Жидов

ziciji spram sadanjeg vodstva cijonist. organizacije. Njegova bečka predavanja nisu pripravljena sa službeno cijonističke, već s privatne -strane. Ova je konstatacija zbog toga važna, jer austrijska kao i svjetska cijonistička organizacija odbijaju velik dio Jabotinskijevih nazora o cijonist. politici, a s mnogima su pače i u protivštini. Jabotinsky, koji je vanredan govornik, rekao je po prilici slijedeće; »U blizini ddblinškog groblja, na kojem je je pokopan Herzl, smijemo opet da govorimo o velikom cijonizmu, opet da rabimo iz službenog cijonizma izagnanu riječ »Judenstaat« (država Ži• dova). Još uvijek se raspravlja o pitanju, hoćemo li u Palestini imati državu Zidova, po koncepciji tlerzlovoj, dakle, moramo li sačinjavati većinu pučanstva, Na to pitanje odgovaram; ili ćemo u Palestini stvoriti državu Zidova, ili novi geto. Nojeva politika i taktika prešućivanja , neumjesne su. Arapi ne će nikada dozvoliti ono, o čemu se baš i radi, a te je nesmetana imigracija. Ne smijemo zaboraviti historičku činjenicu da ic kolonizacija jedne zetn’je za pučanstvo, koje u njoj boravi, neprihvatljivo, pa ma kako to pučanstvo bilo rijetko i ma koliko zemlje stoji na raspolaganju. Prema mom mišljenju nema izgleda, da dodje do mirnog sporazuma izmedju onih 700.000 Arapa, koji u Palestini borave i onih Zidova, koji žele da se u nju usele. No ipak smatram, da je bojazan pred panlslaralzmom besmislena. U .prošlom stoljeću nije niedju islamskim državama bilo sloge, baš kao ni niedju kršćanskim. Sjetimo se samo, s kakovim je efektom god. 1910. prošao poziv na »Sveti rat« muhamedanskog svijeta. Ukinuće je kalifata zaključeno brzo u ovom historičkom razvoju. Držim, da je, kraj sadanjc strukture i nazad* njaštva Arabije, isključena solidarnost Arapa, koj borave van Palestine, a time i svaka akcija s njihove strane protiv cijonističkog rada, bar za vrijeme koje je potrebno, da se ostvari židovska država, dakle unutar dvaju generacija. Iz toga slijedi, da onih 700.000 Arapa Pa’estiue ne mogu da zapriječe ostvarenje žrd. države, ako to Engleska i Evropa hoće. Nije nikakova nepravda, ako se židovskom narodu, koji ie krivnjom historije ostao bez domaje, dade stosedaradeseti dio Arabije, pa ma i protiv vol’e palestinskih Arapa. Jnbotinsky kritizirao je zatim politiku cijonisličkog vodstva, a napose politiku iHerherfSamuela, britskog High Commissionera u Palestini. Mir u zemlji kupljen je time, Što smo postali »Schutzjuden«, i što je židovska imigracija spala na minimum. Samo je židovska vojska jedina moguća i sigurna zaštita za židovsku kolonizaciju, no vanjska njena forma ovdje ne utječe. Aktivisti, u čije ime Jabotiuskv i govori, smatraju židovsku vojsku, koja će štititi kolonizaciju prvim preduvjetom za onaj cijonistički rad, koji vođi do židovske države.

Iz Palestine

Nezaposlenost i nestašica radnika. Kroz godinu dana bila nas je mora nezaposlenosti u Palestini. Useljivanje gotovo je sasvim prestalo, ne toliko zbog administrativnih mjera, koliko zbog toga, što novi useljenici nisu mogli naći zarade. Pod dojmom ovih činjenica štetovala je ne samo Palestina, već i vaskoliki cijonistički pokret. Tek nedavno došlo je do nagle promjene. Nove radne prilike, što su na selu i gradu nastale, apsorbovale su sve rezerve radnika, tako da se već zapaža pomanjkanje radnih snaga. Vlada je cijonističkoj egzekutivi dozvolila, da u zemlju dovede nove radnike. Došao je time iščekivan čas, kad je započela nova Alija. Pokazalo se, da je neophodno ipotrebno, da se u zemlji nalaze stanovite rezerve radnika i da se u Palestini pojam -ekonomskog kapaciteta« u opće ne može odrediti. Opet možemo u zemlju dovadjati haluce, no sad dolazi neugodna činjenica, da su snage haluca u galiitu znatno spale, a tome se ne smijemo čuditi. Kad je 1920. započeta treća alija. bile so prilike u Evropi haotičke. Zidovi su se dijelom tek povratili s ratišta, dok su drugi bili protjerani sa svojih kućišta, tako da je izgledalo, kao da će seoba u Palestinu poprimiti veliki opseg. Zbog ovakovih prilika došli su mnogi neprikladni elementi u zemlju. Danas su se prilike u Evropi konsolidirale, pa se danas u Palestinu sele samo ljudi, kojima je ona cilj. Najpouzdaniji iseljenički element je nacionalna omladina, koja se zbog duboke narodne spoznaje i čovječajtske potrebe

sprema na radnički život u Palestini. Broj oviti ljudi nije danas velik, jer je u zadnjim godinama gotovo nestala nada u a 1 i i u, tako da halučki pokret nije imao baš osobitih izgleda. Iz današnjeg stanja moramo da naučimo, da je pomanjkanje Ijudiju gore od pomanjkanja novca za obnovu Palestine. Moramo da spoznamo, kako se položaj može svaki čas izmijeniti, kako je krivo, što dopuštamo, da nas časovite uplivišu. Mirom, strpljivošću i ustrajnošću moramo raditi za ponajvažniju zadaću cijonistićkog pokreta u galutu a to je odgoj nove generacije za život u Palestini. U židovsku omladinu nikamo usaditi misao, da se Židov imađe životom rada u židovskoj zemlji obnoviti. Moramo popraviti ono, što smo pokvarili misleći, da sve ovisi o novcu zaboraviv pri tome na čovjeka. Cijonizam mora opet da zadobije svoju duševnu sadržim), mora opet imati moć, da obuhvati čovjeka i da ga učini svojom prilikom. Zadaća ova nema samo teoretsku važnost, već je i od eminentno praktičnog značenja, kako to upravo u ovaj čas osjećamo. (»Haolaim). Britanski zastupnik u Transjordaniji podvrgnut je palestinskom High Comissioneru. Jerusolim. (1. T. A.) Kako službeno glasilo Transjordanske vlade javlja, nastupio je novi britski zastupnik u Transjordaniji, Mr. Cox, svoje mjesto. Novine »South Assab« javljaju, da je Mr. Cox podred'en High Comissioneru, dok mu ie predšasnik bio u direktnoj vezi s kolonijalnim uredom u Londonu. Novosti iz Palestine. 13. mala započela je konferencija Ahdut Ha a voda. Učestvuju i zastupnici Poale Ciona i Ceire Ciona iz galuta, tako Kaplansky, Locker, Rubašov, Mereminskv. Konferencija je od velikiog značenja po poalicijonistički pokret Poaie-Ciioni otklonili su prošlog ljeta konferenciju, sa Ceire-Cijon. jer su CeireCijon tražili i vršili hebrejsku školsku politiku u galutu, Ahdut Haavodn. jedna grana Poale-Cijona. složni su sa Geire-Cijonom. da se u galutu ima širiti hebrejština. Za lb. ijara sazvana sesija As i {at h a ni liva r i n opet je odgodjena, jer Vaad Halemni nastavlja pregovore s vladom o legalizaciji židovskih općinskih organizacija. >Pro Haifa«. Ovih dana osnovano je u Palestini na jednoj skupštini cijonista iz sviju krajeva udruženje »Lemaan Haifa« (Pro Haifa). Prema obavijesti palestinskog zastupnika ovog udruženja, Jehude Bornsteina, ciljevi su udruženja slijedeći: 1. Pospješiti brzi razvitak grada Haife i brda Karme! gradnjama i industrijom. 2. Ujedinjenjem pojedinih izoliranih naseobina koncentrirati židovski jašuv. 3. Stvaranje novih povoljnih veza između pojedinih razasutih naselja, a osobito između Haiie i Karmela. 5. Omogućiti osnivanje vrtnih gradova u okolici Haife. U odbor udruženja izabrani su; dr. M. Klumel iz Varšave predsjednikom, Ab, GohJberg iz Ne\vyorka potpredsjednikom. Naphtali Prives iz Varšave blagajnikom i dr. Gottlieb iz Varšave generalnim sekretarom. U vodstvo društva unišli su osim ovih i gg. Joel Hatoer iz Newyorka i bankar Kirschenberg iz Varšave. Zastupnik društva u Litavskoj: je g. M. Kaliti, ,g. Jehuda Bornstein iz Wiesbadena oficijelni je zastupnik društva u Palestini, te se je već nastanio u Haiti. Prvo djelo društva sastoji u tom, da je od amerikansko-palestinske agenture za transakciju zemljišta nabavilo 2000 zemljišnih parcela za gradnje na Karmelu i u okolici Haife. Ove parcele podijelit će se po određenom postotnom razmjerni medu pojedine zemlje. Predloženo je da odi ovih gradievnih parcela Amerika i- Poljska dobe po 40%. dok bi preostalih 20% preuzela Evropa. Gradnja univerziteta. Gradnja kemijskog instituta hebrejskog univerziteta na brdu Cofim napreduje. Zgrada podići će se sva iz kamena po kooperativnom građevnom društvu Solel Bone. Rad, koji vrše Kvucot od Solel Bone. zadovoljava i najbolje arhitekte, koji razgledaju gradnju. Osim radnja u kamenolomima, uposleno je kod gradnje oko 100 radnika. Stara zgrada, gdje se sada dovršuje tesarski posao, moći će se još tokom ovog mjeseca predati upravi zavoda. Na novoj zgradi započinje već gradnja kamenih zidova. Povećanje kapitala palestinske radničke banke. Glavna skupština radničke banke, koja je 4. maja 1924. u Tel Avivu održana, zaključila je na predlog direktorija da povisi svoju glavnicu od 60.000 na 100.000 funti šterlinga. Djelovanje radničke banke je odi godine do godine sve veće, te banka postade sve važnijim faktorom u radu oko obnove zem'ie. Povjerenje financijskih institucija i široke

javnosti inozemstva prema ovom centralnom financijskom instrumentu radničke palestinske organizacije biva sve veće; iz raznih zemalja stizavaju radničkoj banci veliki upisi na njene dionice. Temeljni kapital radničke banke iznosio je po‘najprije, kako je poznato, 30.000 funti šterlinga, a kasnije je povišen na 60.000. Nagradno natjecanje za; 3. svezak zlatne knjige. Glavni ured K. K. u Jerusolimu javlja, da su u natjecanju za sliku omota za 3. zlatnu knjigu podjeljene ove nagrade: Prva nagrada (funti šterlinga 35) gosp. Bauncr Calter, druga nagrada !f. š. 35) gosp. Gur-Arjeh, 3. nagrada (f. š. 15) gosp. M. Raban. Izrade izložiti će se u poljoprivrednom muzeju Cionističke Palestina Ekzekutive n Jerusolimu. Prva nagrada izradiče se od Direktorija KKL.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je odbor u svojim sjednicama od 24. i 27. o. mi- raspravljao o budžetu za narednu godinu, te o izvještajima Saveznog Odbora, koji imadti da se objelodane u »Židovu«. Zatim je primljen do znanja izvještaj g. inž. Zaloscera o agitacijonom putovanju za halućku farmu u Bosni, te zaključeno, da se akcija provede još u onim mjestima Hrvatske, gdje do sada nije provedena. Konačno rješavalo se o tekućim administrativnim agendama. UPOZORENJE. U smislu § 12. Pravilnika S. C. J. intadu se važni prijedlozi upraviti 14 dana prije dana Saveznog Vijeća predsjedniku S. C. J. ili Radnome Odboru, jer inače ne će o njima rješavati Savezno Vijeće. Nadalje valja smjesta iza provedenog izbora priposlati S. C. J. protokol o izbornom činu, Mjesta koja su dobila produljenje roka za Sekelsku akciju intadu odmah nakon što je izminuo rok, vratiti šekele i priposlati konačni obračun. KONFERENCIJA POVJERENIKA K. K. L. Sazivljemo konferenciju povjerenika za K. K. L. koja će se održati u Beogradu u nedjelju, dne 15. juna u 8 sati na večer s ovim dnevnim redom; 1. Pozdrav pročelnika povjerenstva za Jugoslaviju. 2. Referat o radu u prošloj godini. 3. Zadaće K. K. L. 4. Debata. 5. EventuaJija. Očekujemo, da će svi komesari odazvati se ovome pozivu i doci na konferenciju, koja će ustanoviti rad za narednu godinu. Povjereništvo K. K. L. za Jugoslavi.u. Uputstva za posjetioce Saveznog Veća IS. i 16M. ove godine u Beogradu. Svi posetioci imaju se prijaviti najkasnije do 8. juna o. g. i te prijave slati na adresu g. dr. Davida Alkalaja, Trgov. ul. 3. U prijavi naznačiti, želi li se stan u hotelu, za koliko osoba, da li u sobama zajedno ili odvojeno, ako ima već rezerviran stan, da i to nazndči. Ko želi kašer hranu, da bi mu se ista pripremila. Napominje se, da ako posetioci u svemu ne ispune gornje uslovc, priređivački odbor skida sa sebe svaku neugodnost, koja bi nastupila. Kongres jevrejskih vjerotspovjednih općinaOd Saveza jevrejskih vjeroispovjedmih općina u Kraljevini S. H. S. primili smo ovaj poziv sa molbom, da ga objelodanimo; Na osnovu ćl. 21. Pravila Saveza, Predsjedništvu Saveza je čast pozvati Jevrejske Općine Kraljevine S. H. S. na U. redovni Kongres, koji će se održati na dan 17. i 18. juna 1924. godine u Beogradu. Pozivaju se sve jevrejske opć'ne, da u smislu § 9.. 19. i 28. Pravila izaberu i odrede svoje izas'anike, a o izboru istih odmah izvjeste Glavnu Upravu Saveza, a izaslanike snabdjeti« urednim punomoćima. Dnevni red kongresa je: 1. Otvaranje kongresa i pozdrav predsjednika. 2. Verifikacija mandata. 3. Izbor 4 sekretara i 2 ovjerovača zapisnika4. Izvještaj Glavne Uprave o dosadašnjem Radu. 5. Izvještaj blagajnika. 6. Izmjena pravila Saveza. 7. Prediog budlžeta za 1924.—27. god. 8. Prediog o osnivanju ievrejskog seminara. 9. Izbor nove Uprave. 10. Predloži. Lag baomer priredba židovske omladine u Zagrebu. Zid. omladinska udruženja održala su 24.

10

>Ž I D O V«

BROJ 22 — 26.