Жидов
Vraćam povjerene mi papire sa svečanim obećanjem vječne šutnje. Naravnu želju, koja se ne može osuditi, da pobliže upoznam ličnost, koju se mora visoko poštivati, obećajem. da ću zatomiti. ' 4 Moses Mendelsohn. Berlin, dne 26. januara 1770.« K ovoj korespondenciji neka su mi dozvoljene ove primjedbe; 1. Ko je bio onaj »muž od staleža« i što je bio Jačan sadržaj priloga? Da je boo naobražen čovjek vidi se iz pisma na Mendelsohna, kao i iz njegova odgovora. Oini mi se, kao da je »muž od staleža« i bankovni direktor Koes jedna te ista osoba. To bi se lako dalo ustanoviti poredbom manuskripta. Ne možemo predmijevati, da je autor, ma ko to bio, poništio povraćeni manuskript. Negdje na skrivenom mjestu jedne biblioteke, ili u arhivu knjiga društva, kome je Koes pripadao, mogao bi se manuskript naći.
2. Mendelsohnov odgovor nepoznatom »mužu od staleža« interesantan je u svim pojedinostima, počevši od upravo profetske rečenice o svjetskom ratu, do fine ironije u primjedbi o njegovu općenju s tjudima, »koji nisu mnogo visi od njegova staleža«. Promatrajmo, što otac njemačke kaskale smatra kao najveće poteškoće u provedenju toga, bez sumnje, cijonističkoga plana: »Karakter moga naroda, u kome je naravni nagon k slobodi izgubio svako djelovanje«. Naravni bi dakle nagon k slobodi morao prema ovoj primjedbi Mendelsohna, sklonuti naciju na provedenje plana. Tako je veliki mislioc, pijonir »oslobodjenja« njemačkih Židova ipak uvidio, da »sioboda«, za kojom su teeili, u diaspari sama nije prirodna, da može samo da je umjetna, i da se naravna sloboda može postići samo ispunjenjem cijonističkog ideala. To pismo od Mendelsohna moralo bi da potakne sve od emancipacije opojene Židove. koji često napadaju cijonizam pozivom
na Mendelsohna na razmišljanje. Qd Mendelsohnova pisma prošlo je 150 godina. U jednom dijelu židovstva još su prilike onakove, kako ih je Mendelsohn izvrsno prikazao. U drugome se mnogo promjenilo. Svjetski je rat, kao šio je to Mendelsohn predmnjevao, poltički utro put. Naravni je nagon k slobodi raspiamtio u srcima velikoga dijela našega naroda najveće snage djelatnosti. Trebam samo da spomenem hatucim, čije se čete u svim zemljama Evrope bude. Kad će konačno taj naravni nagon da zahvali sve krugove naroda, pokazat će se, da govorim u jeziku Mendeisohna, da li će želja za slobodom imati nad njima veliku, a ljubav k sjajnom metalu manju moć. Jer i u tome je interesantno pismo Mendelsohna, da su za provedenje toga plana potrebne goleme svote. A to je danas najveća poteškoća, koju treba da svladamo. Neka ovo pismo velikoga mislioca ne promaši svoje djelovanje na pokoljenje unuka.
u većini poduzeća, što su ih stvorili useljenici. U prošlim godinama pojavila se dva značajna pokreta, a to su zadrugarski pokreti u ratarstvu i industriji, kod prvog udružila se nužda s instinktom. Koloniste su bili prisiljeni, da se kod kupnje velikih gospodarskih strojeva, uređivanja mljekarija, prodaje i kupnje raznih produkata udruže, jer su pojedinci bili ekonomski preslabi. U nekim kolonijama pošlo se u tome tako daleko, da se cijeli rad u zajednici obavljao, to je najekstremniji način. I u ovakovom zadrugarskom gospodarstvu imađe stepeni, mogli bismo reći između 100 i 10%. Između ovih dvaju ekstrema leži područje za pokuse, a nitko ne može unaprijed proreći, tkakovu će konačnu formu poprimiti. Na području industrije najznačajnija je tvorevina radnička banka. Ne smijemo je zamijeniti s uredbama, koje se i drugdje, primjerice i u Americi, zovu radničkim bankama. U Americi je radnička banka kapitalistička institucija, samo što je svojina radnika. Njena svrha i njene metode iste su kao i kod ostalih poduzeća te vrste samo što je ovdje radnik postao kapitalistom. U Palestini pako radnička banka nije zamišljena kao vlasništvo radnika, Već kao instrumenat radne klase. Američke radničke banke u glavnome nijesu interesirane na poboljšanju ekonomskog stanja njenih mušterija ili radne klase u opće. Ona posuđuje novac uz jamstvo, ne dostaje li ovo, tad si ga zadrži. U Palestini pako, ne bavi se banka samo zajmovima i investicijama, već ide za tim, da pojača položaj radnika, kako da se u ekonomskim radu aktiviše njihov udio. Mušterije palestinske radničke banke poglavito su radnici iz raznih ekonomskih zajednica. Novac se ne pozajmljuje samo onima, koji daju veću sigurnost, već i poduzećima, koja su po razvitak zemlje od važnosti. Gdje sigurnosti nema, tamo sama banka nastoji da ih stvori, samo da omogući zajam. Ako koja radnička zadruga dobije ugovorom neki rad u posao, a za provedenje tog rada ne dostaje joj kapital, tad će ispitati ugovor i ako nade da njegovi uvjeti udovoljavaju, podijelit ; će zajam. Na taj način stvorila je banka :
• iz građevnih poduzeća najveće poslodavce u zemlji. Istina je, privatni građevni poduzetnik istisnut je time s tržišta, no to se zbiva bez štete po cijenu i kvalitet rada. Građevna naime zadruga može sve one radove, koji su se inače davali drugima u posao, kod sebe koncentrirati. Na taj način zaštićeni su radnici od egoizma privatnih poduzetnika, koji nastoje da u prvom redu sebe obogate. Poduzeće ove vrsti može da uposli stručnjake, što si maleni privatni poduzetnik ne može dozvoliti. Nadalje je .kod privatnih poduzeća vanredno teško izobraziti nove radnike, jer se poduzetniku ne isplaćuje da namjesti neškolovane radnike. Kod radničke je zadruge to pako moguće, i tako pritječu nove sile u industriju. I na drugim područjima ima u Palestini radničkih zajednica, primjerice u formi tiskara, stolarija i t. d., koje su svojina radnika. Broj članova u pojedinim zajednicama običiio se kreće između 50 i 100. I ehnički je problem dakle jednostavan. Na ikoji način će se kasnije riješiti pitanje velikih tvornica, još nije jasno, no sigurno je, da će se naći forma saradnje između radnika i kapitala. Jedno, što moramo uvijek naglasiti jest, da se napredak razvija bez borbe. Odstranjenje privatnog poslodavca nije štetno za kapital, jer ovaj još nije sasvim upregnut. Znači samo neku mjeru protiv jedne bolesti, ne njeno izliječenje. Nijedan kapitalista ne stradava pod novim poretkom. Novi poredak ne nastaje na razvalinama starog, već je direktno izniknuo iz zemlje. Dođe li ipak do omanjih konflikata, riješit će ih obraniaki sud. Time sam skicirao neki prikaz. Pojedinosti treba još proučiti. Razvitak zemlje izazvat će pažnju svih onih. koji proučavaju gospodarski razvitak te ekonomske i socijalne probleme. U tome i leži opravdanost cijonis'tičke ideje, da nezadovoljnom idealistu Zapadne Evrope pokaže jedinstveni razvitak socijalnog pokreta, o kojemu oni uzalud sanjaju. Ostvari li se sve to u budućnosti, bit će to realizacija tisućljetnog profetskog sna židovskog naroda, nova formulacija stare objave, što su je Židovi dali svijetu.
Keren Hajesod
Keren Hajesod i stanje rada u Palestini. U veljači iznašali su izdaci K. H. za stvaranje radnih prilika LE 5152. U prvih 5 mjeseci budžetne godine izdao je K. M. u tu svrhu ukupno LE 20.387. Iz izvještaja radnog đepartmana palestinske cionističke egzekutive razabire se, da je na raiđnom tržištu u mjesecu veljači došlo do znatnog poboljšanja prilika. Nezaposlenost üblažena je u velikoj mjeri. Krajem mjeseca bilo je u cijeloj Palestini samo 950 nezaposlenih, od toga 250 u Jerusolimu, 100 u Jati i 100 u flaifi. Pošto je popustila nezaposlenost, mogle su se smanjiti potpore i zajmovi, Sto su se podjeljivali nezaposlenim. U tu svrhu izdana svota riije premašila LE 430. U martu se ovaj iznos dalje reducirao, a krajem mjeseca ukinuta je svaka subvencija. Uzrok, kome se ima zahvaliti, da se položaj tako poboljšao, je sađjenje duhana, što se uvelo u kolonije, pa se kod toga mogao uposliti veliki broj radnika. Za te radove uposleno je 1250 radnika, od tih je 650 bilo nezaposlenih a 600 novih imigranata. Gospodarsko radnička organizacija organizovala je radnike u grupe, koji rade na osnovu ugovora, prema kojima imadu 50% udio na žetvi. Plaća, Sto se na taj način poluči, vanredno je mala, iznaša tek LE 3 po osobi mjesečno. Bit će stoga potrebno, da se radnike potpomogne zajmovima od LE 3 po osobi mjesečno. Tim novcem imali bi si kupiti alat, Šatore, krevete i podmiriti troškove selidbe. Očekuje se, da će se tijekom godine moči pokriti 50% ove svote. Zajam, Sto je podijeljen Jewish Cooperative Labour Association je predujam na radove, što ih ovo društvo izvadja. U gradskoj četvrti Talpiot započelo se gradnjom ulice, kod koje je uposleno 80 radnika. Za tu gradnju podijeljen je zajam od LE 250. Daljnje zajmove dobili su; Gingeria-čeivrt LE 200, Tel Adas, Kfar MalaJ, Mb za gospodarske radove svaki po LE 115, gospodarska grupa u Petah Tikvi LE 200 i razne druge gospodarske grupe dobile su omanje svote; LE 136 dano je a conto iznosa, koji su podijeljeni u prošlim mjesecima. Radni departman podijelio je nadalje Arffisan organizaciji (zemaljskoj org.) zajam od LE 500 kao predujam na započete gradnje .Zajam će se povratiti obligacijama hipotekarne banke. Napredak Keren Hajesod-kampanje u Americi. Keren Hajesod kampanja u New-Yorku ii ostalim gradovima zemlje biva svakim danom sve intenzivnija i opsežnija. Svaka četvrt New-Yorka i svaka žid. općina osjeća, da ovogodišnja K. H. kampanja mora donijeti najveći mogući uspjeh, jer o njoj ovisi rad u Palestini Svi K. H.-rađenici rade stoga svim silama da sakupe kvotu od 5 milijuna dolara. Kod rada učestvuju i odbori obrtnika i radnika. I židovske škole stavile su se na raspolaganje.
4
>Ž i D O V«
BROJ 19