Жидов

nanovo poprimili Metnberstiip-kampanftu Provadjat će se mjesecima maju i junu, a Louis Lipsky će <u njoj da sudjeluje. Kampanja bila je K. H. radom potisnuta u pozadinu, te će sada obuhvatiti gradove New-York, Pittsburg, St. Louis, države New-Vork, New-Yersey, Pensvlvaniju i t. d. Pregovori Poale Cijona s engleskim radničkim vođjama. Članovi Poale Cijona Kaplansky, Locker i Rubašov, pošli su- u Palestinu, da sudjeluju kod konferencije Ahdut fiaavoda. Prije svog pb'aSka u Palestinu pregovarao je Kaplansky s državnim podtajnikom za kolonije lordom Arnoldom i predsjednikom parlamentarne frakcije Labouir Partije Robertom Smilliern. Kaplansky ih }e točno uputio u položaj u Palestini i u nade, Sito ih židovsko pučanstvo stavlja u radničku vladu Engleske.

Iz Palestine

Herbert Samuel o Palestini. Sir Herbert Samuel napisao je predgovor priručniku Palestinskog paviljona na engleskoj državnoj izložbi u "VVemiblev, koji u izvadku iđonosimo: »Preuzećem mandata za Palestinu preuzela je Velika Britanija zadaću od istorijske važnosti. iHrišćanstvu je Palestina najsvetija zemlja. Židovstvu 'je ljubljena domovina, na koju se koncentrira sva hol i dvotisućgodiSnja čežnja. Ona je središte jedinog nastojanja, koji zahvaća cijeli svijet, i velikih ličnih žrtava u sadašnjosti, te uzvišeni ideal budućnosti. Islam cijeni Palestinu radi svojih svetih mjesta, radi dugogodišnjeg posjeda te zemlje, kao i radi majoriteta tamošnjeg muhamedanskog pučanstva. Zemlja nije predana britskoj državi, mi Smo samo povjerenici. Sve rase i konfesije u toj zemlji imadlu jednaka prava. Podupiru se nade Židova cijeloga svijeta, da u Palestini ponovno uspostave narodnu domaju. Uz to se čuvaju gradjan*ska i vjerska prava Arapa. Postoji nada, da će se Vi Palestini postići i arapska i židovska obnova. Vrata zemlje otvorena, su za hodočasnike i putnike cijeloga svijeta. Našli smo zemlju, koja je uz Odjavo gospodarstvo kroz vijekove sasvim opustošila. Veliki predjeli bili su zaraženi malarijom, ini je bilo dovoljno cesta, vrlo malo željeznica, a luke uopće nema; naravna vrela prihoda nisu bila razvijena, a industrije uopće nije bilo. Nije bilo svega onoga, što treba civiiizovana država i sve je valjalo tek iz temelja započeti. Britski porezovnik platio je troškove četa, što sn smještene u Palestinu, a ovi se troškovi svake godine umanjuju. Sve drugo namakla je palestinska Vlada iz vlastitih pomoćnih izvora. Velika Britanija nije ništa doprinijela civilnoj upravi. I ako Palestina ne spada u britski imperiji ipak je pozvana Palestina na ovu Izložbu«. Samuel završuje članak oviim riječima: »Zaštićena moću i poduprta britskom državom. inspirirana svojom slavnom prošJoSću. te interesom triju najvećih vjera, probudjuie se Palestina. u našim danima iz stogodišnjeg sna i pouzdanjem i nadom gleda na ovu epohu' rada, koja će je opet dovesti starodrevne veličine.« Pomanjkanje radnika u Palestini. U Palestini se još nije zapazilo takovo pomanjkanje radnika kao sada, pače ni u doba Ba'JSourove deklaracije. Osobito se pomanjkanje zapaža kod poljodjelskih radtiika, jer intenzivno gajenje duhana iziskuje veliki broj ljudi. Rezultat je svega, da radnici stavljaju velike zahtjeve, kojma se i u većini slučajeva udovoljava. Tako je s općom radničkom organizacijom, koja pribavlja potrebite radne sile, sklopljen ugovor, prema kojem organizaciju ide polovica duhanske žetve, dok se organizacija obvezala, da će pribaviti 1500 radnika. Ne nadje li se potrebiti broj smjesta u zemlji, upotpunit će ga organizacija Imigrantima; koji dolaze u proljeću. Zasada raspolaže organizacija polovicom broja radnika, kojeg moral staviti. Važna je činjenica, da i arapski sađitelji traže židovske radnike, jer su se uvjerili, da se ovima mora dati prednost, pošto rad kod. kultiviranja duhana iziskuje inteligenciju, pouzdanost i osjećaj odgovornosti. Mnogi su se Arapi obrati' fna radničku organizaciju. Organizacija mogla bi naći uposlenje za još 2000 radnika. Turistička sezona u Palestini. Kako i nežidovski krugovi osudjuiU zapostavljanje židovske Palestine po putničkim agencijama i njihovim arapskim vodičima, razabire se i iz članka »Near Este«, kojeg donašamo: »Sezona je ti punom toku, u cijeloj se zetrt® čuju glasovi turista, napose američkih. Dnevno dolaze brodom ili željeznicom novi turisti, vrijeme

je lijepo, zemlja mirna, pa bi se turista mogao vratiti s povolfnim mišljenjem o zemlji. Putnici, koji su 1 u prošlom tjednu došli željeznicom, imali su nesreća, da je voda odnijela Dl AiriSki most. Nesreća nije bila velika, jer Je putnike na drugoj strani čekao voz, pa su se samo morali prevesti preko rijeke. Unutar triju godina to je prvi slučaj, tda se palestinskim željeznicama desila takova nezgoda. Židovskoj se Palestini ne sviđja način* kako se turistma prikazuje Palestina. Turističke agenture ravnaju se još uvijek po svojim starim metodama, iputevima i programima. S velikom revnošću ignorJšu židovske osjećaje, židovski ponos radi radi »National Homea« i židovski rad. Agenture namjestile su onaj l karikaturni tip dragomana, koji je sam krivo obaviješten ,a prema tome ii putnike ■krivo obavještava. Obično turisti i dobivajlu takove vodiče, kakove i zaslužuju. Nažalost se nije ostvario projekt, da Pro Jerusalem Sooiety i Departement of Antiuuities, stave u službu izobražene i kompetentne vodiče. Ovakovu organizaciju provela je već lokalna cijouistička egzekutiva, pa će židovski turista biti dobro opskrbljen, ako se obrati na pravu adresu. Palestinski Židovi zapažaju bojkot protiv svojih interesa spram židovskih kirijaša, hotela, trgovina i t. d. Sve .što putnik za tri ili osam dana svojeg boravka od židovskog rada vidi, je petak na večer kod! zida jadikovanja i neslikoviti i nezdravi gestu 1 starom gradu. Nitko mu ne daje poticaj, da podje u centre žid. života u gradu i seiu, akoprem su se ovi razvili u najkarakterističniji, a često i vrlo slikovit elemenat poslijeratne Palestine. Kretanje cijena u Palestini u martu 1924, Sljedeća nam tabela prikazuje indeks u trgovini na veliko živežnih namirnica i goriva u martu 1924. (Baza: 1923 = 100%). Broj vrste Indeks a Indeks u Poratl-j-robe siječnja februara umanjenje1. Cerealije .1 meso 13 94.5 85.7 + 8.8 2. Ostale živežne namirnice t voće 34 94.6 90.7 -f- 3.9 3. Gorivo i ostalo 11 88.5 86.6 + 1.9 Generalni indeks 58 92.5 87.6 4.9 Cijene su u ovom mjesecu, porasle poprečno za 4.9%, no još uvijek su za 7.5% niže, nego u prošloj godini. Glavni razlog porastu poprečnog indeksa je poskupljenje pšenice i brašna. Kako je u nekim krajevima Transjordanije manjkalo na pšenici, a i lokalne su banke uskratile kredite, bila je u god. 1923. spekulacija i trgovina cerealjama slaba. 1 Idanas još vlada nestalšca pšenice, pa cijene rastu. Zadnje promjene cijena prikazuje sljedeća tabela (po 100 kg, ako inače nije naznačeno); Gaza 1924.; 1. siječnja 31. marta Porast Pšenica PT. 100 130 30% Brašno 150 170 13% Domaći kruh 150 170 13% Bijeli kruh 245 260 6% Jala 1924.: 1. 'siječnja 31. marta Porast Pšenica PT 114 150 31% Brašno 165 210 28% Domaći kruh 165 210 21% Bijeli kruh 225 230 2% Cijena je bijelom kruhu ostala gotovo stalna radi stabilnosti američkog i australskog brašna. Cijene su se dure popravile, dok su cijene sočivicama (leča, grašak, grah i t. dt) pale na nivo od siječnja. Meso, jaja i mliječni proizvodi pali su u cijeni. 31. marta notirane su slijedeće cijene po 100 kg: jaja ovnovina mlijeko maslac (100 kom.) Jerusolim PT 1,040 250 1,102 30 Jafa 980 325 1,350 28 Maifa 1,170 200 2,577 27 Gaza 800 200 1.400 27 'Krumpir je pojeftinio, dok je luk radi tržnih cijena u Egiptu porasao. V**ike pošiljke manduifia za Egipat digle su im cijenu. Kava je poskupila za 18%, narandže su poskupile te notiraju PT 40—50. Cijene .goriva nisu bile stalne izuzev alkohola, kojemu je cijena nakon porasta u februaru pala na PT 500 po 100 kg. Vinska produkcija Palestine u god. 1923. U god. 1923. proizvela je Palestna 2 V* milijuna litara vžna. Od tog izvezla je 1,836.363 litre.

»Kirjat Seter« bibliografski list jerusolimska sveučilišne biblioteke. Upravo je u Jerusolimu izašao prvi svezak hebrejskog bibliograskpog časopisa -Kirjet Sefer«. što ga pod redakcijom dra. Bergmanna i prol. Pička izdaje jerusolimska sveučilišna biblioteka. Svezak sadržaje vijesti biblioteke o novim poklonima i knjigama, popis svili palestinskih tiskara hebrejiskih i nehebrejških, popis svih arapskih novina, što. danas u Palestini izlaze i bibliografiju hebraike i jndaike, što u inozemstvu izlazi. Objelodanjeni su još neki rukopisi biblioteke, tako A. Veilin: Jedno pismo jerusolimske karaitske općine i 12 stoljeća«.>Assaf: »Komentar rabi Jonatan liakohena k masehot bulin« i t. d. List izlazi svake četvrt godine, a pretplata mu ie godišnje pola funte. Pretplatu priima F. Ostertag, Berlin VV 50. Augsburgerstr. 28. »IMišar Vetaslh«. Upravo je izašao dvobroj časopisa ..Mišar Vetasih«, koji je posvećen palestinskoj industriji li trgovini. Svezak sadržaje brojne vrlo interesantne članke na hebrejskom ' engleskom jeziku, nadalje katalog izložbe u Te! Avivu, potpuni popis žid 'industrijallnih poduzeća u Palestini, te katalog palestinskog paviljona na britskoj državnoj izložbi u Wemblayu. Novi časopis svjetskog Hehaluc-saveza. Od marta ove godine izlazi u Varša'vi pod naslovom -Heitaliuc« na hebrejskom ileziku glasilo svjetsokg hehaiuc-saveza. Časopis zauzunije stanovište u svim pitanjima Alije 1 Hahšare te vanređno informira o napretku halučkog pokreta u svijetu. Časopis ima još dodatak na jidiš jeziku.

Iz Jugoslavije

Iz Sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor rješavao o tekućim agendatna, te je nekim mjesnim organizacijama iznimno dozvolio produljenje roka za provođenje šekelske akcije ali svima najdulje do 20. maja o. g. Svim drugim mjesnim organizacijama, koji pravodobno ne šalju obračun, te ne povrate šekelske blokove i potvrde za prinos Savezu, ne će se priznati delegati na Saveznom Vijeću. Iza toga primljen je do znanja dopis Egzekutive glede godišnje konferencije. Prima se k znanju izvještaj 0 šekclskoj akciji, te se imadu rezultati šekelske akcije objelodaniti. Tajnik izvješćuje o stanju halučke farme te o daljnjem agitacijonom putovanju g. inž. Zaloscera. Konaćno se raspravljalo o promjeni statuta prema zadnjim izmjenama Saveznog Odbora, koje se imadu predložiti Saveznom Vijeću na potvrdu.

Za halučku farmu. Dne 7. ov. mi prispjeli su u Blielfiimr haluc inž. Hugo Zalocser i delegat S. C. J. AJbert Ozmo* da u gradu Bijeljtei provedu akciju za Jugoslavensku farmu u Erec (sraiel-u. Nažalost u tom gradu, gdje ie nekad

Iskaz šekalima i prinosa za Savez u godini 3684.

BROJ 20.

.2 1 D O V*

5

Mjesto Broj šekalim Iznos Banjaluka 77 1565. Beograd I. obračun 694 9380.Bijelima 90 1860.Brod ni 5 96 2080.Cakovac 20 —.Daruvar 46 515 Djakovo 25 390 Doboj 12 —. Glina 7 500 Jajce 13 120 Karlovac I. obračun .31 665. Koprivnica I. obračun 30 750 Kostajnica 7 200 Križevci 14 165 Ludbreg 10 150. Našice 20 605.Ogulin 14 210 Požega 92 3380.Priština 91 450.Rogatica 10 45. Ruma 22 330 Sanski Most 20 290. Split 60 150. Sabac 18 390. T ravnik 28 220 Tuzla 16 15 Vinkovci I. obračun 30 1200.Visoko 20 285.Vukovar I. obračun 80 1210 Zavidovič 34 330 Zemun 65 1770 Zagreb I. obračun 500 13000.(Nastavit će se.)