Жидов

Konačno ti Savezni Sud ' gg. ’&t. Hugo Kon i Maks Lederer (Zagreb), Kalman Lcbl (Beograd), Albert Alkalay (Sarajevo) i Bela Friedmami (Osijek), a kao zamjenici; dr. Gustav Heinrich i Eugen Beri (Zagreb), dr. Izidor Hermann (Lipik), dr. Isak Eikenazi (Beograd), dr. Edmund Fischer (Osijek). Sfi d*efejtatr ustaju i vu burnim 1 dugotrajnim odobrava njem pozdravljaju novu upravu. Predsjednik: Dr. David Alka laj: Kao Sto vidite u ovoj kandidatskoj listi izostavljeni su naš uvaženi dosadanji predsjednik gospođin dri Hugo Spitzer kao i uvaženi predsjednik Radnoga Odbora g. dr. Aleksandar Licht. Oni su izostali na njihovu ličnu molbu, da ne mogu dalje primiti ove dužnosti. Oni su naročito rekli i molili su svoje drugove, da ih ne biraju. Medjutim, gospodo, oni su imali prilike da doznaju, kako cio kongres sa najvećim oduševljenjem misli o njima i njihovome radu i da je kongres bio mišljenja, i želio, da oni i dalje budu na Upravi. Gospoda su izjavili, da će i dalje saradjivati i ukazivati našem pokretu svoju dragocjenu pomoć. Mi im ponovno blagodarimo na dosadašnjem njihovom radu i trudu i molimo ih, da s istom energijom kao Što su dosada radili, i dalje rade i budu od koristi našem pokretu (Burno odobravanje.) Konačno se srdačnim riječima zahvaljuje na iskazanom povjerenju. Kongres je završio svoj rad u 7 i pol sati poslije podne u svečanom raspoloženju uz pjevanje »Hatikve«.

Izjava

Piše:

Louis Lipsky, član Egzekutive.

U z-adlnj« se vrijeme često u štampi i javnost! kritiziralo držanje g. L. Liskog kao člana Egzekutive. O. Lipsiky priposlao nam Se slijedeću izjavu s molbom.da ie objelodanimo. Obzirom na kritiku, koja bijaše uperena protiv mene, kao člana Egzekutive, želim da svojim cionističkim prijateljima obrazložim svoje držanje. Kritika se ticala triju tačaka i to moje odsutnost! iz Londona, zatim uskraćenje potpore za berlinski ured i napokon mojega predloga, da se centrala cijonističke organizacije prenese u Palestinu. Odsutstvo iz Londona. Kad sam u februaru prispio u London, zapazilo sam da biro Egzekutive, izuzev političkog odjela, nije u stanju da provede važan i sistematski oijonisfički rad. Centralnim uredom upravljaju sposobni ljudi, no jer su bfli upregnuti l u šablonski rad, nijesu imali prilike, da sve svoje sile iskoriste. Ne bijaše faktora. koji bi utjecali na cijonističkii rad u raznim (krajevima, centrala nije imala ni propangandista. ni organizatora. Abnormalnost razabire se već iz toga, da se jedino giiasiio organizacije >Hao!am« izdavalo u Berlinu i uz sva nastojanja nije uspjelo, da se uspostavi kontakt jzmedju Londona i redakcije. Glavna poteškoća koja je onemogućivala svaki opsežniji rad. bila je pomanjkanje sredstava. Primici Egzekutive dosegli bi u najpovoljnijem slučaju LE 20.000, dok bi izdaci često premašili LE 30.000, a triko se nije brinuo, kako da se pokrije neizbježiva deficit. Egzekutiva živjela je od časa do časa, i radila uz nemoguće okolnosti. Sto se pod takovim prilikama moglo učiniti? Dok sam boravio u Londonu, pokušali smo na svaki način, da povisimo primitke Egzekutive i da u svim odjeKma provedemo Štednju. Sve Sto smo u stvari povećanja prihoda mogli učiniti, bilo je samo na papiru, slafi smo pisma, cirkuiare, proglase, članke, manifest?, no na kraju svega manjkao je ćjelom ovom radu kontakt s cijonističklm svijetom. Egzekutiva nije imala prikladnih organa i zastupnika. Da ovoj nevolji doskočimo, zaključili smo, da Haolam« podVrgnemo našoj direktnoj kontroli na taj način, da list prenesemo u sjedište Egzekutive. Nadalje se još mislilo na osnutak tjednika na engleskom jeziku. S ovim časopisima, koji bi direktno stajali pod uplivom Egzekutive, a u kojima bi saradjiVall ponajbolji cijonistički pisci i publ:ćsstii mislili smo, da ćemo moći uspostaviti naš osobni kontakt s cfijonističklm svijetom. U vezi s time htjeli smo u času, kad bi nam se poboljšale financijalne prilike, da prlkladhe ličnosti pošaljemo kao organizatore i učitelje u zemlje, koje trebaju pomagače. Obje novine imale bi da sačinjavaju

bazu, s'ktafe bi mogli cjelokupnim ciijon'jstečlkjm svijetom duševno i organizatonio .urpravlfratf. Kako preseljenje »Haolama« u London iziskuje nekoMko mljeseoi, a j -naši dohoci će još oduDfje vrijeme ostati u stagnaciji, pa i Zlatni šeket se bez moje kontrole može übirati, odlučio sam, da se povratim u Ameriku. Ondje bi mi bilo moguće, da istodobno populariziram potrebe našeg glasila i londonskoga budžeta. K tome je rfo® i godišnja konferencija američkih cijonista bila blizu, pa je moje prisustvo bilo potrebno, da se zakljiuče odgovorni radtovi ove cijoifoiičke godine u Americi. Moje je mßšljenoe, da i kao član svjetske Egzekutive imam dužnost, da, kad je potrebno, i osobno učestvujem u radu tako velike zemaljske organizacije, kakova je američka. 9. jiula povratiti ću se u London, pa ću ondje da ostanem najmanje 6 mjeseci. U to ćemo vrijeme započeti izdavanjem engleskog tjednika i izgradnjom »Haolama«. Našu Dčnu propagandu proširit ćemo prema mogućnosti, a nastojat ćemo, da upotrijebimo i nekolicinu školovanih organizatora. Mislim, da je za mog odsustva u Londonu već gradjen temelft sistematskog rada, koji ću nastaviti, kad 1 se povratim u LondOn. Držim, da ne bi imalo smisla, da sam kroz ova tri mjeseca ostao u Londonu, gdje i onako miješam mogao što korisnog da učinim, i da kraj tog zaboravim na svoje dužnosti u Americi. Berlinski ured. Kad je u Berlinu osnovan biro za Srednju i Istočnu Evropu, vladale su u tim zemljama abnormalne prilike, koje su medjutim već prošle. Obzirom na financijsko preopterećenje Egzekutive nije moguće, da u Berlinu uzdržimo specijalni biro. Kad bi i finansije bile povoljnije, moralo bi se pitati, da li specijalna korespodencija, ma kako se u Berlinu spretno i obzirno vodila, ispunjava koju korisnu svrhu. Veza s Poljskom, Rumunjskom, Austrijom, Jugoslavijom i Cehoslovaćkom može se istim i većim uspjehom i iz Londona uspostaviti. Želimo li da informišemo naše zemaljske organizacije u Srednjoj ili Istočnoj Evropi, tad to možemo učiniti i iz Londona ili pako posebnim izaslanicima. Bilo bi čudnovato, kad bi londonska Egzekutiva time, da bi održala biro u Berlinu, u neku ruku sama priznala. da se obzirom na kontinent njene funkcije mogu vršiti samo u Berlinu. Bez obzira na ekonomske razlike, mogli smo dakle raspustiti berlinski biro, a one odjele cijonističke centrale, koje se još danas u Beriinu nalaze, uže vezati s Londonom i Jerusolimom, s mjestima u kojima se Egzekutiva danas nalazi. Ovom reorganizacijom ne smije ni jedan od onih vrijednih cijonističkih instrumenata, koji su u Berlinu stvoreni da propadne. Preseljenje centrale u Palestinu. Prema mojem mnijenju nadošlo je vrijeme, da se centrala cijonistićke organizacije preseli u Palestinu i da ondje provedemo reorganizaciju naše uprave. Ponajvažniji radovi Egzekutive vrše se i danas u Palestini. Zadaća, kako da se židovstvo svijeta za cijonizam i židovsku narodnu domaju organizme, ponajbolje se može izvršiti iz Palestine. Prema današnjem stanju stvari palestinska Egzekutiva vrši obnovni rad na licu mjesta, no formalno snaša londonska Egzekutiva odgovornost za sve ono, što se u Palestini zbiva. Londonska Egzekutiva je predaleko, njene odiuke baziraju samo na pismima, telegramima i izvještajima. Fizički je nemoguće da oba dijela Egzekutive zajedno doJaze do ispravnih odluka. Na taj se način ne može provadjati jedinstvena politika, a i cjelokupna uprava ođ toga štetuje. Isto vrijedi i za sjedište Keren Haiesoda i Gospodarskog Vijeća. Ne uvidjam, zašto da centar finansijskog rada ne bude u Palestini. Direktorij, koji je u dnevnom kontaktu s potrebama zemlje, može mnogo uspješnije da provadja sabirne akcije. Kvalitet naše propagande, te naš autoritet u židovskom životu, zavise samo o tome, kako naše uspjehe u Palestini iskorišćujerno kao dokaz istine naših ideala. Naš rad će tisuću puta ojačati, provedemo H jedinstvenu Egzekutivu u Palestini, Keren Hajesod vodstvo u Palestini, Gospodarsko. Vijeće u Palestini, s predstražama ovih institucpa u galutu.» Prijedlog, da se centralu prenese u Palestinu učinio sam na vlastitu odgovornost. Uvjeren sam, da će i cijonistićka Egzekutiva u Londonu, kad će raspravljati o torn pitanju, doći to tog zaključka, jer to ne bi bilo samo od koristi po cijeli pokret, već uz taj prijedlog pristaje i velika većina cijonističkih birača svijeta.

Keren Hajesod

Južnoafrički Židovi i Koren Hajesod. 56.00(1 funti za Palestinu. Putovanje dra. Aleksandra Ooldsteina, delegata K. H. direktorija, vrlo je uspješno. Usprkos gospodarske krize, koja u svim centrima vlada, djeluje ipak na sve Židove apel. da pomognu kod izgradnje narodne domaje u Palestini. Glavni odbor u Johannesburgu javlja, da dosadanji rezultat kampanje iznaša L 56.000, a kraj tog dr. Ooldstein mnoga velika mjesta još nije ni posjetio. Ovogodišnja kampanja donijet će po svoj prilici 70.000 L. To bi bio lijep znak požrtvovne simpatije južno-afričkih Židova u sadanjoj epohi stvaranja u Palestini. Daljnji dokaz za to, je sve veći broj Zidova, kojima je osobita sreća, da svoje praznike uzmognu sprovesti u Palestini, a ne u kojem kontinentalnom centru. Sabirna akcija, što je u Kapstadtu provadja dr. Ooldstein značajno je uspjela, pa je kod raznih priredaba u čast gostu došlo do besprimjernih entuzijazama. Do sada je žid. općina u Kapstadtu sabrala 12.000 funti, što je lijep uspjeh, te može ponosno da stoji uz bok svoti od 17.000 L, što je sabrano u Johannesburgu. U Pretoriji sabrano je 3000 L, Bloemfontainu 3000, Wynbergu 1250, Koroni 1000 i t. d. Daljnji K. H. rad u Americi. K. H. mitingom u Coruegie-Hallu u Ne\v-Yorku započeo ponovn' intenzivirani rad u svim dijelovima New-Yorka. Iz svih sila se nastoji, da se überu još neuplaćeni prinosi, što većim dijelom i uspijeva. Velike neubrane svote ostale su još od Pesah-blagdana, pa su sinagoge preuzele zadaću, da ih utjeraju. Zadnje vijesti iz Palestine o povećaonm useljivomu, podstreknule su sve K. H. radenike. Poboljšani položaj u Palestini, pojačano useljivanje, gradjevna djelatnost, izgradnja industrije imadu se u prvom redu zahvalit sredstvima, što ih je K. H. stavio na raspolaganje. Svi K. H. odbori NevYorka rade neumorno, kako da do 24. juna, kada če se kampanja zaključiti, überu sve prinose. Kako izgleda, moći ćemo 24. juna navijestiti nove velike prihode K. H. Predložit će se novi nacrt rada u New-Yorku, jer Se zbog sve većeg interesa pučanstva ža K. H. pokazala potreba, da se polje rađa uveća. I K. H. kampanja u Providenci bila ie uspješna, te je zaključena svotom od 35.280 dolara. U Indiani organizme Arthur Adams K. H. odbore i pravi sve priprave za provedenje uspješnog drivea. 1 u Readingu povoljno napreduje akcija. Kod otvorenja sabrano je 7000 dolara. U Buffallu zauzimije se za akciju Mr. Louis Heiser, jedan od najprominentnijih ondašnjih Zidova, koji se upravo povratio sa svog putovanja po Palestini. Kampanja u Central New-York Statu započela je 2. juna, a rukovode je Bernhard Stone, A. GoCdstein, Hartford i rabin Mandelbaum. Kampanja u Ancinratin donijela je od predvidjenih 30.000 dolara već do sada preko 20.000 dolara. Glavne govore održali su Morris Rothenberg, D. A. Brown i Julian \V .Mack. Dio übrane svote upotrijebit će se za Ruthenbergovo poduzeće. Ove su godine i mnogi reformirani Židovi doprinjeli za K. H.. tako Ch. M. Shohl, predsjednik udruženja američko-hebrejskih kongregacija te A. M. Cohen. predsjednik Board of Govemors Hebrevs Union Collega. Sekretar američkog K. H. poduzeo je putovanje po Middle VVestu, da povede s vodjama u Youngstownu. Clevelandu, Chicagu, Milwaukee, Mineapolisu i St. Paulu pregovore o dovršenju sađanjeg rada i o početku jesenjeg i ljetnog rada. Specifikacija prihoda Kcrca Hajesoda ■ majo 1924. U maju 1924. uniilo je kod centrale u Londonu LE 39.008. Amerika je ispred svija zemalja « LE 22.777, od tofa LE 2.411 jod na aprilski račun

12

>2 I D 0 V«

BROJ 28.-29.

. Židovi Joga slavlje! Darujte obilne priloge za osnutak jugoslavenske halučke larme u Erec Israeini