Жидов

dvor, a s njime i veliki broj nejevreja tako, da se na okupu našlo kod dočeka gostiju 6 do 7 hiljada 'tuđi. Ispred sarajevske gradske općine pozdravio ie prisutne načelnik grada, a zatim u ime »La Benevolencia« njen predsjednik dr. Jakob Kajon. U 7 sati na večer započela je oficijelna proslava svečanim večernjim blagodarenjem u sinagozi. Svečanu propovijed održao je sarajevski nadrabin, dr. Moric Levi, na španskom jeziku. U toj se propovijedi kratko osvrnuo na četiristoljetni boravak Sefarda u ovim krajevima i njihov rad kroz to vrijeme, te je veličao blagotvorno kulturno djelovanje »La Benevolencia«. Služba nadkantora Izaka Altarca uz sinagogalno pjevanje jevrejskog pjevčkog društva »La Lyra« iz Sarajeva zajedno sa zaista srdačnim govorom nadrabinovim učiniše na goste snažan i trajan dojam. U subotu, dne 24. maja počela je svečanost blagodarenjem u sefardskoj sinagozi, kojom je prilikom izrekao prigodno slovo o veličini zadatka i djelovanju Benevolcije na srpsko-hrvatskom jeziku dr. Isak Alkalay. Za ove je službe upravo majstorskom preciznošću izvodilo sinagogalno pjevanje srpsko-jevrejsko pjevačko društvo iz Beograda, koje po tome, što je prigodom ovih svečanosti pokazalo, sigurno spada medju najbolja prevačka društva u Jugoslaviji. Jevrejsko pjevačko društvo iz Beograda bilo je za ovih dana gostom jevrejskog pjevačkog društva »La Lyra«, koje je svome gostu poslije blagodarenja u sinagozi priredilo zakusku u svim prostorijama židovskoga doma i saopćilo svoj zaključak, po kome srpsko-jevrejsko pjevačko društvo postaje začasnim članom »La Lyre«. O iskazanoj mu počasti dobiva beogradsko pjevačko društvo ujdeono diplomu. Tom su se prilikom čule mnoge zdravice, od kojih je naročito spomena vrijedna ona Šemaje de Maje, predsjednika beogradskog srpsko-jevrejskoga pjevačkoga društva. Govornik muževno ističe, kako je spomenuto pjevačko društvo na svoj barjak zapisalo »da pjesmom služi, svome jevrejskom Bogu«, da si je ono svijesno, da se u njemu ne gledaju samo pjevači, nego u prvom redu Jevreji j da se ono time diči, što to svoje jevrejstvo može na vidan način da afirmira. Onako toplo i iskreno, kako su te riječi rečene, bile su od prisutnih primijene, nastala je bura oduševljenja i klicanja, a malo zatim bio je kraj ovoj kratkoj, ali veoma lijepoj i srdačnoj proslavi, Moglo bi se skoro reći, da je ovaj dio proslave bio najintimniji, ali najsrdačniji najuspjelji. U veće u 9 sat bila je u Narodnom pozorišfu jubilarna zabava uz sudjelovanje sarajevske omladine, koja je alegorlčki' prikazala La Benevolencia. 1 ovdje se u prvom redu istaldo srpsko-jevrejsko pjevačko društvo iz Beograda. U nedjelju, 25. maja počeo je drugi dio proslave konferencijom u dvorani sarajevske gradske vijećnice. Predsjednik »La Benevolencije« kratko pozdravlja goste, ističe svrhu te konferencije i predlaže za predsjednika dra Lavoslava Šika, prvoga predsjednika židovske bogoštovne općine zagrebačke. Dr. Sik zatim iskrenim riječima pozdravlja »La Benevolenciju«, ističući, kako je dubok dojam na nj učinila ova proslava i kako smo srećni, što imademo još ovakovih jevrejskih centara, kao što je Sarajevo. Naglašuje, kako mu se čini skoro čudnovatim* kad se u Sarajevu ljudi natječu u nastojanju oko dizanja jevrejske svijesti. To mu se čini jednako čudnovatim, kao kad bi čovjek htio da uči ptice, kako treba da lete i ribe, kako im valja plivati. Konačno se još zahvaljuje na iskazanoj mu počasti te predaje riječ glavnom referentu dru. Viti Kajonn. Dr. Vita Kajon iznosi ispred »La Benevolencije« kao njezin odbornik dosadanji rad društva, prikazuje, što je tom društvu bila svrha kod' njegova osnutka, kako su prilike same pregradjivale njegove ciljeve, pa kako je iz drutšva. kome je prvotni cilj bio pobijanje prosjačenja, postala kulturna institucija prvoga reda, kako po gdjekoji sefardski intelektualac, trgovac i zanatlija imade svoj današnji kulturni napredak i materijalno blagostanje da zahvali tome društvu. No ni sada ne kani »La Benevolencia« da zastane, jer prilike 1 opet same proširuju njezine ciljeve i svrhu, pa ona odluči da poradi na kulturnom polju i u širem smislu. Jevrejskl muzej, jevrejski udžbenici na srpsko-hrvatskom jeziku, sve su to zadaci, što ih je sebi postavila »La Benevolencia«, svijesna, da će te zadatke moći izvršiti samo onda, ako je u njezinom nastojanju pomogne i Zagreb i Beograd i sve ostalo Jevrejstvo naše Kraljevine. Mogućnost zajedničkog rada na tora polju imade da se rješava u toj konferenciji i to je njezina zadaća.

Poslije dra. Rajona uzhtnlju redom riječ: Dr. Salamon Alkalay i dr. Bukić Pijade iz Beograda, koji ističu svoje razumijevanje za .prijedlog referenta i obećavaju bezuslovnu saradnju. Dr. Celebonović saglašava se s referentom, tek nije siguran, da li će »La Benevolencia« sve to moći izvršiti, da li si ona ne postavlja prevelike i preteške zadatke. Savjetuje, da se posao razdijeli, da jedan dio svega onoga, što Benevolencia hoće, izvrše drugi jevrejski centri i završava apelom, da se ne zaboravi velika dužnost, što je u ovom času imadu svi Jevreji, bili oni cijonistićki organizovani ili ne, kod izgradnje Palestine. ■Nakon toga uzimlje riječ Sime Spitzer, koji ističe, da mu se ova konferencija čini najprikladnijom, da ispred Saveza Cijonista Jugoslavije čestita Benevolenciji na njezinom dosadanjera radu i dosadanjim uspjesima, pa osvrćući se na prijedlog referenta dra. Vite Kajona naglašuje i on, da mu se program »La Benevolencie« čini preširokim i da je jedan veliki dio svega toga, što »La Benevolencia« hoće da provede, zadatak Saveza jevrejskih općina, u kome je ta kooperacija, spomenuta po referentu, u moralnom i materijalnom pogledu već provedena. Ako .će Benevolencia inicijativno djelovati na Savez, bilo da Savez pozove, da nju podupre u pojedinim djelovima njezinoga programa, bilo đa Savezu stavi na raspolaganje svoju pomoć za izvršenje tih zaista važnih zadataka, tako je Benevolencia već u punoj mjeri izvršila svoju zadaću. Pozivljuči Benevovolenciu, da u granicama svoga dOsadanjega programa proširi svoje djelovanje i na sve druge krajeve naše Kraljevine, tim više, što u cijeloj našoj zemlji nema nijedne slične institucije, preporuća, da se cijela ova rasprava nastavi u okviru kongresa Saveza jevrejskih općina, koji će se za koji dan sastati u Beogradu. Konačno dr. David Alkalay iznosi veoma lijepi prijedlog, da si La Benevolencia u Erec Israelu stvori trajan spomenik time, da tako podigne djjački dom pod l imenom »La Benevolencia«. Iza svih tih govora osvrće se referent na izvode pojedinaca, a naročito na izvode g. Sime Sprtzera, s kojim dOsta oštro polemizira. Budući da je vrijeme poodmaklo, konferencija se nakon ovoga odgovora referenta zaključuje tako, da do daljne debate nije moglo doći. Popodne održana je jevrejska narodna svečanost na Ilidžama, a uveče banket, kojim je ovo slavlje završeno. Banketu su prisustvovali: Veliki župan sarajevski gospodin Nikolić, župnik sarajevski g. dr. Alaupović i mnogi drugi jevrejski' i nejevrejski odličnici. Redale su se zdravica za zdravicom, jedna svečanija od druge, a važno je istaći značajan govor dra. Alaupovića, koji se biranim i toplim riječima osvrće na prošlost, gledajući u Benevolenciji dio onih bedema, što su ih za vrijeme tuđjinskog režima zajednički postavljali Srbi, Hrvati, Muslimani i Jevreji. U Benevolenciji vidi on saveznika, pa izriče svoju sreću i zadovoljstvo, što prigodom njezine tridesetgodišnjice može da joj zaželi dobar uspjeh i u budućnosti. Ipred ministra vjera pozdravlja na tom banketu »La Benevolenciu« vrhovni rabin dr. Isak Alkalay, a ispred 1 upravnih vlasti veliki župan sarajevski g. Nikolić, koji izvješćuje prisutne, da je Njegovo Veličanstvo odlikovalo ordenom Sv. Save četvrtoga stepena društvo »La Benevolenciu« kao takovo, njezinoga dugogodišnjega predsjednika inženjera Sumbula i g. Atijasa, koji je kroz trideset godina, od postanka društva zdušno vršio dužnost blagajnika. Osim toga da je ministarstvo prosvjete društvu poslalo prinos od 10.000 dinara. Uz veliko odobravanje i zadovoljstvo primljeno }e ovo k znanju, pa se prisutni razidioše u svečanom raspoloženju.

Keren Hajesođ

Specifikacija dohodaka Keren Hajesoda kod glavnog ureda u Londonu. U mjesecu aprilu unišlq je kod glavnog ureda u Londonu L 43,611.11.6 , u mjesecu martu L 43,999.7.2. iz Sjedinjenih država unišlo je L 29.582, koja svota predstavlja vrijednost od 1,200.000 dolara. Kanada je napregla sve sile, te je priposlala 15.000 dolara. Kako su nas obavijestili, poslala je Poljska osim 1048 L daljnjih 3000 dolara, koji iznos još nije obilježen u prihod za mjesec travanj iz tehničkih razloga.

Keren Hajesod u Rumunjskoj. Hvala energičnoj akciji <u Rumunjskoj,, u zadnje su vrijeme znatna porasli prihodi Keren Hajesođa. Rumunjska je svotom od 5150 L. u martu pokročila, u popisu na drugo mjesto, tik iza Amerike. K. H. radom u Rumunjskoj upravlja dr. WKensky, u tu svrhu delegiran od K. H. direktorija u Londonu. Za vrijeme Passaha prekinut je rad, budući je u to vrijeme Pesaha prekinut je rad, budući je u to vrinade nove saradnike za K. H. rad u Rumunjskoj. Odazvali su mu se Pessah, Oinsburg, Huntschik i dr. Eibaschan, dosadašnji tajnik gradske općine Tel Aviva. Akcija je poslije Pessaha u Rumunjskoj započela većim intenzitetom. U toku dosadašnjeg rada u Rumunjskoj donašamo iz opširnog izvještaja dr. Wilenskog od 30. marta sljedeće vijesti. Akcija u Bukareštu započela je 26. novembra. Do tada se je radilo na raznim predradnjama. Najprije je izdan manifest, potpisan od svih zastupnika najvećih organizacija Rumunjske, zatim niz brošura, a izdana je i jedina vlastita brošura. Dosadanji mali bulletin uzdignut je na veći tjednik. Na prvoj večeri od 26. novembra javiše se mnoge gospođe i gospoda kao dobrovoljni suradnici za sabirnu akciju, te su redom obišli sve ulice. Pojedine komisije trebale su i pomoć honoriranih radnika, kojih ali imade malo. Zbog toga je trpiia akcija u Bukareštu, pa je stoga produljena. U provinciji se je nastojalo, da se lokalnim komisijama stavi na raspolaganje po mogućnosti dovoljan broj radnika. Kod konstituiranja komisije bijaše običaj, da onaj; tko od drugog hoće kakav prinos dobiti, mora najprije sam zadovoljiti svoju K. H. dužnost. Već prije dolaska delegacija u pojedine provincijalne gradove, bijahu ova mjesta pripravljena od specijalnih suradnika. Ovi su se stavili u kontakt sa lokalnim institucijama, općinama, cijonistima i privatnicima. Štampani ku letci, rasturivalo se anonse i pozivnice, iznajmljivali se lokali, ukratko koristan rad, ali skopčan s osobitim poteškoćama. Budući da su samo 4 suradnika stajali stalno na raspologanju, i ovi samo na par mjeseci, to se i u provinciji opazila nestašica ljudi. Prihodi su prije Pesaha u gotovom iznašali 12,304.346 leja, u mjenicama 641.500 leja, u obligacijama 2,202.700 leja (osim toga još je primljeno drvo u vrijednosti od 300.000 leja). Kod osobito oprezne pretpostavke, da će od obligacija samo polovica unići, i budući da su mjenice jednako vrijedne s gotovinom, može se dosadašnji prinos ustanoviti sa 14 milijuna leja. Za poslije Pesah ostaje još 36 mjesta, od ovih 6 većih kao: Galatz, Brafla, Barlad, Husi, Botosani i Vaslani, koji će oprezno procijenjeni dati 5 i pol milijuna leja, tako da će sveukupni prihod ovogodišnje kampanje iznašati kojih 19.5 milijuna leja. Osim honorisanih suradjivača prijavilo se na stotine ljudi, koji će dragovoljno raditi za »Keren Hajesod«. Njih će u tom radu podupirati općisnki odbori, lože, rabinati, te mnoge privatne ličnostiMnogo su pomogli članovi omladinskih društava i studentsko društvo »Hasmonea«. Naročito se mora istaći rad dama i gospode, koji su išli u obliže krajeve i tamo izvjesno vrijeme radili za K. H. Naročita zasluga ide gdju. Idu Lazarovic iz Bukarešta, koja je tri tjedna u raznim gradovima saradjivala, te g. Heinrichu Schein-u iz Oa-

8

>Ž 1 D O V«

BROJ 22—23

1. Sjedinjene Države L 29 58'.14.11 2. Kanada 3 380. 5. 8 3. Pojedinački prinosi 2 38C.16 8

4. Južna Afrika 2 000.-.5. Rumunjska (Stara Rumunjska 1093.8.6, Besarabija 75.3.0, Bukovina 24.1.7) 1 192.13. 1 6. Poljska (Varšava 1046.S.3, ViJna 120.18.0) 1 169. 6. 3 7. Brazilija 945.-.8. Bugarska 895. 5. 6 9. Engleska 708. 7.11 10. Čehoslovačka 507.16. 8 11. Danzig 324.16. 7 12. Austrija 295. 7. I 13. Ist. Galicija 169.12. 8 14. Norveška 100.11. 6 15. Indija (Rangoon) 100.-.16. AIzacija i Lotaringija 77.13. 3 17. Letlandija 62.14. 7 18. Švedska 40,18. 2 19. Maroko 3.10.L 43 611.11. 6 Ukupno je unišlo do 31. marta L 1,274.899. 6. 9 Naknadni prihodi u martu 32A13. 9 Prihodi u travnju 43.611.11. 6 Ukupni iznos prihoda do 30. aprila 1924 L 1 1,318.193.12.0