 135.— Mkrovfca: Dr. Žiga Baum 1.000.-