Жидов

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

Narodni Fond i poljoprivredna kolonizacija

H, Zaloscera,

ing. agr.

K. K. L. stavio je sebi u zadatak, da pribavlja zemljište u Palestini kao neotudjivu svojinu cijelog jevr. naroda, vršeći to prema svojim sredstvima. No übrzo pokazalo se, da se fond ne može ograničiti samo na kupovanje zemljišta jer su nedostajali drugi faktori koji bi poradili oko is.korišćavanja kupljenog zemljišta. Pored toga valja imati na umu i to, da mnoga zemljišta, što ili je kupio fond nisu bila odmah podesna za kolonizaciju, te je valjalo provesti amelioraciju toga zemljišta. 1 tako je fond pošao korak po korak dalje od prvobitnog svog cilja, i postao sam donekle kolonizatoru i faktor. K. K. L. posjeduje u Palestini već preko 100.000 dunama, t. j. 10.000 hektara zemlje koju obradjuju jevrejski zemljoradnici. U Judeji naseljeno je u kolonijama Nahlat-Jehuda kraj Rišon le Ciona i u En-Oanirn ikraj Petah-Tlkva oko 60 porodica. Tu je uspio pokušaj N. F.. da zemljoradniku, koji radi kao nadničar u koloniji, daje mogućnosti, da i sam vodi u manjem objamu ekonomiju i da tako obezbjedjuje svoju egzistenciju. Svaki od ovih zemljoradnika dobio je 12 dunama zemlje, kuću, štalu, i nužni inventar. Na zemljištu K. K. L. nalazi se u BenŠemenu i Huldi šuma »Jaar —Herzl«, koja se održava i neprestano povećava od priloga za maslinova drva. Nedaleko od Jeruzolima nalazi se naselje Kirjat-Anavim. Tu je jedna kvuca (grupa) od 30 mladih ljudi i djevojaka dokazala primjerom da se istrajnim radom, a na golom kršu dade stvoriti uzorna ekonomija. Krasni vinogradi prostiru se ovim krajem, gdje je još pred dvije godine bila kamenita pustoš. K. K. L. stavio je sebi u zadatak da sefardskim Jevrejima. koji dolaze iz Jemena omogući stalno naseljenje. Nedaleko od kolonija Rišon Le Cion, Petah-Tikva, Rehobot i Hedera osnovana su naselja. Svaki jemenski zemljoradnik dobio je kuću i zemlje, a sami rade kao nadničari u kolonijama. U malim godišnjim obrocima otplaćuju K. K. pozamljeni im kapital. Time ie ne samo pomoženo njima, već i kolonijama. jer su oni poznati kao najbolji zem •joradnici, i svuda ih rado primaju na posao. Poglavito područje naseljavanja K. K- leži sjeverno od Hajfe. Na drumu koji v odi iz Hajfe u Nazaret i Jadžur ikupljen je kompleks od 3000 dunama, i tu će se osnovati kolonija halucim iz Njemačke. To ee se zemljište morati prije toga amelionrati, jer je močvarno, a radovi su već započeti. Ugovorom koji je sklopljen izmedju uprave Keren Kajemeta i našeg Saveza cionist, organizacija ustupa nam se 1 000 dunama zemlje za osnivanje halučke farme Jevreja iz kraljevine SHS. Naš Savez morao se obvezati, da će propisani

godišnji kontingent od 1500 engl. funti sakupiti, a sada je dužnost sviju nas, da potpomognomo ostvarenje toga djela. Od 26 km. sjeverno od Hajfe pa sve do Jordana proteže se ogroman kompleks od 75.000 dunama Ernek-Israel i Nuris. To je kupljeno odmah iza rata i sada se niže jedrio naselje iza drugoga. Na početku u Erhck leži .krasni Nahalal. zasnovan po nacrtu poznatog ing. Kauiiuana i stručnjaka Eleazara Jote. Nahalal broji 80 porodica i sve su stariji već više godina u zemlji oprobani zemljoradnici. Zemlja je dakle od K. K. L. a svaki je dobio sto dunama, a osim toga sazidana je za svakoga jedna kuća. štala i sve nužno za ekonomiju. Te iuvcstacije pokrivaju se od novaca Keren Ha*jesoda. Tu je dalje naseljena grupa Džindžar, koja broji 30 članova i obradjuje oko 2000 dunama. Tel-Adas sa 40 porodica. Balfurija sa 80 porodica i Merhavija. Zatim dolazimo u područje Nuris. Tu jc mi početku novi mošav (individualni sistem rada) En-Tabun sa 73 porodica. U toj dolini dalje naseljen Je Gdud sa 240 članova. Kvuca (grupa) Giva sa 40 članova i BctAlfa sa 130 članova posljednja je tačka u Nurisu. U okolini prekrasnog jezera Kinerct posjeduje K. K. velike komplekse zemlje. Tu je stara i lijepa kolonija Daganija Aief. a uz nju nova .kolonija Daganija Bct. Više prema sjeveru uz obalu jezera leži kolonija Kineret. U blizini grada Tiberijasa ove godine kupljen je veći kompleks i podiže se kolonija za Mizrahi. To je u glavnim potezima posjed Narod. Fonda i kolonije, koje na njemu cvjetaju. Mnogo je već učinjeno, ali još više nas čeka. Na hiljade i hiljade dunama zemlje nudi nam se od Arapa na prodaju, a K.K. L. nema dovoljno novaca da ih kupi. Ne treba naglašivati od kolike je važnosti za nas kupovina te zemlje i dužnost je svakoga, da svim sredstvima potpomaže da Palestina postane opet Erec Izrael.

Zlatna knjiga

Keren Kajemet Lejisrael posjeduje od svoga utemeljenja jednu knjigu od istorijske važnosti Zlatnu knjigu. Zahvalnost i poštovanje unašaju u Zlatnu knjigu imena onih koji su radi svojih zasluga za židovski narod, radi svojih čovječnih i židovskih svojstava stekli ljubav i poštovanje. Najvažniji dogodiaji n životu naroda nadju svoj odraz u Zlatnoj knjizi isto kao i svi spomen-dani radosti i žalosti pojedinca. Tako je Zlatna knjiga postala n najboljem smislu riječi kronikom židovskoga naroda. Svaki svezak Zlatne knjige sadržaje 5000 upisa. U dvadesetidvije godine svoga opstanka Keren Kajemet Lejisrael ispunio je dva sveska. Stojimo pred zaključkom drugog i početkom trećeg sveska Zlatne knjige. Stari židovski običaj daje završetku knjige osobiti sjaj kao i njezinu početku, i tako do-

bije prvi i posljednji upis u pojedinom svesku Zlatne knjige naročitu važnost te je počast za one, čija su imena vezana s prvim i posljednjim upisom. U svojoj posljednjoj sjednici stvorio je 4u:cktorij Keren Kajemet Lejisraela u Jeruzolimu zaključak o posljednjem upisu u drugom i prvom upisu u trećem svesku Zlatne knjige. Zaključeno je, da se drugi svezak završi upisom baruna Benjamina Edmonda ben Jakob Rothsclvilda, a treći svezak započne upisom sir Hecberta ben Menaheon Samuela. Izbor obih ovih imena ne treba dalnje motivacije. Barun Edmond de Rotlischild živi kao otac novoga jišuva u istoriji židovskoga naroda. Upis njegova imena u Zlatnu knjigu na odličnome mjestu jest samo refleks zlatnih pismena, kojima je upisan u srcima svih Židova, koji su vezani s izgradnjom Erec Jisraela. Neka taj upis bude izražajem neizmjerne zahvalnosti, koju cijeli židovski narod osjeća za ovog 80-godišnjeg starca, kome je ipak bilo sudjeno, da svojim očima vidi uspjeh svog rada. Započinje nov perijod n povijesti Židova. Izgradnja domovine za židovski narod vrši se uz garanciju Lige Naroda i pod mandatom Velike Britanije. Provedeuje toga zadatka povjerila je britska vlada jednome od svojih najboljih muževa, sir Herberku Samuelu. I kao što je s imenom toga prvoga židovskoga Naciva nakon 2000 godina galuta skopčan početak novog perijoda izgradnje naše narodne domovine, tako neka bude početak trećeg sveska Zlatne knjige vezan uz njegovo ime. Naša prošlost i budućnost simbolično su udružene s imenima baruna Rothschilda i sir Herberta Samuela. Direktorij Keren Kajemeta apelira na sve prijatelje i povjerenike Žid. Narodnog Fonda, da oba ova istorijska upisa učine narodnom manifestacijom za ideju obnove židovskoga naroda u Erec Jisraelu. Jeruzclim. 1. Adara 5684. Direktorij Keren Kajemet Lejisrael: Menahem Usiškin, predsjedatelj, Hertnan Struck; S. A. von Vriesland; Jichak Vilkansky. BROJ 16.

>Ž 1 D O V

Povjerenici! $a ovaj apel nadovezujemo poziv, da iskoristite vrijeme od Pesaha do Lag Baomera za intenzivan rad oko prikupljanja sredstava za upis baruna Rothschilda i sir Herberta Samuela u Zlatnu knjigu. Uvjereni smo, da će židovstvo Jugoslavije u obilatoj mjeri doprinijeti svoj obol, da počasti muževe, ko i su svojim radom stekli neprolazne zasluge za obnovni md n Erec Jisraelu, Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju,