Жидов

na, a u odsutstvu ministra predsjednika pozdravio ;a ispred vlade general Smuds. U svom pozdravnom govoru rekao je, da južnoafrička vlada nikada nije tajila, svoje simpatije za osnutak židovske narodne domaje u Palestini, Uvjeren je, da će misija dra. Goldsteina u stvari K. H. biti uspješna i da će južnoafričko židovstvo preuzeti svoj dio kod izgradnje židovske narodne domaje u Palestini. Ispred židovskoga pučanstva poluotoka pozdravio je dra. Goldsteina rev. A. P. Bendcr. Capetovvnski K. H. odbor učinio je energične priprave za intenzivnu sabirnu akciju. Kampanja je započela. 11. maja jednom velikom skupštinom, na kojoj je govorio dr. Goldstein. U čast dra. Goldsteina priredjen je banket, ina kojem se unutar 15 časaka sabralo 6.300 funti. Kod banketa učestvovalo je 60 vodećih ličnosti cuptovvnske židovske općine. Predsjedao je predsjednik južuo-afričke cijonističke organizacije, Morris Aleksander. Keren Hajesud konferencija u Letlandiji. U Rigi održana je K. H. konfrencija za Letlandiju, kod koje je prisustvovao i delegat londonskog K. H. direktorija. Dašalit, koji je time preuzeo vodstvo rada u Letlandiji. Dešalitov govor, koji je po formi i sadržaju bio sjajan, vrlo se dojmio sviju prisntnika. Nacrt, što ga je g. Dašalit za letlandsku K. H. kampanju predložio primljen je u načelu. Zaključen je osnutak posebnog časopisa za palestinski rad. Predsjednikom letlandskog Keren Haiesoda izabran je rabin Nurock.

Iz Palestine

Pesah u Jenisolirau. Cionistički centralni organ »Maolam« (London) piše; Sve se vijesti slažu u tome. da se je raspoloženje u zemlji u zadnje vrijeme neobično diglo. Lijepo proljeće, bolji izgledi u ekonomskom svijetu, .padanje broja nezaposlenih i prije svega velika bujica turista doprinelo je mnogo boljemu raspoloženju. Općenito se govori, da u Jerusolimu moguće već kroz stoljeća nije bilo ovakovog Pesaha. Zgrmtše se amo Židovi sa svih strana svijeta, duh hodočasnika. Alej regel nanovo se probudio. Danas imaju hodočasnici savim .lnisu zadaću nego nekada: pred njihovim očima lebdi nova i velika zadaća. Gledaju rad u stvaranju narodne domaje, gledaju kolosalan napredak zadnjih godina, ali i shvaćaju, što sve manjka i kako još mnogo preostaje da se učini za židovski narod. Palestina je u istinu centar cijelog poslijeratnog židovstva. Cijelo židovstvo odgovorno je za ono, što se tamo zbiva, i cijeli svijet sudi u sve većoj mjeri Židovstvo po njegovim djelima u Palestini. Mi već danas gledamo živo djelovanje ovoga centra na sve dijelove našeg naroda. Do sada je u židovskoj duši djelovala samo misao uskrsnuća, no danas je ovo uskrsnuće činjenica. Palestina znači novu epohu u razvitku našeg nacijonalnog pokreta, budući da je sada dana mogućnost, da se galutsko židovstvo dovede u uži kontakt sa Palestinom. Mi smo osvjedočeni, da su se irmogi posjetioci Palestine odlučili da svoju budućnost vežu sa zemljom. Svi. koji su se vratili sa svog prometnog putovanja, sasvim su promijenjeni. Donijeti će vijesti u sve ulice, u kojima stanuju Židovi, donijet će narodu novu volju i nade. Ojačat će spoznaju, da se Palestina može samo s pomoću Židova podiči, da Palestina Židovima mnogo daje i da će dati više, nego što od Židova prima. Svaki Židov neka plaća svoj maaser. Palestina vratiti će maaser deseterostruko. Pitanje Ruthenbergove koncesije pred House ol Lords. Dne 28. maja izvjestio je državni pođsekretar za kolonije. Lord Arnold, o Ruthenbergovoj koncesiji. Ovaj izvještaj uslijedio je na pitanje lorda Raglana, da li je Rufheniberg ispunio uvjete, pod kojima mu je koncesija podijeljena: koje je radove do sada zbilja izvršio i da li su se morale poduzeti prisilne mjere, da se omogući nabavak zemljišta za uredjenje projekta. Lord Arnold izjavio je, da već važi koncesija o opskrbi jafajskog okruga električnom strujom i to po Jafia-Electric Co. Tek pred kratko vrijeme izvjesilo je High Comissioner, da društvo posluje na zadovoljstvo konzumenata i da korektno ispunjuie sve uvjete i rokove sadržane u koncesiji. Momentano opskrbljuju se Jafa i Tel Aviv električnom strujom za privatne i induslrijalne svrhe, rasvjttu i opskrbu vodom. I Petah Tikva dobit će struju l to ili ipreko stanice u Tel Avivn Hi preko hidroelektrane centrale na rijeci Andža. Pomenuta centrala sastoji se od dvaju Dieselmotora svaki po

1000 KS- Od Jafe i Tel Aviva rasprostiru se podzemni kabeli za visoku napetost u duljini od 5 km. koji vode struju do pet porednh stanica i transformatora. Od .lafe do Sarafenđa postavljen je vod za visoku napetost, dug 18 km, koji opskrbljuje elektricitetom nekoliko mjesta na jugu jafajskog sreza. Za kratko vrijeme bit če i treći Dieselmotor montiran. Lord Arnold izjavio je nadalje, da je na svoju veliku radost saznao, da arapska općina u Jafi i arapsko pučanstvo još od oktobra 1923. troše struju jafajske centrale. U Tel Avivu imade 184 uličnih svjetiljaka, u Jafi 126. Privatnih konzumenata imade u Tel Avivu 80(1, u Jafi 260. Što se tiče velike Jordanske koncesije, stvari stoje malo drugačije. Prema ugovoru s gospodinom Ruthenbergom imalo bi se osnovati društvo s glavnicom od barem 1,000.000 funti, od kojeg se najmanje 200.000 funti mora uplatiti u gotovom. A'ko se ti uvjeti ispune, podijelit če mu se koncesija. U dogovoreno vrijeme zbilja je zatražena koncesija i on je zadovoljan, da postoji društvo, koje imade toliki novac. Koncesija još nije dana, no dat če se u najskorije vrijeme. Pod tim prilikama, Palestine -Electric Corporation, -kojoj se bi koncesija Imala podijeliti, još ne mora da vrši uvjete koncesije. No ipak se uza sve to pokazao veliki napredak, s -kojim je High Comissioner vrlo zadovoljan. Tehnička istraživanja o uredbama, koje bi se ima'e izgraditi na Jordanu, dovršene su, nacrti su predani Colonial - Officcu i ovaj če ih odobriti, nakon Sto će th njegovi inženjeri ispitati. Prema tome postoje u Palestini dvije koncesije, a ne jedna. Ove koncesije predstavljaju nam najveći -pokušaj, kako da se iskoriste prirodne snage zemlje. Pregovori, kako da se nabavi zemljište potrebno za uredbe, su u toku. a primljeni su i oferti 0 potrebnim strojevima i materijalu. Radovi će započeti -čim će se nabaviti dovoljno zemljišta, pa se nadamo, da če se to zbiti još tijekom ove godine. Medjutim če velik dio rada obaviti -pomoćne centrale u Jafi i Tiberiasu. U Haifi je već kupljeno zemljište za centralu i transmisioni uredjaj. ■Planovi za centralu već su dogotovljeni, isto i projekt za električnu mrežu. Željezne konstrukcije za centralu i strojevi kupljeni su u Engleskoj. Očekuje se, da će centrala u Haifi već na godinu početi proizvodnjom struje. 1 za centralu u Tiberiasu kupljeno je već zemljište. Potrebni strojevi i materijalne već su u Palestini, a i s u-pravom grada dovršen je sporazum, kako da se grad opskrbi strujom. Što se tiče Jerusolimske centrale pripravljeni su planovi još u god-, 1921.; no nije ih se moglo provesti radi protesta jed-nog drugog društva. koje made još predratne koncesije. Palestine Electric Co ne može se dakle okrivljivati zbog zakašnjenja. Kako je obaviješten, iznašat če troškovi sviju uredaba oko 750.000 funti, od tog na strojeve 1 materijal, što se imadu uvesti u Palestinu, otpada 300.000 funti. Izgledi, da če se pretežni d'o kupnja plasirati u Engleskoj. Koliko je njemu poznato, .nigdje se nijesu, bilo od kupnje zemljišta ili gradnje uredaba, upotrijebile prisilne mjere. Na daljnje pitanje lorda Raghana odgovorio je lord Arnold. da ne postoje nikakove điference izmediu arapske općine u Jafi i električne centrale. Fiiiiansiranie Rutheiibergmog projekta. Kako »Jevvish Chronicle« javlja, Rufhenbergov projekt financiraju četiri grupe to: barun Eđmond Rothschilđ, Jewsh Coloniai Trust u Londonu, londonski Economic Board for Palestine i jedna američka grupa, koju sačinjavaju Reconstruction Commitee Jointa akcijoner Palestine Development Concila. Jedan dio potrebnog kapitala nasmoći če se obUgacijama. koje su deponovane kod jednog oficijelnog britskog agenta. Američko učestvovanje iznaša oko 500.000 dolara, od toga otpada na Jointov Reconstruction Commirtee 200.000 dolara. Palestine Development Co. prodala je svojim supskribentima trustcertifikate, da udovolji svojim obvezama. (Prvi su na listini supskrlbenata justice Louis 0. Brandais, S, Rosenbloom. Pittsburgh. i Louis Horowitz, NewYork. od kojih je svaki pristupio s 35.000 dolara. Na zemljištu Narodnog Fonda imade 32 kolonije. Kolonizacijom departman objavio je interesantne podatke, iz kojih se razabire, da je dosada na zemljištu Narodnog Fonda osnovano 32 kolonije. Broj radnika u tim kolonijama iznaša 1886, a broj pučanstva 2485. Prošle godine bio je broj radnika 1319, spram 1886 ove godine. Kultivirana zemlje obuhvaća 54.211 dunama, dok je lane iznašala 32.0995 dunama. Na svakog radnika otpada % 28.74 dunama. 14 od . ovih kolonija nalaze se u Emeku.

Iz lerusaUmske biblioteke. Veliki napredak malenim sredstvima. Keren Hajesod stvorio je u Palestini relativno čednim sredstvima mnoga poduzeća. koja su za zemlju ipak od velike blagodati. Medju njima se najviše ističe Narodna i sveučilišna biblioteka u Jerusoltmu. Keren Hajesod doprinjeo je za biblioteku ud 1. I. do 1. VI. o. g. 375 funti. Iznos ovaj ne dostaje, da se pokrije budget potreban za modernu znanstvenu biblioteku u Palestini, 'lime da Keren Hajesod pokriva naipotrebnije izdatke, osiguran je normalni rad biblioteke. Omogućeno joj je time, da uz pomoć svojih prijatelja, poveća broj svojih knjiga, da ih svrsta i katalogizira i da tako stvori bazu za znanstveni Život u Palestini Zadaća je to, koja obzirom na blisko otvorenje sveučilišta, biva sve prešnija. Biblioteka zabilježila, je od I. I. do I. IV. porast od 2 656 djela u 3959 svezaka pa je 1. aprila ukupni broj knjiga iznašao 63.494 djela i 76.01 H svezaka. Broj čitača iznašao je 9594. Biblioteka očekuje u skoro vrijeme velike darove. Varšavskom odboru je uspjelo, da biblioteci pribavi knjige, što ih je pokojni osnivač biblioteke, dr. Josip Hazanović. za vrijeme rata sabrao i u Bialostocku sačuvao. Tih knjiga imade nekoliko tisuća, a nalaze se u Varšavi, odakle čc se prevesti u Jerusolim. Troškove ostavštine ovog cijoniste, koji spada medju ponajbolje naše muževe. snašat čs Keren Hajesod. Od osobitog značenja za znanstveni život Palestine je glasilo. Što ga pod imenom ■ Kirjat Sefer« biblioteka svake četvrt godine izdaje. Prvi broj ovog glasila već je izašao. Redaktori su dr. Bergmaini i profesor Pick, Suradiuiu jer usoliniski učenjaci S. Assof, B. Dinaburg. L. A. Mayer, (1. Scholcm i A. Taubcr. Za duševni razvitak Palestine značajno je, da su svi ovi učenjaci do jednoga tek pred tri godine došli u Palestinu. Novo če glasilo iznijeti popis sviju knjiga, i časopisa, što u Palestini na bilo kojem jeziku izlaze. Glasilo sadržaje još bibliografiju, judaike, što u inozemstvu izlaze te će tako predstavljati vezu sa židovskom znanošću u inozemstvu. Veći dio sveska sadržaje reprodukciju rukopisa, koje posjeduje biblioteka. Akoprem Keren Hajesod ne financira časopis, već se troškovi podmiruju iz privatnih sredstava, ipak je Keren Hajesod omogućio ostvarenje ovakovog znanstvenog poduzeća u Palestini, jer je uz njegovu pomoć reorganizovana biblioteka i osiguran njen razvitak. Proizvodnja zrcala u Palestini. Dva tvornićara zrcala iz Lodiza došla su prije nekoliko tjedana v Tel Aviv s namjerom, da ondje stvore poduzeće za proizvodnju zrcala. Izgledi su povoljni. Dio potrebnih istrojeva i alata već ie prispio te će za kor dan biti montiran. Radom će se započeti u najskorije vrjeme.

Iz Jugoslavije

iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 11. o. mi. rješavao o tekućim agendama. a zatim se pretresla tehnička pitanja Saveznog Vijeća, nakon čega izvješćuje haluc Drago Altmann o stanju pregovora radi kupnje zemljišta za jugoslavensku halučku farmu s K. K. L. te ističe, da postoje razne mogućnosti, a danas se još ne možemo definitivno odlučiti za ijedan od predloženih kompleksa. 'Na koncu ove zadnje sjednice srdačno su se oprostili članovi Radnoga Odbora od svoga predsjednika. ŠEKELSKA AKCIJA U GOD. 5684. Mjesto tor. šekallm Iznos Banjaluka 85 1.765 Beograd' (djelom, obračun) 836 11.220 Bijelima 90 1.860 Bihać 22 415 Bitolj 740 2.000 Bjelovar (djelom, obračun 85 610 Brčko 51 Brod na Savi 99 2.150 Cakovac 20 Daruvar 46 515 Debeljača 13 465 Derventa Djakovo 25 390 Doboj 12 Dubrovnik 35 Grudačac 7 130 Glina 7 500 Grutolšnopolje 6 220 Hercegovac 5 210 Jajce 13 125

bROj 2b.

‘ž 1 f> o \