Жидов

laća, koji je sa drom. VVilenskijern cijeli mjesec putovao. Izdaci za putne troškove, plaće, novinstvo, kancelarijske troškove, propagandu, poštarinu, telegrame i tiskanice iznose u svemu 1,285.960 Leva, što kod 14 milijuna samo 9% iznaša. Interesantan je nov sistem namira K. H. Svaki uplatitelj K. H. mora odnjegovati namiru sa 2%-norn pristojbom u korist »Narod. Fonda«, što je razumljivo jaka propaganda za Z. N. F. i jačanle u iinancijalnoin smislu. Ovako se vezu izmedju K. H. i K. K- L. svakome jasno i konkretno dovodi u svijest. Dr. Weizmann zadovoljan s rezultatima postignutim u Americi Dr. VVeizmaan 14. je maja stigao u London. Novinskim izvjestiteljima izjavio je ukratko na kolodvoru, da je rezultatima postignutim na svom putu po Americi vrto zadovoljan, i s novcem, koji je unišao u korist Keren Hajesoda, kao što i stvaranjem komiteja za Jewis ! h Agency i za Investment Company. Osvjedočen je, da amerikanskr Zidovi žele surađivati kod 1 izgradnje židovske narodne domaje kako u političkom, tako i moralnom i ekonomskom pogledu. Poslije kratkoga odmora sudjelovat će dr. VVeizmannn na konferenciji engleske Cionističke Federacije, koja se održaje 1. i 2. juna. Referisati če o svome putu te o napretku palestinskog rada. Keren Hajesod u Americi. »New ‘Palestine- javlja, da se je NVeizmannova turneja u stvari K. H. kroz centralnu Ameriku razvila u pravu i istinsku triuinfalnu povorku. Općina za općinom iskazivala je darovima za K. M. svoje poštovanje i privrženost. Ali još veće značenje nego materijalni uspjeh općine koje je on posjetio, doprinijele su preko 350.000 dolara bijaše uspjeh apela na Zidove, koji do tog časa nijesu imali nikakovog interesa za obnovu Palestine. Ne\v Orleans doprinjeo ie umjesto 25.000 dolara za V/eizmannavog boravka preko 50.000 dolara. Teksas doprinio je svoju svotu u iznosu od 30.000 dolara i radi dalje. Doček VVeizmannov u Los Angelosu bit če ovjekovječen kao posebni dogadjaj u životu Zidova toga grada. Do sada je tamošnji odbor predao glavnom uredu 50.000 dolara, a očekuje, da će u slijedećem tjednu moći izručiti dvostruku svotu. San Francisko namjerava do 1. juna nasrnoči svotu od 100.000 dolara u gotovom. Chicago doprinio ie polovicu od svoje kvote u visini od 300.000 dolara. U metropoli se provadja kampanja punom parom, potaknuta uspjehom u drugim gradovima. U 250 sinagoga uspješno se propagiralo za vrijeme Pesah blagdana apelima. Keren Hajesod na dalekom Istoku. Na dalekom Istoku počelo se ie s reorganizacijom K. H. rada. Početkom aprila sazvao je dr. Kaufmann, koji je taj rad preuzeo, za Harbin sjednicu, na kojoj su sudjelovali gg. Soskin, Friser, Ermanovič, Raritković, Isgour, Kopelović i rabin Levin. Ovi su ujedno izabrani u odbor. Keren Hajesod u Palestini. Na zadnjoj sjedlnici centralnog komiteja Keren Hajesoda u Palestini, referiralo se o K. H. u Palestini. Dosada bavio se komitej übiranjem lanjskih upisa u pojedinim palestinskim kolonijama kao i namaknučem novih prinosa u Jerusolimu. K. H. kampanja uspostavit če se u Palestini nakon likvidacije Keren Hageula fonda. Dosada je komitej postigao u Jerusolimu supskripcije u iznosu od funti šterlinga 1440 i u gotovom novcu u visini od f. š. 500.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

SJEDNICA BOARD OF DEPUTIESA. Pitanje austrijske optacije. Zakon o rumunjskom državljanstvu. Krimski projekt. Dne 18. maja održana je u Londonu sjednica Board oi Deputiesa. Mr. Henriques izvjestio je o deputaciji, koja je odaslana ministru unutarnjih djela u stvari naturalizacije inozemaca. Na upit, zašto se tako dugo odlažu molbe za naturalizaciju, odgovorio je ministar, da su sve molbe ponovno podvrgnute pomnjivom ispitanju. Pukovnik Waley Coh e n izvjestio je, da je predsjednik cijonist. egzekutive u Palestini, pukovnik Kiseli, izjavio, da su lažne vijesti, što su *h protivnici Zidova širili, da su naime Zidovi oskvrnuli grobove engleskih vojnika. Nasuprot, Zidovi njeguju i čuvaju ove grobove.

Mr. D’Avigdor Q o 1 d š m i d dao je izvještaj o radu Joint Foreign Committea. U stvari pitanja o p t a c i i e u Austriji pošao je Mr. Lucien W o 1 f u Austriju. Savezni kancelar Seipel i ministar vanjskih posaJa uvjeravali su ga, da su tužbe Zidova o nekorektnostima kod optacija svedene na 300 teških slučajeva. Vlada če nastojati, da od austrijskog državljanstva ne budu isključeni Zidovi, koji govore njemački i koji imadu simpatija za njemački narod, a dulje vremena u Austriji borave, ili su ondje rodjeni. U pogledu novog rumunjskog zakona o državljanstvu, rekao je, da u koliko je odboru poznato, interesi Zidova ovim zakonom nijesu povredjeni, no o tome treba sačekati daljnje informacije. Gosp. N. La za r u s bio je protivnog mišljenja, te tvrdi, da je ovaj zakon po Zidove vrlo nepovoljan, jer primjerice ugrožava jednoj trećini bukovinskog židovstva pravo na boravak. Gosp. D’Avigdor Ooldsrnid saopćio je, da se u Rumunjskoj nalazi još 4500 bjegunaca. Obzirom na novi useljenički zakon u Americi, ne če biti moguće održati obećanje, dano rumunjskoj vladi, da če se ove bjegunce otpraviti do kraja jula. Nije stoga oportuno upuštati se u druga preporna pitanja, jer ćemo po svoj prilici morati zatražiti produljenje roka za evakuaciju. U Rusiji izgleda, da antireligijozna politika pomalo jenjava. Mr. Ooldsrnid izvijestio ie nadalje da je o projektu kolonizacije na Krimu raspravljao sa drom. Bogenom, F. Warburgom i drugim zastupnicima Joinle. Plan se nalazi tek u prvom stadiju. Prijedlog, da se kolonizacija ima izvršiti na osnovu političke autonomije nije u projektu predvidjeli, a i vlasti ne misle povoljno o njemu. Predložena koncesija ne predvidja rasnih ili vjerskih razlika. Moguće ie, da će pokušaj, da se obidje ovaj uvjet, oboriti cijeli plan. Oosp. Gorđon L i v e r m a n zamjeravao je, što iz Magjarske još nema izvještaja, akoprem su ondje prilike za Židove još uvijek vrlo nepovoljne. Američki kongres primio ie usejenički zakon. Ujedinjeni odbor za židovsku emigraciju a Berlinu primio je iz Newyorka telegram, da je kongres primio novi useljenički zakon, prema kojemu se useljivanie ograničuje na 2% od cenzusa god. 1890. Prema zakonu se u taj postotak ne broje žene i djeca američkih gradjana. Roditelji gradjana iznad 55 godina spadaju u prvu kategoriju. Uvedena je nova 1 klauzula, da se useljenici koji ne dolaze iz svoje postojbine u tranzitnoj zemlji moraju bar 2 godine zadržavati. Zakon je primljen na osnovu kompromisa izmedju obiju komisija kongresa i senata. Kako I. 1. A. javlja, predložio je predsjednik Hiasa g. J. Bernstein, na zadnjoj sjednici Hiasdirektorija u Newyorku program za budući rad organizacije. Program se sastoji u tome, da se potpomažu iseljenici u drugim zemljama, nadju nova mjesta za iseljivanje i da se Palestini posveti povećana pažnja. Govorilo se još o polo-' žaju useljenika n lukama i zaključilo se, da se ko<f useljeničkih oblasti poduzmu koraci, kako da se položaj useljenika poboljša. Nema mnogo izgleda, d bi se mogao postići povoljan rezultat. RUTHENBERGOV JE PROJEKT OSIGURAN. Palestine Developemcnt Council i Rutheubergovo poduleče. Od Mr. Jacob de Heasa, sekretara P. D. C-a (Brandeisova grupa), primili smo cirkular pod naslovom Djelo na Jordanu započet će se ove godine«. Sadržaj je cirkulara: »Provedenje Ruthenbergovog projekta, da se stvori hidroelektrična centrala na Jordanu, osigurano je. Na skupštini P. D. C-a zaključeno je da P. D. C. učestvuje kod finansiranja »Palestine Electric korporacije« i da Mr. B. Flexner i L. C. Lovvenstein, savjetnik »General Elektric Co.« imadu s punomoćima što prije poći u London, da dovrše pregovore i priprave sve, što je potrebno za provedenje projekta. Izmedju ove skupštine i dana, kad je P. D. C. po prvi puta primila Ruthenbergov projekt, protekle su dvije godine. Ovo se zakašnjenje imade tumačiti time, da je Ruthenberg u Engleskoj imao svladati političke i financijalne poteškoće, a .poteškoće u Americi nijesu se pred dvije godine još mogle predvidjeti. P. D. C. poslao je najprije Mr. S. 1. Rosensohna u London, da dovrši pregovore. Prošle je godine sudac Mack utrošio u Evropi i Palestini mnogo vremena, da ukloni sve ove poteškoće. On te sudac Brandeis i Sir M. Sa-

muci nikada nijesu sumnjali, da je Ruthenbergov projekt potreban za Palestinu. Sve su tehničke poteškoće prebrodjene. (Ovaj je prikaz po svoj prilici u vezi s vijesti o učestvovanju Jointa i P. D. C-a u Ruthenburgovom poduzeću su iznosom od 116.000 L. Akoprem izvještaj P. D. C-a ne donaša nikakovih konkretnih brojki, može se iz rasprave u Londonu zaključiti, da velike svote stoje na raspolaganju. Izvedba tako zvanog »velikog« Ruthenbergovog .projekta iziskuje velike svote. Ako je uspjela da se ove svote namaknu, tad je to dogudjaj od velike važnosti. Opskrba velikih predjela Palestine električnom snagom proizvela bi u Palestini upravo revolucionarni gospodarski obret. Redakcija.) Fellks VVarburg kaže za cionistički rad u Palestini, da je veliki uspjeh. Newyorškim novinarima izjavio je Feliks Warburg, koji se 3. maja povratio sa svoga putovanja po Palestini 1 , da mu je bilo ugodno osobno se osvjedočiti, kolikim uspjehom rade cionisti u Palestini. Cijonistićki pothvati znače veliki napredak. U cionistićkm kolonijama našao sam, rekao je dr. NVarburg, sve u najboljem redu. Mnogo je već učinjena što daje vdike nade za budućnost. Posvema sam zadovoljan s načinom, kako se američka sredstva u Palestini upotrebi jlavajn. Bilo mi j*e vrlo drago, kad sam vidio, kako brzo zemlja napreduje. Mnoge industrije stoje već danas na tako čvrstim temeljima, da mogu mirne duše savjetovati amerikanskim kapitalistima, da svoj novac investiraju u Palestini. Osobitih mogućnosti pruža elektrificiranja. VVarburg je hvalio Rutenibergovu centralu za vodovod i elektricitet, te je izjavio, da je osvjedočen, da bi se u drugim zemljama ovi planovi već davno ostvarili. Ali u Palestini ide sve polako poradi skučenih sredstava. Sijelo vodstva. Kako smo javili, započela je upravo egzekutiva američke cijonist. organizacije da raspravlja o prenesu sjedišta egzekutive svjetske cijonist, organizacije u Palestinu. I na drugom • mjestu pojavila se već ova ideja, tako na sjednici, što su ie za Pesaha u Palestini održali oni članovi akcijonog komiteja, koji su u to vrijeme u zemlji boravili. U prošlom broju »Jtidische Rundschau« iznio je svoje misli o tome i predsjednik cijonističke organizacije Njemačke. Možemo da 1 konstatujemo, da su svi ovi glasovi za prenešenje centrale u Palestinu. Stvar je od velikog značaja za budućnost naše organizacije, i vrijedna ie, da o njoj zrelo promislimo prije nego što done-1 semo odluku. Nesumnjivo je, da če centrala u Palestini jače djelovati no galut nego centrale u : Londonu. S druge strane ne smijemo zaboraviti, da su tehničke zapreke saobraćaja s Palestinom 1 takove, da bi neminovno došlo do stvorenja po-2 srednih centrala u Evropi i Americi. Cijelo ie pi-1 tanje u vezi s reformom našeg organizatornog aparata i s nekim reformama, koje su odavna već akutne. Pozdravili bismo, kad bi se u našem listu 3 o ovom pitanju povela rasprava, i kad bi so o J njom izrazili svi prominentni cijonisti. No jedno bi htjeli već sada naglasiti. Očiti je nesporazumak, ako poticaj, što ga je gosp. L i p s k y u Americi dao, shvatimo tako, kao da on želi, da se napusti londonski biro. Gosp. Lipsky nastojao je da 0 za svog boravka u Londonu raznim izjavama što jače naglasi, kako se veze između egzekutive i ). pokreta moraju pojačati i izgraditi, da treba cend tralu u Londonu tehnički osposobiti, da ovu zae daću izvrši. Bila bi pogriješka, kad bismo vjerovali da se u Palestini može stvoriti nova cene trala, dok je odnošaj između stare i pokreta dei- moralizovan. ,Ako će se u jednom zaključiti, da 0 se londonska centrala cijela ili samo njeni pojedini dijelovi prenesu u Palestinu, tad će to biti tim 1 laglje, čim će pojedine institucije centrale biti ic jače. Jasno je dakle, da ie bezobzirce na pitanje i- o sijelu egzekutive, pitanje, kako da se egzekuie tiva učini sposobnom za rad, najaktuelnije. Zee maljski i zasebni savezi nisu ove godine udovo:a Ijili svojoj dužnosti glede šekelske akcije Egzek Lije tiva ne može da bivstvuje, ako su njeni financie, jalni dohoci tako nestalni. Ako već želimo, da j- prenesemo sjedište centrale, tad se moramo priu je svega pobrinuti, da centrala dođe u novu dole maju u sređenim prilikama, sposobna za rad. e ! »ISLAM. EVROPA I ŽIDOVI«. i Po predavanju Vladimira Jabotinskog. re Jabotinsky, osnivač židovske legije, koja se a- je za rata borila u Palestini, u najoštrijoj je opo-

BROJ 22—23.

>Ž I D O V<

9