Жидов

Zlatni šekel

Da osigura Egzekutivi cijonističke organizacije u Londonu sredstva za provođenje njezinih političkih, organizatora!!) i propagandističkih zadaća, zaključio je XIII. cijonistički kongres übiranje Zlatnoga šekeia kao godišnjeg doprinosa cijonista za svrhe svjetske organizacije. Cijena Zlatnoga šekeia ustanovljena je s najmanje I'funtom na godinu. Svjetska organizacija očekuje, da će svaki organizirani cijonista. koji može da doprinaša ovaj iznos, odmah ispuniti svoju dužnost. Za Egzekutivu cijon. organizacije: Lonis Lipsky. Zlatni šekel može se direktno poslati u London na .}ewish Colonial Trust Ltđ. Brock House. VValbrook, E. C. U. London s oznakom za Zlatni šekel ili preko Sa\eza Cijonista, Zagreb, Ilica 31 111,

Keren Hajesođ

Hercu Hajtesod u Americi. Najvažniji su dogadjaji u> razvoju K- H. (kampanje u mjesecu aprilu akcije, koje su za Pesaha u sinagogama svih američkih velikih gradova provedene, nadalje proklamacija što ju je izdao gradonačelnik Ohicaga 1 Wil!iaim E. Deves i konačno uspjeh, koijr je pratio dra. VVeizmanna na njegovom putu po Jugu i Zapadu države. Ova turneja donijet će K. H. oko 650.000 dolara, od toga je već uplaćeno 200.000 dolara. Chicago, po veličini drugi grad u Sjedinjenim Državama, iz petnih sila radi na tome, kako da •dosegne ođlredjenu mu kvotu od 300.000 dolara. •Jak impuls radu dala je već napomenuta proklamacija čikaškog gradonačelnika William E. Devera, u kojoj pozivlje Židove, da se sakupe pod stijegom Palestine. U isto se vrijeme širi kampanja po Istočnom Ohiu, napose u Cincinnatiu, Columbusu i t. d. Nakon uspjeha u Los Angelosu pošao je d'r. Weizmann u St. Francisco. Atlanta je već međiuto prekoračila svoju kvotu od 20.000 dolara, a Providence započela svoj 35.000 dolara đrive. Dis•trikti Jersey, Buffalo. Manhattan (ovaj sam hoće sabrati 100.000 dolara) i mnogi drugi gradovi u punom su toku rada. Newyprški slobodni zidari za dra. VVelzmanna. Iz New-Yorka nam javljaju, da su se slobodni zidari po prvi puta Udružili, da moralno i financijalno potpomognu' pokret za obnovu židovske narodne domaje u Palestini. Dne 29. marta dalo je 80 meštara fljujorških slobodUozidarskih loža u hotelu Imperial banket u čast dra. VVeizmanna. Smjesta je stvoren odbor, koji bi imao ustanoviti kontigent za New-York. Oduševljenje je toliko, da će se za slobodne zidare države NewYork ustanoviti po svoj prilici 200.000 dolara. Dr. Weizmann izvjestio je o radu, što su ga halucim u Palestini več izvršili i što će ga još izvršiti. Izjavio je, da je Palestina koljevka slobodnog zidarstva, pa je stoga dužnost slobodnih zidara cijelog svijeta, da učestvuju kod obnovnog rada. Govorio je još o duševnom značenju sadašnjeg rada i o konačnom ispunjenju tisućlejtnih želja Židova. Sudac VVahle, kršćanin, doveo je slobodne zidare u redove Keren Hajesoda. Rekao je. da su Židovi već krčili puteve kulturi. Oni su prokrčili put do istine time. što su branili i nosili zavjetni kovčeg, pa ma od kuda ga izagnali progoni bili rimski, bili kršćanski. Židov je pionir svjetskog mira. Slobodni su zidari sretni i ponosni, što mogu pozdraviti cionističkog vodju. Slava i čast dru. Weizmannu i muževima, koji se s njime bore za slobodu svoje braće i bratstvo čovječanstva. Govorili su još gg. Fierst, Margolis i rabin Sflvermann. Oval potonji prikazao je, da ne samo narod obnavlja zeirfiju, već i zemlja mnogo čini, da se i narod obnavlja. Napomenuo je herojski duh halucima, koji Palestinu ponovno dovadjaju u život, koji obrađuju zemtju i stvaraju plodne krajeve. Protiv ovog duha opozicija nije jača nego lepršam e leptira u oluji. Pokušaj, da se ovaj rad zapriječi, sličio bi nastojanju, da se zadrži bujica Niagare.

Financijalne potrebe Keren Hajesolda. K. M. upravio je na englesku cijonistićku federaciju dopis, u 'kojem obrazlaže financijalne potrebe K. 11. za iduće vrijeme. Sadržaj je pisma: U mnogim se još zemljama ne zna, s kakvim se je poteškoćama morao boriti K. H. Misli se da mjesečni primici od L 30.000 đostaju i za reducirani palestinski budžet od mjesečnih 26.000 L. U zbilji zahtjevi su mnogo veći. Da se üblaži ‘kriza nezaposlenosti zalkljućeno je A. K., da se neke stavke redovitog budžeta prenesu na investicioni budžet, a time su mjesečni izdaci dosegli L 30.000. K tome moramo još ove godine isplatiti veliki dio dugova, što smo ih u prošlim godinama učinili. U prijašnjim godinama dali smo palestinskoj egzekutivi predujam od L 10.000 na račun gospodarskog budžeta. Prošli je kongres zaključio, da se ova stavka ne odračuna od redovitog budžeta, pa smo tu svotu ostali dužni kolonijalnoj banci. LI ljetnim su se mjesecima izuzev Amerike smanjili prihodi iz sviju zemalja, tako da smo od ameičkog novca za oktobar morali oduzeti L 10.000, da pokrijemo manjak u septembru. Isto se zbilo u oktobru, tako da je K. H. bio primoran da od kolonijalne banke uzme zajam od 30.000 L, koje se otplaćuje u mjesečnim obrocima od L 5000. Time je mjesečni budžet narasao na L 35.000. Daljnja poteškoća leži u neredovitom dolasku K. Ti. novca, pa smo zbog toga s doznakom novca palestinskoj egzekutivi u vječnom zaostatku. Krajem marta bili smo joj dužni L 15.000. K tome još pridodazi L 5000, što h je A. K. odredio, da se novim useljenicima omogući useljenje i uposlenje kod nasada duhana i kamenoloma. Obvezali smo se još, da P. L. D. C.-u pozajmimo L 9000. ne uzev u obzir jdš I onih L 5000, s kolima Učestvujemo u jednom industrijalnom poduzeću. Da udovolji svim ovim potrebama, morat će Keren Hajesod za idućih šest mjeseci mjesečno nasmoći L 48.000. Od tih će se L 36.000 doznačiti palestinskoj egzekutivi, dok će se preostalih L 12.000 upotrijebiti za investicije i otplatu dugova. Nije potrebno, da podsjetimo sve naše saradnike, jer su i qni odgovorni za osiguranje palestinskog budžeta, da svote, što nam stoje na raspolaganju, ne dostaju za izvršenje naših konstruktivnih radova u Palestini raste od godine do godine, a uparedo s time raste i potreba na sredstvima, kako da se udovolje najprešnije potrebe. Keren Hajesod-rademici moraju stoga da uvećaju svoj rad. Keren Hajesod u Bukovini. Kampanja je započela 5. maja. I cijonistička i opća 'štampa vodi pismenu propagandu. Kampanja će se provesti najintenzivnijim radnim metodama. Kampanjom upravlja đr. Reifer, a mnoge prominentne cionističke ličnosti stavile su se u službu akcije. Uspjesi Keren Hajesođa u Južnoj Africi. Kampanja, što e provadja dr. A. Ooldstein, vrlo je uspješna. U Johannesburgu sabrano je već L 14.000, u Benoniji L 1300. u Pretoriji L 2100, Germistonu 1000 i Petchels tromu 600.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Nathan Strsmss o svom palestinskom putovanju. Nakon svog povratka u Ameriku dao je Nathan Strauss slijedeći interview: »Ovogodišnji put u Palestinu tako me je osvježio, da se ćutim za 20 godina mladim. Dušom i srcem pripadam Svetoj Zemlji te vidim veliku budućnost za Židove u Erec Izraelu. Uvjeren sam, da će Jerusolim postati duševni centar svijeta i da će donijeti svjetski min. Vidio sa(m novi Jerusoiim, kako se gradi, dok je stari u svojoj! svetosti i starinama ostao nepromijenjen. Vidio sam djelo cijonista u zemlji, te sam došao do uvjerenja, da bi im Brebato dati velike kredite. Velike zasluge stekla si je Hadasa sa svojim zdravstvenim uredbama, koje su za zemlju od velike važnosti. Najljeplšu sliku u zemlji ipak nam pružaju halucim, ovi junaci požrtvovnosti. Nijesu to fantasti, već praktični, Zdravi t jaki muževi i žene, koji se žrtvuju židovstvu. Rade pod najtežim uvjetima l , no n'jedan od njih se ne tuži. već s entuzijazmom klešu kamenje, oru zemlju, grade puteve, suše močvare, zidiu kuće, a sve to bez ikakovog ■koristoljublja.« Židovska dtačka banka. Lz Anversa javljaju židovskom dopisnom uredu: Na zaključnoj sjednici svjetskog kongresa židovskih diaka ovlaštena je Egzekutiva, dfc osnuje židovsku ’djačku banku na istoj osnovci kao ona, što ju je osnovao centralni

odbor židovskih đjaka u Poljskoj. Glavna svrha banke bit će, da dade djackna, kii su dovršili svoj studij, uz dovoljno jamstvo zajmove, koji će im dati mogućnost, da se etabliraju u svojim zvanjima. Prihvaćen je nadaitje i plan osnutka centralnog sanatorija za židovske djake. Sanatorij osnovat će se vjerojatno u Švicarskoj. Beilis živi. Prije kratkog vremena prenijela se u svim novinama svijeta vijest, da je Mende! Beilis, optužen u pozmatom procesu radi ritualnog umorstva u Kievu ipod carističkom vladom, u Palestini umro. Mi smo tu vijest rezervom primili, jer se prema informacijama Beilis nalazio u Americi. Ovu vijest širila je ruska korespondencija, pa su svi listovi donijeli nekrologe, a u Kijevu održala se u sinagogi žalobna služba božja. Med ju tim stigla je vijest, da Beilis živi u NevvVbriku. Oscar Strauss o položaju u Palestini. Cijonizam ili palestinizam? Mr. O. Strauss izjavio je u jednom intervievvu, da 'Palestina imade da posluži samo onim Židovima za domaju, koji u ostalim zemljama ne mogu da žive, no svi su Židovi svijeta obvezani, da potpomognu one, koji žele u Čijom Kulturni svijet mora nastojati, da palestinski mandat ostane u mukama Velike Britanije. Konačno moramo prestati da govorimo samo o cijoniizmu, već se moramo obratiti na palesttoizam. 1 arapski će živalj doskora uvidjeti svoju zabunu, što ne priznaje djelo Židova u Palestini. Prije svog odlaska iz Palestine pregovarao je Mr. Strauss još s Muza Kasim pašom, predsjednikom palestinske arapske egzekutive. Nastojao je. da ga uvjeri o potrebi arapsko-židovskog sporazuma. Ka'zim paša je odgovorio, da Arapi teže za time, kako da se Palestini uvede nacionalna vlada, u kojoj bi bili proporcionalno zastupani moslemi, kršćani i Židovi. Mr. Strauss napomenuo je još, da su cijonisti u pet godina za obnovu Palestine vilše doprinijeli, nego Arapi unutar pet stoljeća. Američki cijonisti žele, da se cijonistička egzekutiva prenese u Palestinu. Nakon što se je povratio u Ameriku, izvjestio je Louis Lipsky američke cijoniste o svom radu. Izjavio je, da je nakon pomnjivog studija položaja došao do uvjerenja, da se autoritet i sposobnost rada cionističke egzekutive samo na taj način može podiči, da se sijelo egzekutive prenese u Palestinu. Ofteijiefmi organ američkih cijonista »Oas judisohe Volk« ističe u jednom članku, da su američki cijonisti već davno došli do te spoznaje. Već na zadnjem konventu u Baltmoreu glasovalo je polovica sviju delegata za prenos sijela egzekutive iz Londona u Palestinu. Oduševfijenje, Sto ga |e izazvao Lipškyjev izvještaji dokazuje, da cijonističke mase Amerike složno stoje uz prijedloge Lipskyjeve. Računaju, da će ih potpomoći { cijonisti Evrope, a napose židovstvo Palestine. Engleska vlada izjavljuje, da su vijesti o navodnoj cijonistićkoj tiraniji u Palestini potpuno neosnovane. U House of Lords ponovno su podignute tužbe protiv viada Palestine i Transjordanije, u kojima im se predbacuje, da su suviše nepopularne i tiranske. Podsekretar za kolonije. Lord ArnoCd, izjavio je, da je politika engleske vlade u pogledu Palestine i Transjordanije ostala nepromijenjena. Ovu politiku potkrijepile su tri Vlade za redom, a sadanja je vlada nastavlja. Govorkanje o kakovoj cijonistićkoj tiraniji u Palestini apsolutno je neosnovano. Engleska je za rata obećala Arapima-, da će sačuvati njihovu neovisnost, a u to nesumnjivo übrojena i Transjordanija. Vladavina emira Abdule donijela je već izvjesne plodove. Tako su primjerice gotovo sasvim prestali upadi iz Transjordanije u Palestinu. Ugvoor izmedju Sjedinjenih Država Amerike * Velike Britanije glede prava američkih državljana u Palestini. Kako »New Paistine« javlja, doskoro će se posebnim ugovorom urediti prava američkih državljana u Palestini. Velika je Britanija izrazila želju, da se s pregovorima započne, jer je tek nedavno sklopljen ugovor o istom predmetu izmedju Sjedinjenih Država i Francuske glede Sirije. Potpis ovog ugovora značilo bi sa strane Sjedinjenih Država ponovno priznanje onih stavaka mandata, koji se odnašaju na ostvarenje žid. narodne domaje u Palestini. Američka ie .Hemberstip-kampanja ponovno započela. U oči 27. godišnje konferencije cijonrst. organizacije ‘Amerike, kolja se 29. juna u Pittsburgu obdržavati, cijonlstrčki su distrikti ženile

>ŽIDO V«

BROJ 20