Жидов

Z1 ai n i še k e I propisan je za naš Savez sa 300 funti. Posebnom akcijom morati ćemo udovoljiti tom zahtjevu cendrale, koja ne može pokriti trošak administracije samo običnim šekelom. Prinosi za zemaljsku organizaciju su kontingentirani. Ustanovljene su svote za pojedina mjesta prema dosađanjem iskustvu, po najboljem prosuđivanju prilika i mogućnosti. Budu li prinosi obilno pritekli moći će se u većoj mjeri vršiti pozitivan rad, moći će se udovoljiti raznim zahtjevima, koje do sad radi nestašice sredstava nismo mogli realizirati. Zagreb. 31. XII. 1923. David Spitzer, blagajnik.

Erec Jisrael

Piše inž.

Hugo Zaloscer.

11. Nakon okupacije Engleza nastaje u Palestini i u razvoju trgovine, obrta i industrije nova faza. Preduvjeti razvoju tih grana jesu sigurna i normalna prometna sredstva. Odmah nakon što se uspostavio mir i red započelo se izgradnjom željezničke pruge i danas imademo u Palestini ! 400 km željeznice normalnog koloseka. Vagoni su moderni i čisti, a vlakovi voze točno. Gotovo sva veća mjesta imadu direktne veze. Zatim su se izgradile ceste (kvišim). Kroz dvije godine su na hiljade halucim i halucot radili na tom teškom i napornom poslu i time dali izražaja svojoj čvrstoj volji: Zidati Palestinu iz temelja i uz najteže uvjete. Cestogradnja je dovršena i gotovo u sva mjesta i kolonije može se doći automobilom, što je osobito povoljno za turiste. Uredjena je telefonska i telegrafska pruga, a radio-stanica je spaja s cijelim svijetom. Putovati se može u Palestinu iz Trsta preko Aleksandrrje—Sues i traje 4 dana, preko Soluna —Pyreus —Hajta traje 3/4 dana te Konstanca— Carigrad—Haifa 4 dana. Lađe su velike, dobro uređene, tako da je prevoz veoma ugodan. To su preduvjeti za normalan razvoj i već vidimo u Palestini industriju, koja je već daleko izvan okvira pokusa. Danas imademo u zemlji velik broj većih i manjih poduzeća, u kojima rade samo židovski radnici. U Tel-Avivu: veliku ciglanu »Silikat«, tvornicu pokućtva Qorals'ky, tvornicu šokolade i bonbona Raanan; tvornicu cigareta Maspero, Ljevaonicu željeza Stern. tvornicu leda, tvornicu tekstilne robe Reichert i t. d. U Hajfi imademo tvornicu sapuna, tvornicu ulja »Semen«, veliki mlin, tvornicu cementa, tvornicu cigareta velike solane u Atiitu. U koloniji Rišon le Cijon i Zihron-Jaakov velike podrume za vino. Sva ta( poduzeća daju stalne zarade stotinama radnika. Naravno je da mnoga od ovih poduzeća imadu borbu za opstanak, jer imadu kao konkurenciju stare renomirane engleske i francuske firme, koje gospodinu u orijentu. Ipak domaća industrija polako osvaja tržište, poduprta pokretom »Toceret haarac«, koji propagira konsum palestinskih proizvoda. U pogledu industrije još se može mnogo učiniti. Tako je, po mom mišljenju, moguća tvornica; svijeća, tvornica cipela, špirita i t. d. Jedno hoću da naglasim, da s onim istim kapitalom s kojim se može ovdje ili u srednjoj Evropi sagraditi jedno industrijsko poduzeće, sa istom svotom se to može u Palestini učiniti. Premda je tamo egipatska funta, ipak postoji jedan paritet. Uz to je zemlja gladna kapitala te gotovi novac mnogo vrijedi, a krediti se dobivaju pod normalnim uvjetima. Poreza se ne plaća, samo na/ robi koja se uvaža 11 Posto od vrijednosti fakture, a ta se carina odbije, ako se recimo sirovi produkat preradi i opet eksportira. Radi se i na podizanju i unapređivanju maiog obrta. Osnovana je obrtna banka osnivaju se ko°perative, da tako izbjegnu medjusobnoj konkurenciji, U Tel-Avivu i Hajfi je velika kooperativa stolara, kooperativa obućara, krojača, pekara itd. Ali ako pogledamo trgovačku bilancu na prvi Pogled vidimo, da uvoz nadmašuje izvoz za 100%.

No to je razumljivo ako se uoči da se ta zemlja iz temelja gradi i da se gotovo cijeli materijal mora uvažati. Taj se razmjer već u zadnje vriieme znatno popravio, što vidimo iz statističkih data zadnjih godina. Glavni izvoz su zemaljski produkti, a na prvom mjestu naranče. Godišnja produkcija naranči premašuje 2,000.000 sanduka, prosječno po po’a funte što odgovara oko 200,000.000 dinara. Na drugom mjestu je vino, sa eksportom od preko 25.000 hl, što reprezentira isto svotu od 10,000.000 dinara. U zadnje tri godine eksport mandula nazaduje, ali zato sve više se razvija sađjenje duhana. Dok je prije četiri godine bilo posijano samo par stotina dunuma sa duhanom to je ove godine posijano preko 10.000 dunama, a žetva se cijeni na 200.000 L što odgovara 80,000.000 dinara. Palestinski ječam, koji je prvorazredan izvaža se za produkciju piva u Englesku, a pšenica za produkciju makarona u Italiju. Voće, lubenice, ulje se izvaža u Egipat i druge obližnje zemlje. Trgovina je još donekle otešćana s razloga što Palestina imade najvišu valutu, egipatsku funtu, a najmanja moneta (novčanica) je piaster, koji odgovara 3.5 dinara. Prema zadnjim vijestima se na tome radi, da se u zemlji uvede nova valuta, koja odgovara prilikama. Mnogo još smeta razvoju trgovini, da zemlja još nema izgradienu luku, tako te je istovarivanje spojeno s velikim troškovima. Projekt izgradnje luke u Hajfi je dovršen i predradnje su započeli, tako da će Hajfa nastati uskoro glavni centar trgovine. Odkada cijonistička uprava raspolaže sa stalnim dohocima, koji dolaze sa strane Keren Hajesoda i to poglavito iz Amerike, rad se veoma povoljno razvijal I već možemo ustanoviti važnu činjenicu da je u zemlji nestašica radnih sila i da zemlja treba radnike. Uz najteže napore i žrtve pojedinca prebrodjena u glavnom kriza, t. j. one godine, kada nije bilo novaca. Izgradnja se već nastavlja u bržem tempu. Emek Jesreel i Nuris, kompleks od preko 70.000 dunuma je u zadnjih 3 godina amelioriran i naseljen. Tu su nastale nove kolonije, Nahalal (mošav-ovdim) Džindžar, Tel-Adas, Balfurija, Rubel-Nasra, En Tabun, Tel-Josef i Bet-Alfa. To su sve nove kolonije, koje su nastale u razdoblju od zadnjih triju godina u kojima smo raspolagali sa minimum sredstava. Uz te velike amelioracije provelo se i u velikom stilu pošumljivanje.

Istina to su iijepi uspjesi, ali se time ne smijemo zadovoljiti, jer cijeli svijet budno prati razvoj i napredovanje našega rada. Sudbonosno bi bilo za nas sve, kad bi sad Zidovi galuta nedostatno podupirali novčanim sredstvima svoje pijonire u obnovnom djelu. Došli smo, hvala Bogu, do onog časa, kad izgradnja Palestine nije utopija i apstraktan problem, već jedno čisto ekonomsko pitanje. Radna Palestina svim silama pospješuje izgradnju, a sad trebaju Zidovi galuta' da sa svoje strane ispune svoju dužnost.

Proračun 5. C. J. za vrijeme od 1./l. 1924. —30./IV. 1925.

Proračun za „Židov" od 1./I. 31./XII. 1924.

Proslava "LA Benevolencia" u Sarajevu

U petak, dne 23. maja počeše u Sarajevu dani jevrejskog narodnog slavlja. La Benevolencia, kulturno-socijalno rasadište sarajevskih i ostalih Jevreja Bosne i Hercegovine slavi trideset-godišnjicu svoga opstanka, pa je na tu slavu pozvalo predstavnike iz cijele zemlje. Priredjivači posiaše pred goste, koji đodjoše te Beograda, Zagreba .i mnogih mjesta iz unutrašnjosti naše Kraljevine na ovo sarajevsko slavlje, posebno izaslanstvo. Stari znanci, rodjaci, opet'se nadjoše, pozdraviše, pa se već kod ovoga prvoga sastanka u Brodu, iako je bilo u ponoći, čulo pjevanje, klicanje, vidjelo se srdačno rukovanje i igrienje. Iz Beograda stigoše; Vrhovni rabin dr. Isak Aikalay, ujedno kao zastupnik ministra vjera, srpsko-jevrejsko pjevačko društvo sa svojim predsjednikom Šemajom de Majom, zatim predstavništva jevrejSkih općina beogradskih, te ostalih, gotovo svih kulturnih i huiman.itar.nih društava beogradskih, a -te Zagreba predstavnici Saveza Cijonista Jugoslavije i zagrebačke bogoštovne općine. Razdragani u znaku već započetoga slavlja krenuše gosti posebnim brzim vozom, praćeni i dvoreni po sarajevskom izaslanstvu put Sarajeva. U Zenici priredjen je vrhovnom rabinu i ostalim gostima oficijelni doček, na kome je ispred jevrejske opčine u Zenici izrekao topli pozdravni govor njezin predsjednik mag. fartn, "VVeiss, a ispred omladine pozdravila je vrhovnoga rabina JClarisa Levi predavši mu prekrasnu kitu cvijeća. Po programu stajao je voz u Zenici dva sata, tako da je povorka sa vrhovnim rabinom na čelu mogla otxi u mjesto i posjetiti hram, koji je bio okićen u svečano ruho. U dva sata po podne stigoše gosti u Sarajevo, gdje ih svečano dočekaše. Gotovo cijelo jevrejsko Sarajevo izašlo je na kolo-

BROJ 22—23.

»Ž I D O V<

7

Slauka Izdatak Din. PStauka Primitak | Din. |p. Din. PI Beriva i renumeracije") . 49.000 1 Prinosi Ž. N. F. i 2 Najamnina 6.400 Židov za najam 4.267 3 Rasvjeta i loženje .... 2.200 Prinosi Ž. N. F. i 4 Osiguranja 2.000 za rasvj. i lož. 1.467 5 734 5 Poštarina 3.000 2 Zlatni šekel . . 120.000 6 Tiskanice i pisarniške po3 Prinosi za zem. trepštine 5000 organizaciju 201.866 7 Unapredjenje hebrejskog 15.000 kontingentirano jezika 8 Halućka stanica, emigračija i Palured 35.' 00 9 Pripomoći i subvencije . 30.000 10 Agitacija (putni troškovi) 50.000 11 Nepredvidjeno 10.000 * 12 Zlatni šekel 120.000 327.600 327.600 * U ta beriva nisu ur4čun ite plaće k o e dobiva činovništvo sa strane Ž. N. F-a Židova i Keren-Hajesoda.

Izdadak Proračun za „ Židov" od l./I. - 31./XI1. 1924. Primitak 52 broja i tisak po broju D 1700 . D 88.400 Pretplate D 74.000 D,n!r 197H t<T V X D ... 15.000 Anonce 90.450 Beriva redakcion. 1 administrativnog Prinos K. K. L 11.250 osob ja 40.000 Saradnički honorari 15.C00 Renumeracije i osiguranje 4.000 Provizija za ononce . . • . . 12.0C0 Stanarina rasvjeta i loženje .... 2.300 Poštarina 1 razno 5.000 / D 181.7C0 D 181.700 Savez Cijonista Ju go slavlje, Zagreb David Spitzer m p. blagajnik.