Жидов

odulje propagandno putovanje za KKL po Evropi. Do sada posjetio je Grčku, Bugarsku, Besarabiiu i Bukovinu, a 17. juna prispio je u Beč da ondje oživi rad za K. K. L, Veliki uspjeh njegovog putovanja i sjajne dočeke, koji su mu priredjeni, opisuje černovički dopisnik »VViener Morgcnzeitunga«, kako slijedi; Već se u Jerusolimu moglo proreci, koliki če biti moralni i materijalni uspjeh ovog putovanja. Uz blagoslove Palestinaca pošao je Usiškin na put u Evropu, te je ponajprije pošao u Grčku. U Ateni zadržao se je jedan dan i ondje pregovarao s vodjama Bne-Brit lože. Iz Atene pošao je u Solun, gdje su mu solunski Zidovi priredHi doček, kako ga je rijetko koji heroj i kojeg drugog naroda vidio; sve je napunilo solunske ulice, da pozdravi predstavnika palestinskog jišuva. U hotelu, u kojem je stanovao Usiškin, odsjeo je i premier nove grčke vlade. U Solunu ostao je Usiškin devet dana. Dogovarao se s predstavnicima općine, Bne-Brit-lože i sefarda, te je tom prilikom izvjestio i o sefardskom kongresu, koji će se održati iduće zime, a koji bi sve sefarde svijeta imao udružiti u radu za Palestinu. Održana je nadalje konferecnija sviju na kojoj je zaključeno, da Grčka ove godine ima da sabere za KKL 7000 funti } da zajedno s onih 3000, što je već sabrano, osnuje na palestinskoj morskoj obali koloniju, u kojoj bi se imali naseliti solunski židovski brodari i ribari. Iz Soluna pošao je Usiškin u Sofiju, gdje su mu tamošnji Zidovi priredili oduševljen doček. Sve židovske organizacije sabrale su se na kolodvoru, da pozdrave predstavnika Palestine. Sazvana K. K. L. konferencija zaključila je, da ove godine u Palestini kupi 3000 dunama zemljišta, i da osnuje koloniju bugarskih Zidova. U Sofiji se je Usiškin zadržao osam dana, a odavle ie pošalo preko Ruščuka u Rumunjsku. U Bukareštu pregovarao je s predstavnicima bogoštovne općine, rumunjske velike lože, te zastupnicima studentstva. Na K. K. L. konferenciji stupio je u kontakt i s provincijom. Zaključeno je, da se ove godine sabere 12.000 funti, kako da se u Erec Izraelu osnuje kolonija, u koju bi se imali smjestiti rumunjski haluci. Iz Bukarešta pošao je Usiškin u Kršnjev u Besarabiji, gdje ga je dočekalo 10.000 ljudi. Ulice bile su okićene zastavama, a s balkona i prozora bacali su cvijeće na auto, u kojem se je vozio Usiškin. Na konferenciji, koja je brzo sazvana, učestvovalo ie 145 delegata iz cijele Besarabije. Zaključeno je, da se ove godine sabere 12.000 funti i da se u Palestini osnuje kolonija pod imenom »Besarabia«. U tom gradu zadržao se je Usiškin devet dana pa je na jednoj skupštini židovskih novčarskih krugova, koju je sazvao senator Sanibievvci, nastojao, da i ove krugove zainteresuje za Palestinu. Komandirajući general Besarabije primio je Usiškina vrlo prijazno i uzvratio mu je slijedeći dan posjet. Usiškin ie tora prilikom isposlovao i neke olakšice za cijonist. rad u Besarabiji. Treba još naglasiti, da su sve oblasti Usiškina s najvećim poštovanjem dočekale. Iz Kišnjeva pošao je Usiškin u Jaši, gdje je ostao četiri dana. Iz Jasia pošao je Usiškin u Bukovinu. Na svim većim stanicama dočekale su ga židovske deputacije. U Cernovicama pretvorio se doček u pravi triumfalnu povorku. Preko 50 organizacija odaslalo je svoje izaslanike na kolodvor, da pozdrave Usiškina. Od kolodvora do Židovskog Doma na desetke tisuća Zidova činilo je povorku i priredilo cijonističkom vodji silne ovacije. Da Zidovi Cernovica uzmognu vidjeti i čuti Usiškina, morao je pod vedrim nebom održati miting. U čast gosta priredilo je židovsko pjevačko društvo, hebrejsko školsko društvo i šomrim svečane priredbe. Na konferenciju, koja je održana 17. juna. došli su delegati iz cijele zemlje. Oduševljenje pučanstva ne poznaje granice. Ističemo, da ie Usiškinu uspjelo, da za vrijeme blagdana Svuot sabere pola milijuna leja za KKL. Na pitanje, kakovo mu ie stanovište spram vodstva organizacije. odgovorio ie Usiškin: »Sad smo kod rada i tu ne poznajemo diferenca. U sadanji čas nije vrijeme za političke borbe unutar organizacije. Moja je lozinka: ljude i novce za Palestinac. Sjednica Akcijooog Koraiteia odgođjena ie na 22. jula. Egzekutiva odgodila je sjednicu A. K. koja ie bila sazvana za 24. Juna, na 22. jula. Ovu novu odgodu prouzročili su neki zamašni razlazi. Ponajvažniji je taj, što su palestinski članovi A. K. izjavili, da do 24. juna zbog rada u

samoj zemlji ne mogu đa budu u Londonu. Na tom zasjedanju A. K. trebao se ustanoviti palestinski proračun za iduću godinu, a to se bez palestinskih članova nije moglo, pogotovo kad je 16 članova A. K. sa jednog sastanka u Palestini telegrafski zatražilo odgodu. Akoprem ie egzekutiva zbog prešnosti nekih pitanja želila ranije zasjedanje, morala se prilagoditi prilikama i odgoditi ga na 22. jula. Ovo će zasjedanje vijećati oJewish Agency, 0 XIV. kongresu i o palestinskom buđgetu za iduću godinu. Nova biografija Herzla. Prilikom 25. godišnjice smrti Teodora Herzla (22. jula), umolio je K. K. L. poznatog hebrejskog pisca »Rob. Benjamina«, da napiše biografiju pokojnog cijonističkog vodje. Brošura, koja je u prvom rodu namijenjena omladini, izaći će na hebrejskom jeziku, a bit će doskora prevedena i na druge jezike. MALE VIJESTI NARODNOG FONDA. Stalni porast dohodaka Narodnog Fonda. Prvih šest mjeseci ove financijalne godine Iskazuju spram prošle porast dohodaka K. K. L. za 70% U februaru narasli su dohoci na LE 14.000, a na toj visini su i ostali, pače ga i premašili. Tako dohoci u aprilu iznašaju LE 14.547, a u maju LE 14.498. K. K. L u Poljskoj. Povećani interes poljskih Zidova za Palestinu iskazuje se i na porastu dohodaka K. K. L. Iznašali su LE 1175, što odgovara 747 milijarda maraka. Zadnje okružnice zemaljskog saveza podsjećaju na dužnost cljonista, da doprinašaju za K. K. L. Vodje organizacije Hašomer Hacair takodjer su na svoje članove upravili poziv, da pomnogostruče svoj rad za K. K. L. 1 židovska štampa, koja je u zadnje vrijeme zanemarila K. K. L t opet kolonizatornom radu u Palestini posvećuju svoju pažnju. Jedan Židov iz Poljske ostavio je na samrtnoj postelji K. K- L. svoj imutak, koji iznaša 8000 dolara Palestinske radničke stranke za K. K. L. Obje ponajveće radničke stranke Palestine, Ahdut Haavoda i Hapoel Hacair zaključile su, da započnu propagandnim radom za K. K. L. Radnici su time prvi uvidjeli potrebu, da se 1 daljnja zemljišta u Palestini moraju otkupiti. Argentina za K. K. L U Argentini započela je za Pesaha uspješna K. K. L. kampanja, u kojoj su živo učestvovali svi krugovi tamošnjeg Židovstva. U nekoliko dana sabrano Je više tisuća peza. 700 funti otposlano ie već glavnom birou.

Iz Palestine

Iseljivanje u Palestini se jača. U zadnje vrijeme porasla je potreba za iseljavanjem u Palestinu u svira krugovima. Razlog tome leži u jačanju palestinske misli i u očajnim gospodarskim prilikama u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Velik dio srednjeg staleža, koji imade izvjesni kapital, htio bi da Ikividiše svoje poslove u Evropi. Velik dio Palestini započne novi život. O ovom novom emigracijonom pokretu predleže cijonsitičkoj egzekutivi izvještaji mnogih krajeva Evrope, primjerice iz Varsave, gdje je palestinskom uredu 3000 kvalifikovanih radnika predalo molbe. Slično je i u ostalim zemljama. Veliki vod zemnog ulja (nahe) kroz Palestinu. Kak» nam iz Palestine javljaju, misli engleska vlada da zemno ulje što se u Mosulu dobiva, jednim cijevnim vodom dovede u Haifu, koja bi bila uijno stovarište za zemlje Sredozemnog mora. Prema najnovijim istraživanjima, imali bi izvori kraj Mosula zadržavati ogromne količine zemnog ulja. Ako se ovaj projekt ostvari, postala bi Palestina središtem prednjoazijskog petrolejskog gospodarstva. Izgledi za palestinsku žetvu. Pšenica i ječam brzo dozrijevaju, u nekim se krajevima već počelo žetvom. Osrednji prirod javlja se iz sjevernih krajeva, dok je na jugu žetva, kako slijedi Pšenica: U Gazi je žito Štetovalo uslljfed Široka. Osrednja se žetva očekuje u Hajdelu. dok je u Bersebi vrlo slaba. U Jeruzolimu bit če na visinskom tlu osrednja žetva, u dolinama slaba, a isto tako i u Jafi. Ječam: U Oazi je ječam osrednji, u nekim krajevima pače i nad normalom dok ie ’u Bersebi 50% ispod normale. U Jerusolimskom kraju

na brdima ječam Je slab, a u dolinama dobar. U Jerihu 10% nad normalom, u Jaii osrednji. Dura; Na sjeveru dobro uspijeva, napose u Galileju, dok je na jugu slaba. Uspjeli pokušaj sa sadjenjem lubenica u Emeku. Dosada se je u gospodarskim krugovima Palestine mislilo, da lubenica može uspijevati samo na mekanom i vlažnom tlu, kao u Samariji. Dolina Jordana se zbog suše i vrućine u opće nije uzimala u obzir. Pred dvije godine zspočela je kolonija Daganije u Galileji, da u malom opsegu sadi lubenice. Rezultat sadjemja bio je vanredau. Potreba same kolonije mogla se podmiriti, a prodajom ostatka pokrili su se troškovi sadjenja. Na godinu zasadjeno ie 4 i pol akra, koji su donijeli 40 tona vanredno velikih ukusnih lubenica. Ove su prodane u Damask, gdje su postigle cijenu od LE 3. — po touii. Ove godine povećan je lubenicom zasadjeni kompleks na 7.5 akra, a i Kineret zasadio je 6.5 akra. Plodovi već dozrijevaju. te će naskoro osvanuti na tržištu. Preuredjenje palestisnkog useljeničkog I radnog odsječka. Pod imenom »Perrnits Section« osnovala je palestinska vlada novi sekretarijat, koji će kao kontrolna instansa provadjati radove Imigration and Travci i Labour departmana. Kontrola nad putnicima predana je Department of Custams oid Trode, samo u Kantara-Rafi vrši ovu funkciju Perrnits Section. Sva saopćenja i upiti u stvarima useljenja, putovanja i rada Imadu se uputiti na Permit Section, čija je adresa ista kao i prije za Department of Travci. Kožarna u Tef Avivu. Kako je javljeno, na sjednici gradskog zastupstva u Tel-Avivu, odredjes je već sa strane grada teren za osmutak jedne kpžame, koja treba da uposli oko 200 radnika. Kottforenca Hapoel Macafra u Palestini. U Hederi zasjedala je konferenca jevrei. radničke partije Hapoel Hacair, kojojt je pribivalo 200 članova. Konferencija je <r a spravljaju o aktuelmim pitamjiima kao na pr. o promicanju gospodarske kolonizacije s obzirom na raznovrsne u Palestini primjenjene naseobine, forme, o nužnom uvećanju imigracije iltd. Medju inim zagovarala su se slijedeća dva prijedloga: Jačanje K. K. L., kako bi on za nove imigrante mogao stvarati nove naseobine mogućnosti i ponovno oživljavanje hailučke organizacije. Novi palestinski film. Židovski se narodni fond sporazumio s gospodinom Gunar Sommerfeldom, koii se sada bavi pr i ugota vijanjem palestinskog filma za dansko historič'ko i geografsko društvo u Kopenhagenu. Narodni će fond za vlastitu uporabu kupiti jedan dio toga filma. Osim toga će g. Sommerfeld kao iskusan stručnjak staviti još druge slike na raspolaganje K. K. L. Ove će slike prikazati Palestinu u njezinim kontrastima, kao na pr. pustinje na jednoj i po Jevrejima u plodonsno tlo pretvorenu zemlju na drugoj strani, pješčane prudove pred deset godina i danas na njima sagradjene modeme četvrti Tel-Aviva, vinograde na mjestu kanwnitih brežuljaka, žitorodna poba ma mjestu negdašnjih močvara. Film g. SommerfeJda sadržaje efektnu sliku sinajske pustinje te pokazuje dolazak Jevreja iz Egipta u Palestinu. Cijonistićki propagandni materijal tiskati će se u PalestinL Vodstvo »Lamaan Tocereth Haarec« (Promicanje palestinske industrije) obratilo se na cijodističku egzekutivu u Londonu s molbom, da sav svoj propagandni materijal dade šltampati u Palestini. Kako palestinski korespondent »Jiidiscih Rundschau« izvješćuje, pristala je egzekutiva na to, te je dozvolila, da se propagandni matertrjat, šekalfm itd. dade tiskati u Palestini. ‘ , Tvornica cigareta L u Minera u Akl. Generalni ravnatelj Lubliner, koji u Americi kani podignuti tvornicu cigardko za preradbu palestinskog duhana, namjerava da krajem ljeta i u Alci osnuje tvornicu cigareta.

BROJ 27,

»ŽIDOV«

9

RUT SEIDEMANN OSKAR HUSSERL Baden bei Wien zaručeni Šivan 5684. Wien