Жидов

vom saradnjom dademo akciji jačeg poleta. O. ing. Zaloscer posjetio je u pratnji članova Radnoga Odbora gg. Alberta Ozme i dra. Alfreda Singera ova mjesta: Beograd, Banjaluka, Bijeljina, Brčko, Osije»k, Senta, Sombor, Stari Bečej, Subotica, Vinkovci, Veliki Bečkerek, Vukovar, Zemun. Uspjeh nažalost nije bio prema očekivanju. Dobiveno je mnogo obećanja, ali do danas unišlo je što u naravi, što u gotovom novcu din. 550.000, pa stoga još treba namaknuti din. 650.000. Akcija nije još u svim mjestima provedena, pa će mjesta u kojima još nije provedena, morati čim prije da je provedu, ali svakako do Rošhašane 5685.. da ne bude i dalje na smetnju akciji za Keren liajesod. Ne smijemo stati na pola puta, već moramo započeto djelo i dovršiti. Savezno Vijeće imati će u tome smjeru da stvara svoje zaključke. Međutim K. K. L. još nije kupio zemljište u Artufu, pa se po našim kulucima ing. Zalosceru i Altmannu vode pregovori s Borisom Ooldbergom radi zakupa njegove farme kraj Ariufa. koji bi imao trajati 5 godina. U međuvrijeme osnovat će se kolonija. Sekelska akcija. U nebrojeno smo članaka i apela tražili provedenje še•kelske akcije kao i pravovremeno obračunavanje. I ako smo ove godine dosta rano razaslali šekele u sva mjesta i odredili kao termin za dovršenje akcije konac marta, mi do danas nismo još dobili konačni obračun i ne možemo ustanoviti rezultat ovogodišnje šekelske akcije. Vjerojatno premašiti će ovogodišnja šekelska akcija prošlogodišnji rezultat. U smislu zaključka XIII. kongresa da za osiguranje budžeta naše Egzekutive u Londonu imadu imućniji sumišljenici platiti Zlatni šekel, obratili smo se na mjesne organizacije i pojedine ličnosti s molbom, da uvaže slabo financijsko stanje našega vodstva i da plate Zlatni šekel u iznosu od 1 funte. Ovome se pozivu odazvalo u 5683. samo 25, a u 5684. samo 7 cijonista. Uglavljujemo ovu činjenicu bez daljnjega komentara. Rad Palestinskog ureda kretao se u granicama zaključaka prijašnjih Vijeća. Kraj sve nestašice sredstava uspjelo je osnovati baltičku stanicu u Zagrebu. koja se bavila imigrantima za Palestinu kao i emigrantima iz Palestine. Za sad nosili su troškove te stanice Savez i zagrebačka mjesna organizacija, ali će biti potrebno, da sva mjesta doprinose za uzdržavanje ove stanice, sve dotle dok Egzekutiva ne bude financirala rad našeg Palestinskog ureda. Slične stanice imale bi se osnovati u Beogradu i Bitolju. Pored toga organizovao je Palestinski ured putovanje i iseljivanje pojedinaca i grupa iz naše kraljevine. Keren K a j e m e t L e j i s r a e 1 postigao je lijep uspjeh, jer jc prvi puta na maknuo kontingent. Bit će potrebno da svi prijatelji Narodnog Fonda obzirom na preuzete obveze povjereništva prema direktoriju Keren Kajemet Lejisraela. svim silama nastoje da se prihodi K. K. L. u znatnoj mjeri povećaju. Uprava Keren Hajesoda razvila je ove godine živahniju djelatnost. Dolaskom g. dra. Adolfa Friedemanna dobio je rad za Keren Hajesod novoga poleta, te

su posjećena razna mjesta i predobiveni za saradnju u Keren Majesodu i mnoge necijoaistićke ličnosti. F dok bi taJvo s jedne strane mogli zabilježiti radosnu činjenicu, da smo u Vojvodini postigli lijepih rezultata, i da smo pokušali popularizirati ideju Keren Hajesoda u Južnoj Srbiji, nažalost nam teško ekonomsko sranje onemogućuje. da fruktificiramo postignute uspjehe. Financijsko stanje Saveza bilo je povoljnije no u prijašnjim godinama, jer smo se riješili deficita, ali nam nije omogućilo, da isto većeg poduzmemo, jer su sredstva jedva dostajala za namirenje najnužnijih potreba. Ali tim se neugodnije mora svakoga doimati pojava, da se prema svim znacima, nemamo još konačnih podataka u času. u kojem se objelodanjuje ovaj izvještaj, prinos za Savez übrao u tako neznatnoj visini, da ne će biti dovoljnog pokrića za budžet, te će se morati naknadnom akcijom namaknuti ostatak. Kulturni je rad područje, na kojem se najmanje radilo. On kao da je tek pium desidsrium male grupe, zahtjev šio ga vazda iznosimo, ali za koji nemamo snage da ga provedemo. Ako apstrahiramo od predavanja, koja se drže u pojedinim većim mjestima, nemarno mnogo da izvjestimo. Hebreizacija slabo napreduje i samo u većim mjestima drže se hebrejski tečajevi. Naročito omladina ne posvećuje širenju hebrejskog jezika dovoljno pažnje. Istina kod mnogih manjih mjesta onemogućuju materijalne prilike uzdržavanje hebrejskih tečajeva. Kao poticaj za intenzivnije učenje hebrejskog jezika mogle bi se dijeliti nagrade najboljim učiteljima i učenicima. I naše novinstvo se razvija. U toku izvještajne godine osnovana su dva nova lista i to »Jevrejski Glasnik« u Beogradu i »Jevrejski život« u Sarajevu, a prestao je izlaziti Haivri u Novome Sadu, tako da sad imademo 5 gradjanskih listova i jedan omladinski i dječji list. Pored svega toga osjećamo svi živu potrebu za jednom dobrom redigovanom revijom. Omladinski rad pokazuje neki napredak, iako još ni iz daleka ne zadovoljava. Omladina postala je aktivnija u praktičnome radu te je učestvovala u svim našim akcijama, naročito u akciji za jugoslavensku halučku farmu. Lijep je rezultat postigla u sabirnome radu za K. K. L. Zaključak da svaki član omladinskoga Saveza iznad 18 godina mora da plati šekel doveo je i formalno omh limi u sklop cijonističke organizacije. Manje zadovoljava njezin rad na kulturnome području. a naročito ne posvećuje omladina dosta pažnje širenju hebrejskoga jezika. Možda je tome doprinijela i okolnost, što mnoge mjesne organizacije ne pokazuju dovoljnog razumijevanja za rad naše omladine, te joj ne pružaju onu pomoć, koja bi bila potrebna da omladinska udruženja uzmognu napredovati. Ovom zgodom podsjećamo sve mjesne organizacije na zaključke sarajevskog i novosadskog Saveznog Vijeća, koji traže, da mjesne organizacije svim silama podupru rad omla" đinskih udruženja, ne dirajući u njihovu autonomiju. Rad u provincijama. U Hrvatskoj i Slavoniji i Dalmaciji razvio se rad, koji i ako je postigao razmjerno lijepih

uspjeha, ne odgovara našim zahtjevima. Mjesne su organizacije provadjale pojedine akcije s raznim rezultatom. U Hrvatskoj i Slavoniji najbolji je rezultat akeiloza jugoslavensku halučku farmu, koja je gotovo u svim mjestima provedena I za Narodni Fond skupljena je lijepa svota .<0- /6 od svih doprinosa). Najslabiji bio je rad za Keren Hajesod. koji se u izvještajnoj godini ograničio samo na inkaso. L Bosni i Hercegovini tekao je cijonistićki rad u prvoj polovici radnog razdoblja istim tempom kao i n prijašnjim godinama. Premda su zadaće bile veće i premda se na svakom polju tražila intenzivna djelatnost ipak nismo mogli zamjeriti živahniji rad. I poslije kongresa u Karlovim Varima, na kojem je Bosna i Hercegovina bila zastupana po sarajevskom nadrabinu, g. dru. Moricu Leviu, kao i nakon svršenih pregovora za osnivanje jugoslavenske halučke farme u Erec Jisraelu, nije pobudjen veći interes. Sav rad u to vrijeme ograničio se na sakupljanje za Narodni Fond i u tome pogledu postigla su neka mjesta u bosanskoj provinciji lijep uspjeh, pa su mnoga i premašila propisani kontigent. Rad u Sarajevu nije bio povoljan. Židovsko nacijonalno društvo spojilo je svoju makabejsku svečanost s ovećom sabirnom akcijom za jugoslavensku halučku farmu, pa je u tu svrhu pozvalo g. dra. Davida Alkalaya iz Beograda. Izgledalo je. da će ovaj korak uroditi željenim uspjehom, jer je u kratkom vremenu sakupljeno oko 40.000 dinara. Nažalost je uslijed nesuglasica, koje su sve više izbijale medju sarajevskim Židovima, zapela ova akcija kao i sav cijonistički rad u Sarajevu. U mjesecu maju posjetio je g. ing. Zaloscer iz fledere u pratnji članova Radnoga Odbora pojedina naša provincijalna mjesta, a zatim Sarajevo da ponovno povede akciju za halučku farmu. Ali avaj put nisu njegova nastojanja urodila željenim uspjehom. Opreke u Sarajevu sve su se više zaoštravale i izbile u otvorenu borbu izmedju nekadašnjeg Židovskog nacijonalnog društva i grupe cijonista* koja se onda skupljala oko permanentnog odbora. Ta je grupa, koja danas sačinjava mjesnu cijonističku organizaciju u Sarajevu, počela izdavanjem Oevrejskog Života«, dok grupa oko nekadašnjeg Židovskog Nacijonalnog Društva izdaje »Narodnu Židovsku Svijest*. Naravno je, da su ove prilike nepovoljno djelovale na cijonistički rad. Savezni Odbor nije zauzimao stajalište, jer je smatrao da je to spor lokalne naravi, iako je ta borba našla odjeka u cijeloj našoj židovskoj javnosti. Nema sumnje, da bi trebalo naći izlaz iz te situacije i stvoriti preduvjete za nesmetani i intenzivni rad u tome velikome židovskome centru. Mjesna cijonistička organizacija treba da bude žarište cjelokupnog cijonističkog života i omogućiti svim svojim članovima da aktivno rade u času. kad nam je svaka sila od prijeke potrebe. U Srbiji postigli smo slabe organizatorne uspjehe, jer nam nije uspjelo da organizujemo većinu mjesta. Cijonistički rad ostao -je ograničen na nekoliko većih gradova i to u najčednijoj formi. Ako apstrahiramo od šekelske akcije i malo rada za Keren Kajemet Lejisrael nije provinci-

2

■ŽIDO V«

BROJ 22—23