Жидов

Prijedlog za reformu naših vijećanja

Cijonistićki centralni organ -Tla obiti* objelodanio je slijedeći članak, u 'kojem pozivlje cljonist. javnost na diskusiju o jednom značajnom prijedlogu glede reforme naših konferencija. Na konferencijama poslije rata zapazilo se, da dosadanji način raspravljanja ne zadovoljava u velikoj mjeri. Kongresu ibile su prvotno namijenjene sasvim druge funkcije, nego što ih sada vrši. U Herzlovo vrijeme imao je kongres samo demonstrativnu vrijednost. Danas pako imade da rješava pitanja tako teške naravi, kako ih ni mnogi parlamenti ne rješavaju. Kongres troje najdulje 2 tjedna, a svaki učesnik će znati, da se veći dio ovog vremena utroši na besplodne, duge debate, jer svaki delegat misli, da mora govorit. Sam stvarni rad ostaje kratkih rukava. U zadnje vrijeme pali su prijedlozi, da se cijonistička konstitucija radikalno promijeni. Glavni dio legislativnih funkcija imao bi se prenijeti na kongresni odbor, koji bi imao višegodišnji mandat. Nakon XIII. kongresa, na kojem se osobito jasno istakle parlamentarne slaboće kongresa, predlagalo se, da se i poslovnik kongresa promijeni, iskustvo nam ic pokazalo, da se prije novog vijećanja zaboravljaju iskustva starog; tradicija se pokazuje jačom i od najpraktičnijih reforma. Smatramo sloga shodnim. da u očigled cijonisličke godišnje konferencije ovaj problem već sada iznesemo na diskusiju pred cijonislćku javnost, kako da konferencija uzmogne učiniti prvi korak za provedenje reforma. Želimo da dodje do slanja, gdje godišnja konferencija uzmogne riješiti sav materijal, šio joi predleži. Uvjereni smo, da će ovakova atmosfera stvarnog rada povoljno djelovati i na raspoloženje, koje 'je esencijalni sastavni dio naših konferencija. Prošlo je vrijeme, kad su bučne demonstracije* mogle zadovolji* nosu dušu. Švijesni zbiljskih zadaća pričinjaju nam se zasjedanja, kod kojih demonstrativna nota prevladava, prazna i neumjesna. Ponajveća pogrješka današnjih konferencija leži u tome, što se rasprave ne pripravljaju u dovoljnoj mjeri, tako se u debatama iznaša opet ono, o čemu se već diskutovalo u štampi. Vrijeme je predragocijeno, a da se slušaju ovakove banalnosti. Način, kako se egzekutivi izrazuje povjerenje, dokaz je političke depresije. Moramo potražiti način, kako bi debate iz eteričnih sfera’ doveli na bazu realne politike, bilo bi stoga potrebno, da egzekutiva predloži opširne predloge sa svih područja cionističkog rada i da na osnovu ovog programa zatraži sredstva za nastavak rada. Izraz povjerenja imao bi se nadomjestiti primitkom budžeta. Na taj način riješilo bi se i pitanje t. zv. londonskog budžeta. Ovamo spadaju troškovi centralne uprave na području politike, organizacije, propagande itd. Riješavanjem ovog budžeta na kongresu, izvukli bi ovo pitanje iz zapostavljene pozicije, u koju je zapalo, a time bi se i u pokreju pojačao i interes, kako da se potrebna sredstva za ovaj budžet nasmognu. Da na svim područjima rada dodje s pripravljenim prijedlozima, mora egzekutiva imati prilike, da prije toga kongresa dade potrebna objašnjenja, eventualne povjerljive obavijesti i obrazloženje svojih namjera. To se može zbiti samo u komisijama, u kojima bi sve grupe bile zastupane. Rad ko-

misija, bez kojih ni parlamenti ne mogu postojati, i kod nas se pokazao svrsishodnim. No ipak mnoge komisije zbog sadanjeg poslovnika ne mogu uspješno da rade. Ponajvažnija komisija na kongresu, politička komisija, primjerice na XIII. kongresu u opće se nije zapažala. Nije imala vremena ni da sasluša vodje naše politike, a kamo da pregleda dokumente. Upravo, kad je htjela započeti radom, raspršilo ju je predsjedništvo kongresa, koje je kategorički zahtjcvalo, da se sjednice komisije prekinu za volju plenarnog zasjedanja kongresa. Ne znači omalonog zasjedanja kongresa. Ne znači omalovažavanje kongresa, ako se kaže, da učesivovanje na tim plenarnim zasjedanjima nije od velike koristi. Ovakovi dogadjaji moraju se u buduće zapriječili. Komisijama se mora omogućiti rad. Egzekutiva mora da komisije dovoljno informira, tako da ove mogu o svemu stvoriti sud. Moramo napustiti iluziju, da se na godišnjoj konferenciji, koja jedamput u godini zasjeda, sve pojedinosti rada mogu kritikovati ili korigirali. Ispred svega ima se postavili pitanje, može li se egzekutivi, nakon saslušanja njenih izvještaja dali povjerenje za nastavak rada, drugim riječima, ima li se primiti budžet. Mislimo, da bi bilo uputno, kad bi egzekutiva za iduću god. konferenciju k svim pitomima formulirala i svoje prijedloge, o kojima bi se prije toga mogla posavjetovati sa sekcijoivim komitejem. Konferencija otvoriti bi se imala uobičajenim načinom. Nakon pozdravnih govora smjesta bi se prešlo na izbor komisija, a konferencija bi se zatim odgodila na tri dana. Zastupnici egzekutive razložili bi u komisijama program, stanovište i zahtjeve egzekutive. Komisijama se mora Pati mogućnost, da temeljilo rasprave 0 pitanjima i da predlože posebne izmjene. Naklon što komteije završe svoj rad, ponovno se otvara konferencija i to referatom egzekutive o cijelom kompleksu rada. Na osnovu ovog leferata uslijedit će referat izvijestilelia općene budželne komisije, koja će predložiti, da sc egzekutivi volira traženi budžei u formi, kako će ie odrediti komisije. Nakon loga uslijedila U općena budžetira debata, koja se ne će baviti samo novčanim pitanjima, već i principijelnim pitanjima, kao 1 za budžetirah debata u parlamentima. Nakon svršetka općene debate, preći će se na specijalnu debatu. Ovdje će pojedini decermenli egzekutive detaljno obrazložili svoje zahtjeve, u koliko to već nijesu učinili u komisijama. Nakon zaključenja specijalnih debata, koje će obzirom na rad u komisijama bili kratke, preći će se na glasanje o primitku budžeta. Primitak budžeta vrijedi kao izraz povjerenja egzekutivi. Ne pmni li se budget, tad treba naći novog predsjednika egzekutive, kojemu bi uspi e l° sastaviti vodstvo i prodirali budget. Ova zadaća riče se oirda vodja opozicije. Po našem uvjerenju može se samo ovakovom reformom poslovnika postići bolji rezultat. Godišnja konferencija mogla bi mnogo doprinijeti, da se olakša rad egzekutive, a ujedno stvorili veće povjerenje izmedju egzekutive i pokreta. Razumljivo je, da je u ovom ćiauku postupak samo naznačen, biio bi poželjno, kad bi diskusija u štampi doprinijela, da sc prijedlog usavrši. Ne smijemo više ignorirati problem reforme naših vijećanja, ako ne ćemo, da godišnja konferencija ostavi isti dojam poput prošlog kongresa.

Razne vijesti

Godišnja konferencija svjetske cijonističke organizacije. VViener Morgenzitung« javlja iz Londona, da je cionistička organizacija stvorila zaključak glede održanja godišnje konferencije. Konferencija će se održati u Beču koncem augusta. Pregovori Oskara Straussa s kraljem liuseinom. Nakon svoga povratka iz Antuna izjavio je Ostkar Strauss u jednom intervievvu o svojoj audijenciji kod kralja Huseina svoje zadovoljstvo nad svojini razgovorom u Araauu. Audijencija trajala je preko 2 sata, a nije joj osim ministra inostranih djela niiko pribivao. Iza toga primljen je Strauss od Abdul Emira i Alija. Glavna tema rasprave bile su aspiracije kralja Huseina u srednjem istoku i njegovi zahtjevi na mandatarne sile u tim zemljama. Kralj izrazio je nadu, da će ga Amerikanci podupirati u interesu arapskoga naroda srednjega istoka. U glavnome se tužio na francuske oblasti u Siriji, koje ne postupaju dolično s njegovim sinovima. Strauss preporučio je kralju umjerenu politiku i strpljivost, dok uzmogne svijetu pokazati, da su Arapi sposobni za potpunu samoupravu. Podjedno je Strauss izjavio, da će po njegovom mišljenju trebati još dulje vremena dok će Arapi biti zreli za autonomiju, pa se ne smiju nadati, da će mandatarne sile zanemarivati dužnosti, koje im je stavila Liga Naroda. Glede Palestine rekao je, da to nije jedna od onih zemalja, koja je spomenuta u pregovorima s kraljem Hnseinom za vrijeme rata. To je dokazano, službenim dokumentima, koje posjeduje t>. itska vlada. Konačno izjavio je Strauss, da želi da bude cjelokupno amerikansko židovstvo složno u nastojanju za izgradnju Palestine. Nije dosada imao prilike da prouči uvjete zemlje, ali je već vidio znakove, koji opravdavaju najveće nade glede trgovačke i industrijalac izgradnje zemlje, tako da će zemlja moći primiti dovoljan broj useljenika. Jedini element, ikoji može da dade ljudskog materijala, koji se ovdje žele nastaniti i doprinijeti žrtava, samo su Židovi. Izgradnja zemlje donijet će koristi cijelom pučanstvu. Nakon svoga povratka pozvat će na ujedinjenje svih sila židovstva, da se osigurao bnovno djelo u Erec Jisraelu. () Herbertu Samuelu, na čiji poziv preporukom dra. \Veizmanna došao u Palestinu, rekao je Strauss: »Već sam 20 godina sprijateljen s Vrhovnim Komesarom. Smatram ga kao jednog od najodličnijih engleskih državnika. I stanovnici ove zemlje. koje sam sreo, za vrijeme svoga kratkog boravka, susreću ga s velikim respektom*. Odgoda Asefat Hanivhariin. Otvorenje treće sesije Asefat Hanivhariin odgodjeno ie do iza Pesaha, kako bi se dalo vremena raznim strankama, da nadju sporazum. Spor je u tome, što desno krilo u pitanju učestvovanja žena u narodnoj skupštini zauzima odlučan opozicijoni stav. Zabrana svečane povorke na Pesah u Jeruzolirnu. Židovski dopisni ured javlja iz Jeruzolima. da je palestinska vlada zabranila svečanu povorku na Pesah vjerojatno u bojazni, da ne bi došlo povodom arapskog Nebi Musa blagdana do demonstracija. 6

»ŽIDOV*

BROJ 17