Жидов

održi i čvrsto stoji samo onda, ako stoji potpuno na stajalištu jedinstva svih Jevreja u pitanjima naših unutrašnjih i vanjskih radova. Druga grupa kaže: Ne! Ima jedan poseban ambijenat, kolorit, mentalitet, poseban život koji kuca posebnom osebujnošću i mora da ide posebnim putem. moraju se primjenjivati posebne met,ode rada. Gospodo, to stoji. Kuca i ovdje u nadoj grupi i tamo različito srce, o tome nema govora, ali to su naša unutarnja, lokalna, partikluarna razmimoilaženja, ali gdje mi stojimo kao Jevreji u nadoj zemlji, gdje ne žive Sefardi ili Eškenazi, nego gdje žive Jevreji, u takvom jednom sklopu jedan uz drugi, gdje je jedan na drugoga upućen, gdje jedan bez drugoga ne može da živi, ne smiju takve metode da prevladjivaju. (Aplaus u ccntrumu i na desnici i uzvici; Živio!) U takvim momentima i to je bio naš princip, moramo da žrtvujemo i od naše svetinje, mi smo od te cijonističke dogmatike žrtvovali korak po k,orak, mi smo popuštali, gdje nismo smjeli i gdje smo sa bolom i plačem popuštali, samo da sačuvamo narodno jedinstvo i sad nam se to predbacuje! Gospodo! Znam od kolike je silne važnosti sefardski dio jevrejskoga naroda u cijelom živom jevrejstvu, ja znam koje nade i želje polaže cijelo jevrejstvo na sefardski dio našega naroda. Mi zlatno, da su oni spojni most, preko koga će se izgraditi sporazum sa arapskim narodom, i ja držim za izdajnika svakoga Jevrejina, koji tome suprotno radi. Taj specijalni rad u tome sefardskom dijelu mora se poduprijeti svom silom i snagom. Moramo raditi na podizanju sefardskog življa, njegovog nacijonainog osvješćivanja, čuvanju njegove osebujnosti. To je naša primitivna zadaća, ali uvijek da povrh toga i više toga stoji princip narodnog jedinstva, jedinstva Jevreja u ovoj zemlji. (Burno odobravanje na desnici i centrumu.) Gospodo! Ja sam slučajno član Saveznog Odbora, i prema tome imam neku oficijelnu ulogu i nije u redu da govorim, ali se ovdje s ovoga mjesta predbacilo i spomenulo moje ime, da sam ja jedan od onih, koji je vodio tu cijonističku politiku u Bosni i Hercegovini. Jesam! Ja sam dugo godina, skoro blizu dva decenija radio na cijonističkome i na jevrejskom javnom životu, i ne mislim sa toga rada sići. Ako danas ovdje zajedno s ovim odborom odstupam i ne mislim stupati više u to oficijelno vodstvo, ja ipak na onome mjestu, gdje sam, a možebiti i dalje od toga, ja ću i dalje svu svoju silu i snagu da posvetim tome, ja ću i dalje isto onako kao i do sad raditi na tome, da se ne dozvoli i da se onemogući vaša ona akcija, koja ide za tim, da sije razdor i rascjep u slojeve jevrejstva u ovim zemljama. Ja ću se boriti za princip naše zejednice. Zajednički stav prema unutra i vani za mene je svetinja i s time ću dalje da stojim. Još nešto imam da kažem, što me boli i što ne mogu da razumijem. Učestalo je sa više strana da se Jevrejima daju nekakve lekcije u pitanju njihovog državnog stava u ovoj zemlji. Ja ovo ne razumijem, i to je najveći šamar, koji se može dati jevrejskom narodu. To je čisto zla namjera ili neznanje. Ja znam da je jevrejski narod u ovoj zemlji Icjalac i patriotski i dobar dio ovog naroda, i da radi svim silama na podizanju ove zemlje, i ja ne razumijem, da se nama neprestano daju lekcije u tome smjeru. Gospe do! Ovdje se nabacila nekoliko puta i stvar o izgradnji mosta izmedju nas i omladine. Ja opet ne ću da kažem, da se iza ovakvih riječi i smjernica kriju katkada zle namjere, ali poznajem krug svih tih javnih radnika u ovoj zemlji vrlo dobro, jer sam s njima u dugom nizu godina zajedno radio i znam da su oni svi izvrstan most izmedju nas i omladine. I to radi toga, jer znam, da su to ljudi, koji imaju ispravan stav, otvoreno čelo i koji znaju da dodju sa svojom okolinom u takav kontakt, da čuvaju svoje dostojanstvo, ne dopuštajući ništa od svoje narodne časti i dolazeći sa okolinom u zajednicu i dodir kao ispravni ljudi, koji uopće žive u zajednici. Meni je bila namjera da Vam samo neke principijelne točke iznesem. Pri zaključku da bacim jedan pogied. Ne znam, kako će se završiti vijećanje, ni kakvi će sc zaključci stvoriti To je više manje irelevantno. Važno je, da se ovdje na žboru pročisti atmosfera, da će se vidjeti kuda se ide, i kakvi su sporovi, i ja sam isvjeren, da će se u ovoj zemlji naći dovoljan broj ljudi, koji će osjetiti nale potrebe, da se treba svim silama skupiti i zajedno raditi, da očuvamo ovu zajednicu jevrejstva

u ovim zemljama. (Živo odobravanje i aplaus u centrumu i na desnici sa uzvicima: Živio!) Ing. David A r r i e 1 govori španjolski i njemački te razlaže potrebu složnog rada uz uvažeuje opravdanih želja naših sumišljenika iz južne Srbije. Dr Klimi Baruh. Ja sam delegat iz Sarajeva, ah vas uvjeravam, da ne ću ni jednom riječi dotaći si našeg spora. Moram izjaviti, da govorim u ime jedne grupe, čije ste mandate verificirati, u ime grupe, koja je imala najozbiljnije, najbolje i najjevrejskije namjere da dodje ovamo u Savez i da manifestira svoju želju, da u sklopu Saveza jugoslove.,skih Cijonista radi. Ali ta je ista grupa došla ovamo s namjerom, da istakne svoje željo i sve one planove, na koje .ona misli, da se moraju uzeti u obzir pri rasuđjivahju programa našeg budućeg rada. Nama do sad to nije bilo moguće jednostavho ža to, jer se našla jedna grupa gospode delegata, koji su sebi stavili za zadaću da prave štimung protiv nas. Qni su podmetali našoj grupi neke akte i neke tendencije, za koje mi ne možemo odgovarati. Nas se čini ovdje odgovornim za jedan akt, koji mi nismo skrivili. Mi nismo voljni i ne znam po kojoj logici imamo da skidamo kestenje sa vratre u mjesto onih, koji može biti i danas stoje u najistaknutijim cionističkim redovima u Jugoslaviji. Ogradjujem se protiv stvaranja ovakvog štimunga protiv nas. i kažem da ona gospoda, koja su prije mene s ovog mjesta ovako pompeznim riječima govorili o jedinstvu jevrejskog naroda, da su pokazali, da ga ne poznaju, nego su jednostavno ovdje, govoreći o grupi separatističkoj, nastojali da prodube onaj jaz, koji faktično postoji izmedju eškaneza i sefarda u Sarajevu, ali koga mi nismo skrivili, nego ga je istorija skrivila. U vezi sa tim dozvolite da Vam pročitam jednu izjavu, koju dajem ispred grupe sarajevskih delegata, Saveznom Vijeću: U spoznaji neminovne potrebe za zajedničkom uspješnom saradnjom u sklopu jednoga saveza svih cijonista Jugoslavije, članovi sarajevske i južnosrbijanske delegacije izjavljuju želju, da se nadje platforma za jedan nesmetani rad unutar toga sklopa uz naročito obraćanje pažnje na specijalne potrebe i osobine jevrejskog življa u ovim pokrajinama. Grupa, u čije ime govorim, faktično je iznijela jec.an momenat u svom programu, o kome se u do. sadašnjem radu cijonističkom u Jugoslaviji vrlo ranio vodilo računa. To je pitanje seiardsko. Da to pitanje postoji, to ste se mogli uvjeriti i juče na ovoj konferenciji. Ako Vi nikakvog pitanja ne vidite u tom sefardskom pitanju, onda bar vidite pitanje metoda. Ne krivim nikoga, niti Savez, niti onu gospodu u Sarajevu, koja su vodila cijonistički rad do sad, az to, što se to pitanje zanemarilo. Moje je duboko uvjerenje, da je zanemarenje toga pitanja fundirano zasetno « samom cijonističkom pokretu. Cijonistički pokret kao i svaki drugi ima svoje razvojne faze. Ojor.izam je ranije bio jedna romantika, lijepa pjesma iz lijepe zemlje Palestine, za koju smo znali ono, što i o Orijentu. Ali danas je cijonizam jedna realnost, sad gledamo na Palestinu ne kao lijep simbol, nego kao lijepu zemlju, na čijem izgradjenju moramo da suradjujemo. (Odobravanje u ccntrumu ' na ljevici.) Ho-u da kažem, da smo mi preživjeli već kojekakvih cijmustičkih romantika i da stupamo danas u jednu epohu realnog rađa. Ovdje ima prije svega da istaknem, da smo mi svi bili isključivo palestinski orijentisani. Mi smo držali, da cio naš rad ima da se upravi na to, da se tamo osnivaju kolonije, da se tamo osnivaju škole i tako dalje. Ali mi smo ipak bili tako naivni, da previdimo, da se sve to ne može poslići, ako se nema jedne zdrave galute. Mi danas moramo afirmirati taj galut, mi volimo galutu isto toliko kao i Palestinu i zato mislim, da svaki onaj rad, koji bi bio jednostrano palestinski orijentisan, bio bi štetan za. našu zajednicu i ne bi mogao naći pristalica međju nama. Ja m.ogu da vjerujem, da u jednoj zajednici može da bude petnajst idealista, ali ne može da bude zajednica kao takova. Toj zajednici moramo nešto da damo. Sad bih htio da predjem na sefarskdo pitanje. Mi sefardi na svijetu nalazimo se danas u jednom procesu Mi smo živjeli u getu, mi možemo sanjati o Palestini, o jevrejstvu, ali ima jedan fakat, a to je taj, da medju nama sefardima u svakom pogledu, i kulturnom, socijalnom, privrednom, nastupa takva jedna deka osa, koja može biti vrlo, vrlo štetna i fatalna ne samo za nas, nego za nas kao dio jevrejskoga naroda. Grupa oko »Jcvrej-

skdg Života« ii Sarajevu postavila je sebi za zadatak, da stvori jedan program rađa, koji bi vodio ritina o tim momentima, koji se tiču u prvome redu sefardskog življa. I kad smo mi ovo uvijek naglašavali, spoćitnulo nam se, da smo separatiste. S ovog mjesta izjavljujem, da je naš pokret odista do danas imao pristalica sain,o medju sefardima, ali, gospodo, za to mi nismo krivi. Ako smo mi iznijeli takvo jedno pitanje, o kome braća eškanezi nisu imali pojam, i ovo pogrešno osudili, nismo mi za to krivi. Mi vjerujemo, da je jedna saradnja izmedju sefarda i eškaneza vrlo moguća i upravo u Sarajevu, gdje ima ljudi, ali uza sve to ne mislim da braća ejkasiezi moraju od nas zahtijevati, da »c posve odreknemo programa, koji ide za tim, dai sanira te prilike izmedju sefarda. Ovo isticanje jedinstva to je za mene jedna fikcija. Čini se, da je sa gledišta cijonističkog rada u Jugoslaviji mnogo probitačnije, da ona gospoda u Sarajevu, koja stoje u tako uskoj vezi s eškancskini Jcvrejima, da porade na pridizanju i na popularisanju cijonističke misli medju eikenazima. [Odobravanje i aplaus na ljevici i uzvici: Živiol) (Mihajlo L c vi: Eškanezi su propisno više dali za Koren Kajemct nego Vil) Naša grupa očekuje vrlo željeno onaj momenat, kad £e moći da se sporazumlje s vodjama eškaneza. Mi vjerujemo, pošto smo jedna grupa mladjib Javrcja, koja se može biti. i aka su sefardi i eškanezi, više ne razlikuju toliko po svojoj ideologiji, da ćemo se moći vrlo lako sporazumiti. To se nije poskidalo i zažo ne nosi odgovornost ta delegacija, koju jedan gospodin iz ove grupe pokušao da diskredituje. Kad bi mi izabrali jednog čovjeka, koji je isto tako pet godina vodio te poslove u Sarajevu, da iznese te objede, našao bi se momenat, koji bi privukao simpatije galerije i na našoj strani, (Burni aplaus na ljevici i na lijevoj strani galerije sa uzvicima: Živio.) (Nastavit će se.)

Rezolucije Saveznog Vijeća

1. Povjerenje vodstvo. S. V. izjavilo je svoju potpunu suglasnost sa današnjim vodstvom svjetske cionističke oragnizacije, izriče svoje neograničeno povjerenje i svoju najdublju blagddarnost vodjama, koji su I u minuloj godini i pored ogromnih poteškoća uz najveću požrtvovnost poveli našu stvar za veliki korak naprijed, te obećaje vodstvu svoju moralnu i materijalnu potporu n punom opsegu. 3. Šekel, Jewish Agency i Kongres. Na osnovi obavještenja, da se joi prije konca o. g. imade sastati svjetski cij. kongres, koji će imati da riješi deiinitivno pitanje Jewish Agency, S. V. smatra vrlo važnim, da naša organizacija bude na tome kongresu zastupana u što većem broju, da bi se taka iz naše sredine mogao izvršiti što jači uticaj na zaključke kongresa u tome za svjetsko cijonističku organizaciju presudnome pitanju. U tome cilju potrebno je, da se šekelska akcija nastavi, pa za to S. V. nalaže M. C. 0,, da što intenzivnije nastave provodjenje šekelskc akcije, e da bi se postigao maksimalni broj plaćalaca šekela na našoj teritoriji. S. V. skreće ponova pažnju M, C. O. f sviju cijonista, da su imnćni cijonisti dužni, da pored običnoga šekela uplate još i zlatni šekel (i eogl. funta), jer obični šekel ne dotječe za podmirenje sviju potreba vodstva svjetske cijon. organizacije, 2, Jedinstvo Jevreja. S. V. sa ppnom pažnjom prati cijelo unutarnje kretanje jevtejskoga naroda u ovoj zemlji, te odobrava rad svih Jevreja, koji nad sva naša aktualna pitanja stavlja)« princip apsolutnog jedinstva Sefarda i Aškenaza. Samo novakom zajedničkom radu, uvažajući specijalne potrebe pojedinih grupa, vidi S. V. mogućnost Čvrstog i uspješnog održanja jevrejskog življa u ovim zemljama, a kao pOsljOdicu toga i Intenziviranje cionističkog pokreta u našoj organizacije 4. Jugoslavenska halnčka farma. XV. tžMa sa najvećim oduševljenjem do lutnji s*t ito th je u provedenju prošlogodišnjega S. V. iZvrfio Š. O. * *o*4nof sagtasaosti sa tvim hadlUtvtma cifoaističk« organizacije i ii pretstavnicima

BROJ 27.

>Ž I D O V«

7