Жидов

na. pa sve iako hiljadu Jevreja, da ostave rusku zemlju. Zemlju, koju su istina boji zavoljeli, jer svaki će da zavoli kraj. gdje se je rodio i odrastao. Međutim, ta je zemlja toliko često maćuhinški sa svojom dccom postupala, te nije čudo, da traže izlaz iz pakla, koji se je stvorio. Ponajprije krvlju ovekovečeni ruski pogromi, a sada još teži progoni protiv slobodne savesti pojedinaca, skupina, čitavog jevrejskog naroda u Rusiji. Prva su bila jevrejska odgajališta, koja su pala žrtvom sovjetskih revolucionarnih čina u jevrejskoj maloj. Boljševici su vanrcdno dobro osetili, da su upravo hadarim najjača kula jevrejstva. Mesto, u kojemu je svako derište dobilo toliko od jevrejstva. da je odrastavši u njima, gotovo svaki atentat iz vana na njegovo jevrejstvo bio isključen. Sigurno je. da te škole nisu odgovarale uslovima modeme pedagogije. Naprotiv, bile su jednostrane, a metode za našu predodžbu užasne. () to se je i zakvačio sovjetski režim. Kako ga je resio znamo sada. U današnjoj Rusiji nema nijednog hedera, ali ni drugih hebrejskih, recimo -pučkih škola* , gdje bi deca mogla da saznadu koga su oni potomci i šta im rade sretnija braća na sopstvenoj grudi. Izneseni primer najbolje označuje duh. koji je navodno diktiran težnjom za kulturnim vaskrsnučem čovečanstva, a kojeg su apostoli ljudi, koji nemaju ni pojma, što je jevrejstvo, a kamo li, da bi ga znali pravedno occniti prema njegovoj vrednosti. Umesto da skidaju kapu pred njegovim, ako ništa drugo, onda kulturnim bogatstvom, oni latnaču krvavim pestnicama, te se deru: klerikalizam, klerikalizam. Dabome, sve, što nije prema njihovoj dogmi, je reakcionarno! Ali čemu im to predbacivati. Oni su jači, pa mora da imaju pravo. Jasno je, da je kraj takvih prilika, cijonistiČki rad posvema isključen. Do nedavna smio je još jedini Hchaluc da dejstvuje. Sada je izdajnicima iz vlastitih redova. ljudima oko Jevsekeije. uspelo i to, da su još ovu jedinu organizaciju uništili. Tomu svemu pridolaze još lični progoni naših prijatelja u Rusiji. Osumnjičeni, optuženi i osuđeni s proturevolucijonarnih akcija baca ih se u tamnice (Kijev!) ili ih se deportira u Sibir. Oni, koji su dobre sreće i novaca (moć novca postoji i u komunističkoj državi) bježe. Oni pak, koji ostaju, gube se u večitoj borbi protiv sile. kojoj večito podležu. Najmlađi naraštaj potpunoma je asimilovan. Tako nestaje pred našim očima rusko jevrejstvo. Komad po komad otkida se od svoje dosadašnje zajednice. Rusko jevrejstva nestaje, no jevrejsko pitanje u Rusiji nije time još rešeno. Dani su tek povodi novim peripetijama sile. Nama, koji smo osuđeni, da to sve, što se događa, promatramo tek iz daleka prisilnim mirom, svesni, da bi svaki pokušaj, đa obustavimo tok događaja ispao smešnim, nama ne preostaje ino. nego da se poslužimo posredstvom reči: Optužujemo Vas. krvnici slobodne savesti! Jona Steincr.

Keren Hajesod

Predsjednik ReichsUga Loebe za obnovu! rad u Palestini. Prema, obavijesti J. T. E. održana je 8. o. mj. u Breslavi skupština "Za radnu Palestinu*. Iza poslanika Oskara Kobna i B. Lockera govorio je predsjednik Reichstaga Paul Loebe. Prisutnima je upravio riječi najtoplije simpatije i priznanja za požrtvovni rad jevr. radništva u Palestini. Djelo obnove, koje izražavaju ovi, neka služi primjerom radničkom pokretu cijelog svijeta. Predsjednik Loebe rekao je: »Htio bih iskoristiti ovu priliku, da kažem još koju riječ simpatije i priznanja pokretu, koji je od časa. kad ga upozuadoli pobudio u meni živ interes. U Srednjoj Evropi zapleli smo se u kompromisima, u drugim se zemljama problemi riješavaju silom, dok u Palestini nastaje obnova zemlje bez ikake sile. Riješili smo se stariji negva, no nismo mislili na dan koji iza preokreta slijedi. Novo se stvara samo uz pomoć moćnog principa uzajamne pripomoći, traže se putevj k višim oblicima zajedničkog rada. Zato nije ovaj pokret samo za 2ioove od zamašite važnosti, nego i za čitavo internacionalno radništvo. Zajednički rad, kako se tamo sprovadja, te zajednički posjed u industriji, tehnici, graditeljstvu i nasadama jasno pokazuju, da je u Palestini socijalistička ideja pretvorena u djelo. I opet su Zidovi pljoniri jednog novog, pozitivnog i plodonosnog pokreta. Najvećim interesom i simpatijom pratimo ovaj rad. Realna fakta uvijek su dragocjenija od teoretičkih naklapanja. Živi primjer ovakovog rada, daje nam židovski radnik Palestine. Da Židov znade i može raditi, potvrdit će svatko, koji je bio jedinom na Istoku, te vidio ondje oue hiljade židovskih radnika. Moramo otvoreno i bez zavisti priznati, da su nam Židov' već mnogo toga na području duševne kulture dali, a smijemo povjerovati, da če nam i tamo u Palestini pokazati novi put do ozdravljenja privrednog života cijelog svijeta«. Napredak K. H. kampanje u Americi. Newyorški Keren Hajesod ured saopćuje, da 5 milijuna dola ra-kampanja u cijeloj Americi silno napreduje. Iz svih krajeva zemlje dolaze izvještaji o vanrednim uspjesima. Kampanja doseg'a je svoj vrhunac u Cityu. Ne\v-Yorku za jednog dinera, priredjenog u Hotelu Astor u čast dra. We iz mauna. Učestvovali su svi jevrejski propagandisti zadnjeg decenija i sve prominentne ličnosti, koje suradjuju kod palestinskog djela. Svi su učesnici bili složni u tome. da još nikada ne bijaše takovog oduševljenja kao za ovu Keren Hajesod-priredbu. Jedan od glavnih govornika bio je Louis Marsh ali. Govorit su još, David A. B r o \v n. rabin I. S i !ver m a n. koji se upravo povratio iz Palestine, dr. Osias T ho n. dr, W e i z m a nn i Morris Rothenberg. koji je priredbi predsjedao. Iz sviju gradova i država, tako iz Eilađejfije. VVashingtona, Connecticuta, Kalifornije. Texasa, Ohia, Ne\v Jerseya i t. d. dolaze optimistički izvještaji. Mnogi gradovi uvjeravaju, da će premašiti kvotu, koja im je odredjena. Dr. VVeizmann dobiva iz svih krajeva države pozive, da prisustvuje Keren Hajesod priredbama. Ovim če se pozivima udovoljiti, u koliko če to biti moguće. Na jednom dinem u Brownsvilleu. , sabrano je 50.000 dolara, od tog 35.000 u gotovom uplaćeno. Mr. B r o \v n. koji je uložio svu energiju u kampanju. otvorio je drive u Besonhurstu. Najintenzivniji je rad u Connecticutu. Grad New Haven sabrao je već sada 28.000 dolara, dok mu je kvota ustanovljena s 25.000 dolara. Uplaćeno je od toga u gotovom 75%. Keren Hajesod u Engleskoj. Keren Hajesod kampanja u Engleskoj nastavlja se velikom energijom. U svim dijelovima Londona održane su brojne skupštine, a učinjene su već i priprave za intenzivan drive u cijeloj Velikoj Britaniji. Louis L i p s k y, član cijonisličke egzekutive, učestvovao je takođjer i kod K. H. kampanje. Na jednoj skupštini u londonskom West Centru govorio je i on, te je rekao medju ostalim, da je nadošlo vrijeme, gdje jevrejske mase, koje toliko žrtvuju za jevrejsku Palestinu, postidjuju bogatune. Jevrejsko javno mišljenje stavlja na stup sramote one bogataše, kojima bi bila sitnica, da poravnaju svojoj braći put u Palestinu. Oni to ne čine, jer kažu, da im je cijonizam intelektualno indiferentan. Ne brinu se za sudbinu svoje rase. Krate se. da čine ono, što velika većina židovskog naroda smatra prvim uvjetom svoje nacijonalne dobrobiti. Ne može se biti Židov, a ne ići putem, koji je. židovskome narodu naznačen. Ne

može se biti Židov, a da se ne potpomaže narod, kad gradi svoju nacijonalrm budućnost. Nije isprika, kad se kaže; nisam cijonista. Ako netko kaže, da nije cijonista, tad hoće time da kaže. da ga se fundamentalni židovski interesi ne tiču. Vladimir T em k i n govorio je zatim o sađanjem položaju Židova u Istočnoj Kvropi. Apeluje na Jevreje cijelog svijeta, da učine sve što mogu za Palestinu, prije nego što bude prekasno. Pismo Sir Alfreda Monda o Keren Hajcsodn dru. Bensionu. K. 11. delegata za Indiju, (iosp. dr. Hension, koji je preko godinu dana radio za Keren Hajesod u Mezopotamiji, a kašnje u Indiji, na putu je za Slngapore i Hanghai. U Indiji primio je od sir A. Monda pismo, koje donašamo skraćeno : »Nadam se, da je Vaše putovanje za K. H. po Indiji bilo uspješno. Kako će Vam biti poznato, potpomogao sam K. H. od njegovog osnutka radom i novcem. Iz vlastitog opažanja uvjerio sam se, da može doći do narodne domaje u Palestini, ako će se nasmoći dovoljno novaca. Useljivanje i kolonizacija mogli bi se uvećati, ekonomski razvitak bi übrzo, a kulturni bi se rad. a napose onaj, jerusolimske univerac, brže razvio. Pred očima svijeta židovski narod pokazuje sada svoje snage. Naša buduća pozicija zavisit će o tome, hoće H nam uspjeti, da stvorimo narodnu domaru ili ne«. Keren Hajesod u Litavskoj. U Litavskoj upravo se intenzivno provadja K. H. kampanja. U svim pokrajinama mobllizovan je veliki broj dobrovoljnih saradnika, koji provadjaju sabiranje uz znatan uspjeh. Pojedini mjesni odbori pozvani su, da prijazno dočekaju sabirače i d» im dozovu u pamet, da ne sabiraju darove, već da svakog Je, vreja moraju podsjetiti na njegovu dužnost spram Palestine. Novo djelo o židovskoj Palestini. Upravo je izašla brošura s naslovom »Iz -židovske Palestine« od dra. Huge Herrmanna. Brošura sadržaje izvještaj o radu Keren Hajesođa u Palestini unutar triju godina, što postaji. Najprije se prikazuje misaone osnove Keren Hajesođa, zatim političke pretpostavke za- obnovu Palestine te konačno organizacija Keren Hajesođa. Zornost povećana je instruktivnim diagramima koji daju pregled o dosadanjim dohocima K. H. o rastcredjenju izdataka u Palestini za razne svrhe. .Veći dio brošure posvećen je uspjesima Keren Hajesoda na području useljivanja, gospodarske kolonizacije, sanitarnog rađa, odgoja i industrijalizacije. Brošura završava pregledom programa budućeg rada K. H. Ova je brošura vanredno informativno djelo o Keren Haiesodu zbog opširnog prikaza dosadanjeg rada te mnogobrojnih uspjelih slika i diagrama. Svakom Keren Hajesod rađeniku dat će na mnoga pitanja željeni odgovor. Novi dom berlisnkog cijonistićkog biroa. Dne 15. aprila o. g. preselili su se svi cijonistićki berlinski biroi uključivo i Keren Hajesod-bfro u nove prostorije cijonistićke organizacije Njemačke. Berlin W.. Meinekesstr. 10. Time će vaskoliki cijonistićki rad u Berlinu bit znatno olakšan, pa se možemo nadat! da će i novi dom u cijohističkom životu poprimiti onu važnost, što ga je imao stari.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Louis Lipsky povratio se u Ameriku. Louis L i p s k y, koji je još od zasjedanja Akcijonog Komiteja učestvovao u radu egzekutive, ostavio je 5. aprila London, da u Americi učini potrebite pripreme za cijonističku zemaljsku konferenciju Amerike. Početkom juna imao bi se povratiti u London. Dr. Ruppin ostavio je Ameriku. Dr. R u p p i n otputovao je iz Amerike, gdje je uzeo učešća kod osnutka američke Investment Company for Palestine. 9. aprila prispio je u London, a odanle će u Palestinu. Sir H. Mond pohodit će Palestinu. Sir A. Monđ vraća se iz Indije, pa će tom zgodom posjetiti i Palestinu, odakle će poći u London. Daljnja apšenja cijonista u Rusiji Prema najnovijim vijestima uapšeno je u Moskvi preko 50 vodećih cijonista i haluca. Ovaj pustupak izazvao je veliko čuđenje, pogotovo jer je halućka organizacija tek nedavno priznata od vlade. Daljnje vijesti kažu, da su osim cijonista apšeni i članovi cionističkih socijalističkih partija u

4

Ž \ D () v.

BROJ 16.